Mnogi su pešačili do Ostroga kako bi se poklonili moštima Svetog Vasilija, dok su poruke sa liturgije i svedočenja vernika još jednom pokazali zašto je ova svetinja jedno od najvažnijih mesta pravoslavlja.
U stenama Ostroške grede, visoko iznad Bjelopavlićke ravnice, gde vekovima počivaju netruležne mošti jednog od najvećih pravoslavnih svetitelja, danas je na veličanstven način proslavljen praznik Svetog Vasilija Ostroškog Čudotvorca. Hiljade vernika iz Crne Gore, Srbije, Republike Srpske i drugih krajeva regiona slile su se ka manastiru Ostrog kako bi se poklonile svecu za kog pravoslavni narod veruje da i danas čini čuda, isceljuje bolesne, teši ožalošćene i vraća nadu onima koji je izgube.
Još tokom jučerašnjeg dana, a naročito tokom noći uoči praznika, nepregledne kolone poklonika kretale su se ka svetinji uklesanoj u steni. Mnogi su na put krenuli peške, noseći sa sobom molitve, zavete i duboku veru. Put od Podgorice do Ostroga, dug više desetina kilometara, brojni vernici tradicionalno prelaze peške, smatrajući ga svojevrsnim podvigom i duhovnim očišćenjem.
- Svake godine put od Podgorice do manastira pređemo peške. Kada dođemo da se poklonimo moštima Svetog Vasilija, sav umor i žuljevi kao da nestanu. To je jedan od najlepših osećaja koji čovek može da doživi. Krenuli smo u nedelju ispred hrama u Podgorici i raduje me što je svake godine sve više mladih koji dolaze da se poklone svecu - rekao je Dragan Uskoković iz Podgorice, prenosi Rina.
Posebno upečatljiva slika mogla se videti tokom noći, kada su hiljade ljudi spavale ispred manastira, pod vedrim nebom i u tišini ostroških stena. Neki su ležali na ćebadima, drugi sedeli u molitvi, dok su se iz manastira čula zvona i pojanje, koji su celoj noći davali poseban duhovni ton.
Hiljade ljudi pešačilo do svetinje uklesane u steni
Centralni događaj prazničnog dana bila je Sveta arhijerejska liturgija služena na platou ispred Gornjeg manastira. Liturgiju je služio arhiepiskop jašijski i mitropolit moldavski i bukovinski Teofan iz Rumunske pravoslavne crkve, uz sasluženje više arhijereja Srpske pravoslavne crkve i drugih pomesnih pravoslavnih crkava.
RINA
Manastir Ostrog
Sasluživali su mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije, arhiepiskop mostarsko-trebinjski i mitropolit zahumsko-hercegovački i stonsko-primorski Dimitrije, arhiepiskop losanđeleski i zapadnoamerički Maksim, episkop vašingtonsko-njujorški i istočnoamerički Irinej, kao i episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički Kirilo, administrator Mitropolije zagrebačko-ljubljanske. Uz njih je sasluživao veliki broj sveštenika i sveštenomonaha, dok je liturgiji prisustvovalo više hiljada vernika.
Liturgija pod Ostrogom okupila arhijereje iz celog sveta
U snažnoj i nadahnutoj besedi, nakon čitanja Jevanđelja, vernicima se obratio vladika Maksim, koji je istakao da Sveti Vasilije nije samo „crveno slovo u kalendaru“, već živo znamenje prisustva Božjeg među ljudima.
Podsetivši na reči Svetog Justina Ćelijskog, vladika Maksim rekao je da je Bog darovao Svetog Vasilija čitavoj Crkvi i svetu kao svedoka svoje slave i sile. Govoreći o životu ostroškog čudotvorca, istakao je da se svetitelj prvoj školi svetosti naučio u svojoj porodici, gde se, kako je rekao, „više mislilo o Bogu i duši nego o prolaznim stvarima“.
- Istinski ljudi postajemo onda kada stojimo pred Gospodom - poručio je vladika Maksim, dodajući da svetost Svetog Vasilija nije ostala zatvorena u tišini njegove kelije, već je silom Božjom postala uteha i spas za hiljade ljudi. Kako je naveo, najveće čudo koje se događa kod kivota Svetog Vasilija jeste preobražaj ljudskog srca.
"Najveće čudo kod kivota je preobražaj ljudskog srca"
Njegove reči posebno su odjeknule među okupljenima kada je govorio o savremenom vremenu i duhovnim iskušenjima današnjice. Upoređujući epohu u kojoj je živeo Sveti Vasilije sa današnjim vremenom, vladika je naglasio da spasenje ne dolazi kroz izolaciju i zatvorenost čoveka u sebe, već kroz zajedništvo, ljubav i sabornost.
- Toplota Božja koja je ugrejala i studenu ostrošku stenu priziva nas da se ovde sabiramo - rekao je na kraju besede arhiepiskop Maksim.
RINA
Reke vernika slile su se u Ostorg da se poklone moštima Svetog Vasilija na njegov praznik
I zaista, Ostrog je danas bio mnogo više od manastira. Bio je mesto susreta vere i nade, mesto na kojem su se ljudi različitih generacija, porekla i životnih sudbina okupili oko jednog svetitelja čije ime vekovima izaziva poštovanje čak i među onima koji nisu pravoslavci.
Sveti Vasilije Ostroški smatra se jednim od najvećih čudotvoraca u pravoslavlju. Njegove mošti, koje više od tri veka počivaju netruležne u maloj crkvici Vavedenja Presvete Bogorodice u Gornjem manastiru, predstavljaju nepresušan izvor vere za milione poklonika. Vernici svedoče o brojnim isceljenjima i čudesnim događajima koji su se dogodili nakon molitve svetitelju.
Svedočanstva o Ostrogu i danas bude veru među poklonicima
Crkvica u kojoj počivaju mošti ispunjena je blagim i prijatnim mirisom koji posebno ostavlja utisak na poklonike koji prvi put dolaze u Ostrog. Mnogi veruju da upravo taj miris predstavlja znak svetosti i blagodati koja počiva na ovom mestu.
Brojne legende vezane su za Ostrog i Svetog Vasilija. Jedna od najpoznatijih govori o bebi koja je pre mnogo godina ispala iz kolevke sa bedema Gornjeg manastira i pala niz liticu visoku više od sedamdeset metara. Prema predanju, dete je pronađeno živo i nepovređeno u podnožju planine, što su vernici pripisali zaštiti Svetog Vasilija.
Ni priče o požarima koji su zaobilazili manastir nisu retkost. Meštani i poklonici i danas prepričavaju kako je veliki požar na Ostroškoj gredi zaustavljen pred samim manastirskim zidinama, ostavljajući netaknute i manastire i obližnje kapele.
Dok su se tokom dana kolone ljudi polako smenjivale pred kivotom svetitelja, policija je regulisala saobraćaj na prilazima manastiru kako bi sve proteklo bez problema. Uprkos velikom broju ljudi, među okupljenima su vladali mir, strpljenje i osećaj zajedništva koji se retko gde mogu doživeti.
Praznik Svetog Vasilija Ostroškog još jednom je pokazao da Ostrog nije samo jedno od najvažnijih mesta Srpske Pravoslavne Crkve, već i duhovni centar čitavog pravoslavnog Balkana. U vremenu podela, nesigurnosti i ubrzanog života, hiljade ljudi upravo ovde pronalaze ono što im najviše nedostaje - mir, veru i nadu.
Svečana liturgija, hiljade vernika i snažna beseda pred ćivotom Svetog Vasilija Ostroškog obeležili praznik, uz poruku o veri koja podiže čoveka i onda kada pomisli da više nema snage.
Praznik jednog od najpoštovanijih pravoslavnih svetitelja biće obeležen uz praznično bdenije, arhijerejsku liturgiju i dolazak hodočasnika koji peške prelaze stotine kilometara tražeći mir, utehu i duhovno ukrepljenje.
U molitvi upućenoj jednom od najvoljenijih srpskih svetitelja sabrane su nade, zahvalnosti i molbe koje vernici izgovaraju u najtežim životnim trenucima, tražeći mir u duši, zdravlje i duhovnu podršku.
Starinsko jelo od pšenice, kajmaka i mleka otkriva kako su pravoslavni domovi spajali post i mrs, ali i kako je jedna jednostavna trpeza postajala simbol zajedništva, obilja i života u skladu sa crkvenim ritmom.
Mnogi su pešačili do Ostroga kako bi se poklonili moštima Svetog Vasilija, dok su poruke sa liturgije i svedočenja vernika još jednom pokazali zašto je ova svetinja jedno od najvažnijih mesta pravoslavlja.
Nakon transplantacije jetre u Istanbulu, uprkos ogromnoj žrtvi prijatelja koji je pokušao da mu spasi život donacijom organa, jerej Bogdan Stjepanović okončao je svoj ovozemaljski život.
Predstojatelj Srpske pravoslavne crkve uputio je snažnu i emotivnu čestitku u kojoj ističe duhovno zajedništvo, istorijsku povezanost i poruku koja je odjeknula širom pravoslavnog sveta.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Od siromašnog dečaka iz Hercegovine do ostroškog čudotvorca čije mošti posećuju pravoslavci, katolici i muslimani — život Svetog Vasilija Ostroškog ostao je simbol istrajnosti, vere i nade u najtežim vremenima.
Sanja i Srđan svakodnevno se bore za tuđe živote na intenzivnoj nezi, a sada su u svetinji pod Ostrogom odlučili da jedno drugome poklone dušu i srce za večnost.
Nakon transplantacije jetre u Istanbulu, uprkos ogromnoj žrtvi prijatelja koji je pokušao da mu spasi život donacijom organa, jerej Bogdan Stjepanović okončao je svoj ovozemaljski život.
Predstojatelj Srpske pravoslavne crkve uputio je snažnu i emotivnu čestitku u kojoj ističe duhovno zajedništvo, istorijsku povezanost i poruku koja je odjeknula širom pravoslavnog sveta.
Posle gotovo 60 godina iza industrijskih ograda u Pančevu, manastir Vojlovica ponovo prelazi pod okrilje Srpske pravoslavne crkve, uz poruke o istorijskoj pravdi i bratskim vezama Srbije i Rusije.
Praznik jednog od najpoštovanijih pravoslavnih svetitelja biće obeležen uz praznično bdenije, arhijerejsku liturgiju i dolazak hodočasnika koji peške prelaze stotine kilometara tražeći mir, utehu i duhovno ukrepljenje.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U molitvi upućenoj jednom od najvoljenijih srpskih svetitelja sabrane su nade, zahvalnosti i molbe koje vernici izgovaraju u najtežim životnim trenucima, tražeći mir u duši, zdravlje i duhovnu podršku.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Vasilija Ostroškog Čudotvorca po starom i Svetog Epifanija Kiparskog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Leopolda Mandića, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.