Dok sukobi i nestabilnost i dalje potresaju region, milioni vernika pristižu u Meku, gde je večeras zvanično počeo hadž i gde se odvija jedno od najvećih okupljanja na planeti.
Dok se Bliski istok i dalje suočava sa posledicama ratnih sukoba i političkih napetosti, Meka ovih dana ponovo postaje mesto na koje se slivaju milioni vernika. Prema podacima saudijskih zvaničnika, uoči hadža 2026. godine u Saudijsku Arabiju stiglo je više od 1,5 miliona hodočasnika iz inostranstva. Taj broj je veći nego prošle godine, i to uprkos složenim okolnostima u regionu, piše portal Times of Israel.
Na ulicama svetog grada prizori su prepoznatljivi za dane koji prethode hadžu. Hiljade vernika u belim ihramima kreću se ka Velikoj džamiji, dok se oko Kabe smenjuju talasi molitve i obreda. U večernjim satima vernici obavljaju tawaf, odnosno kruženje oko Kabe, kao deo priprema za predstojeće hadžske obrede.
Putovanje koje nije zaustavio rat
Ovogodišnji hadž odvija se u trenutku kada je region i dalje pod snažnim političkim i bezbednosnim pritiscima. Više izvora navodi da se hodočašće održava u senci rata i pojačanih tenzija na Bliskom istoku, uključujući sukobe koji su uticali na saobraćaj i kretanje ljudi.
I pored toga, dolazak hodočasnika nije značajno usporen. Naprotiv, brojke pokazuju da je interesovanje ostalo snažno, dok je Saudijska Arabija uspela da organizuje dolazak vernika iz brojnih zemalja, uključujući i one iz područja koja su direktno pogođena sukobima.
Kako prenosi Times of Israel, zvaničnici su potvrdili da je u zemlju stiglo više od 1,5 miliona međunarodnih hodočasnika, uz napomenu da se dolazak odvija uz određene poremećaje u avio-saobraćaju izazvane ratnim okolnostima.
Meka kao prostor sabranosti usred globalnih lomova
Uprkos političkoj težini trenutka, atmosfera u Meki ostaje usmerena na duhovni aspekt hodočašća. Vernici iz različitih delova sveta, od Bliskog istoka do Azije i Evrope, okupljaju se oko Kabe i stvaraju prizor koji se iz godine u godinu ponavlja, bez obzira na okolnosti.
Al Džazira je u video-izveštaju navela da se milioni hodočasnika kreću ka Meki i pripremaju za početak hadža, dok se suočavaju sa visokim temperaturama i pojačanim organizacionim merama.
Za mnoge od njih, dolazak u Meku predstavlja završetak višegodišnjeg čekanja. Za neke je to i životni put koji se odvija uprkos nestabilnosti u zemljama iz kojih dolaze.
Početak hadža
Wikipedia
kaba u Meki
Hadž 2026. godine, prema islamskom lunarnom kalendaru (1447. hidžretska godina), počinje u večernjim satima nedelje, 24. maja 2026, kada nastupa 8. zul-hidže, poznat kao Yawm at-Tarwiyah. Tada hodočasnici kreću iz Meke i započinju prve pripreme za obrede u Mini.
Prvi puni dan hadža je ponedeljak, 25. maj 2026, kada se ulazi u glavni tok hodočašća i kada obredi dobijaju svoj puni intenzitet.
U praksi, vernici već uveče 24. maja napuštaju Meku i odlaze ka Mini, gde počinju prvi formalni koraci hadža. Dan kasnije, 25. maja, započinje centralni deo hodočašća poznat kao Tarwiyah, kada se obredi odvijaju u kontinuitetu i po jasno utvrđenom rasporedu.
Vrhunac hadža očekuje se 26. maja, na Dan Arefata, koji se smatra najvažnijim danom hodočašća. Nakon toga, 27. maja obeležava se Kurban-bajram (Eid al-Adha), kojim se završava glavni deo obreda.
Hadž kao slika paralelnih stvarnosti
Ovogodišnje hodočašće tako postaje slika dve stvarnosti koje postoje paralelno. S jedne strane su rat, političke napetosti i ograničenja kretanja, a s druge masovno okupljanje koje se odvija gotovo neometano, u ritmu koji traje vekovima.
I dok se broj vernika meri u milionima, hadž 2026. još jednom potvrđuje svoju posebnu ulogu. To je događaj koji makar na kratko sabira svet na jednom mestu, uprkos njegovim dubokim podelama.
Pogođeni Novi Pazar, Tutin i Sjenica - nestali prilozi vernika, a tragovi upućuju na pažljivo isplanirane akcije dok policija pokušava da razotkrije ko stoji iza svega.
Dok sukobi i nestabilnost i dalje potresaju region, milioni vernika pristižu u Meku, gde je večeras zvanično počeo hadž i gde se odvija jedno od najvećih okupljanja na planeti.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve uputio je patrijarhu moskovskom i cele Rusije toplu čestitku povodom imendana, poželeo mu mudrost, snagu i Božji blagoslov i podsetio na značaj Svetog Kirila za duhovni život slovenskih naroda.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Crkva Hrista Kralja u Morzmahejmu sada menja svoju namenu, dok prodaja ovog objekta otvara pitanje šta se dešava sa građevinama koje gube svoju prvobitnu ulogu i sve teže nalaze novu funkciju u lokalnim zajednicama.
Parohijani su u dvorištu hrama pronašli oskrnavljenu skulpturu Presvetog Srca Isusovog, dok je odsečena glava bila sakrivena u žbunju pored crkve. Policija slučaj istražuje kao mogući zločin iz mržnje.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Patrijarh moskovski i sve Rusije poručio je da sveta braća Slovenima nisu donela samo pismo, već dostojanstvo, kulturu i mogućnost da Hrista čuju na svom jeziku u vreme kada su ih mnogi smatrali ljudima drugog reda.
Crkva Hrista Kralja u Morzmahejmu sada menja svoju namenu, dok prodaja ovog objekta otvara pitanje šta se dešava sa građevinama koje gube svoju prvobitnu ulogu i sve teže nalaze novu funkciju u lokalnim zajednicama.