Njegova jedinstvena arhitektura, gotovo prilepljena za vertikalne stene planine Ostrog, i veličanstveni pogled koji se pruža na dolinu već sami po sebi ostavljaju posetioce bez daha.
Ipak, ono što ga čini zaista posebnim nisu samo njegove litice i freske već mošti Svetog Vasilija Ostroškog, velikog svetitelja, za koje se veruje da su isceliteljske.
Upravo Sveti Vasilije Ostroški je u 17. veku i podigao ovaj manastir i od tada do danas, on je za vernike više od samog svetilišta - to je mesto čuda.
Rina
Ostrog, ilustracija
Na desetine hiljada ljudi, dolazeći iz svih krajeva sveta, svake godine traži utehu i izlečenje u ovom svetilištu nošeni brojnim svedočanstvima vernika da su baš u njemu ozdravili, i to onda i kada je medicina od njih digla ruke.
Najnovije čudo, prema rečima vernice čije svedočanstvo je preneo Podgorički vremeplov, dogodilo se u nedelju i izazvalo snažnu i emotivnu reakciju svih prisutnih.
Schutterstock/AntonenkoS/SPC
Sveti Vasilije Ostroški
Kako je objasnila ova vernica, ono što je videla tamo u nedelju pamtiće ceo život.
-Juče sam s porodicom išla pod Manastir Ostrog, čekali smo u redu sigurno dva-tri sata. Pored nas su prošli momak, devojka, jedna devojčica od oko 10 godina i još jedna devojka sa štakama, bili su zajedno. Devojka sa štakama je jedva hodala. Ušli su kod sveca, a onda se desilo nešto što niko od nas neće zaboraviti. Devojka je izašla bez štaka. Toliko je bila srećna, toliko je plakala, da smo svi oko nje počeli da plačemo. Vera, nada i trenuci koji se pamte celi život - navedeno je u poruci žene koju je objavio Podgorički vremeplov.
Pesma mlade Jovane Tešić, posvećena Svetoj Anastasiji, ne samo da slavi pravoslavnu veru i svetitelje, već i podseća mlade na važnost uzvišenih vrednosti i duhovnog života.
Zanatlija iz okoline Nikšića, koji je odbacivao postojanje Boga, suočen s paralizom bez leka, doživeo je susret sa svetiteljem koji mu je zauvek promenio život — a potom je svom sinu dao ime Vasilije.
Rimski upravitelj Judeje, Pontije Pilat, u početku nije nalazio osnov da ga osudi, ali je pod pritiskom naroda i optužbi da se proglašava carem i time ugrožava vlast imperatora, na kraju popustio.
Sveštenik Ruske pravoslavne crkve ukazuje na pogrešna verovanja, otkriva simboliku najvažnijih nijansi i objašnjava zašto pojedine tonove ipak treba zaobići
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U vremenu kada turizam potiskuje duhovnost, jedan pravoslavni monah postao je stub zajednice – simbol nade i utehe za meštane, turiste i hodočasnike koji svakodnevno dolaze do ove bele svetinje između neba i mora.
Sveštenik Ruske pravoslavne crkve ukazuje na pogrešna verovanja, otkriva simboliku najvažnijih nijansi i objašnjava zašto pojedine tonove ipak treba zaobići
U besedi za četvrtak Strasne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički naglašava da svako odbijanje Spasiteljeve ruke vodi u duhovnu tamu, dok prihvatanje donosi svetlost, čistotu i besmrtnost.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
U besedi za četvrtak Strasne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički naglašava da svako odbijanje Spasiteljeve ruke vodi u duhovnu tamu, dok prihvatanje donosi svetlost, čistotu i besmrtnost.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliki četvrtak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Marije Kleofine, dok Jevreji slave poslednji dan Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.