Dok sukobi i nestabilnost i dalje potresaju region, milioni vernika pristižu u Meku, gde je večeras zvanično počeo hadž i gde se odvija jedno od najvećih okupljanja na planeti.
Dok se Bliski istok i dalje suočava sa posledicama ratnih sukoba i političkih napetosti, Meka ovih dana ponovo postaje mesto na koje se slivaju milioni vernika. Prema podacima saudijskih zvaničnika, uoči hadža 2026. godine u Saudijsku Arabiju stiglo je više od 1,5 miliona hodočasnika iz inostranstva. Taj broj je veći nego prošle godine, i to uprkos složenim okolnostima u regionu, piše portal Times of Israel.
Na ulicama svetog grada prizori su prepoznatljivi za dane koji prethode hadžu. Hiljade vernika u belim ihramima kreću se ka Velikoj džamiji, dok se oko Kabe smenjuju talasi molitve i obreda. U večernjim satima vernici obavljaju tawaf, odnosno kruženje oko Kabe, kao deo priprema za predstojeće hadžske obrede.
Putovanje koje nije zaustavio rat
Ovogodišnji hadž odvija se u trenutku kada je region i dalje pod snažnim političkim i bezbednosnim pritiscima. Više izvora navodi da se hodočašće održava u senci rata i pojačanih tenzija na Bliskom istoku, uključujući sukobe koji su uticali na saobraćaj i kretanje ljudi.
I pored toga, dolazak hodočasnika nije značajno usporen. Naprotiv, brojke pokazuju da je interesovanje ostalo snažno, dok je Saudijska Arabija uspela da organizuje dolazak vernika iz brojnih zemalja, uključujući i one iz područja koja su direktno pogođena sukobima.
Kako prenosi Times of Israel, zvaničnici su potvrdili da je u zemlju stiglo više od 1,5 miliona međunarodnih hodočasnika, uz napomenu da se dolazak odvija uz određene poremećaje u avio-saobraćaju izazvane ratnim okolnostima.
Meka kao prostor sabranosti usred globalnih lomova
Uprkos političkoj težini trenutka, atmosfera u Meki ostaje usmerena na duhovni aspekt hodočašća. Vernici iz različitih delova sveta, od Bliskog istoka do Azije i Evrope, okupljaju se oko Kabe i stvaraju prizor koji se iz godine u godinu ponavlja, bez obzira na okolnosti.
Al Džazira je u video-izveštaju navela da se milioni hodočasnika kreću ka Meki i pripremaju za početak hadža, dok se suočavaju sa visokim temperaturama i pojačanim organizacionim merama.
Za mnoge od njih, dolazak u Meku predstavlja završetak višegodišnjeg čekanja. Za neke je to i životni put koji se odvija uprkos nestabilnosti u zemljama iz kojih dolaze.
Početak hadža
Wikipedia
kaba u Meki
Hadž 2026. godine, prema islamskom lunarnom kalendaru (1447. hidžretska godina), počinje u večernjim satima nedelje, 24. maja 2026, kada nastupa 8. zul-hidže, poznat kao Yawm at-Tarwiyah. Tada hodočasnici kreću iz Meke i započinju prve pripreme za obrede u Mini.
Prvi puni dan hadža je ponedeljak, 25. maj 2026, kada se ulazi u glavni tok hodočašća i kada obredi dobijaju svoj puni intenzitet.
U praksi, vernici već uveče 24. maja napuštaju Meku i odlaze ka Mini, gde počinju prvi formalni koraci hadža. Dan kasnije, 25. maja, započinje centralni deo hodočašća poznat kao Tarwiyah, kada se obredi odvijaju u kontinuitetu i po jasno utvrđenom rasporedu.
Vrhunac hadža očekuje se 26. maja, na Dan Arefata, koji se smatra najvažnijim danom hodočašća. Nakon toga, 27. maja obeležava se Kurban-bajram (Eid al-Adha), kojim se završava glavni deo obreda.
Hadž kao slika paralelnih stvarnosti
Ovogodišnje hodočašće tako postaje slika dve stvarnosti koje postoje paralelno. S jedne strane su rat, političke napetosti i ograničenja kretanja, a s druge masovno okupljanje koje se odvija gotovo neometano, u ritmu koji traje vekovima.
I dok se broj vernika meri u milionima, hadž 2026. još jednom potvrđuje svoju posebnu ulogu. To je događaj koji makar na kratko sabira svet na jednom mestu, uprkos njegovim dubokim podelama.
Pogođeni Novi Pazar, Tutin i Sjenica - nestali prilozi vernika, a tragovi upućuju na pažljivo isplanirane akcije dok policija pokušava da razotkrije ko stoji iza svega.
Veliki duhovnik našeg vremena objasnio je zašto ne treba ostajati zarobljen u teškim mislima i otkrio jednostavne korake koji čoveka mogu vratiti molitvi, miru i unutrašnjoj radosti.
Živeo je u strogom uzdržanju, neumorno se moleći i proučavajući Sveto pismo i žitija svetih, nastojeći da u svemu podražava njihove vrline, a naročito velike stolpnike.
Na manastirskim njivama održano je tradicionalno okupljanje tokom kojeg su, uz blagoslov mitropolita raško-prizrenskog Teodosija, uređivane njive i pripremana zemlja za nove plodove.
Malo mesto kod Vlasenice okupilo je veliki broj vernika oko drevne svetinje, a povratak arhijerejske službe nakon više od 30 godina doživljen je kao snažan znak nade, zajedništva i očuvanja vere predaka.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Prvi dan meseca muharema donosi priliku vernicima za molitvu, razmišljanje i duhovnu obnovu, uz poruke o strpljenju, žrtvi i poverenju u Boga koje ovaj značajan datum nosi kroz generacije.
Od gematrije i mističnih tumačenja do svetih tekstova i običaja, brojevi u jevrejskoj tradiciji nisu samo oznake količine već nose duboku simboliku koja otkriva pogled judaizma na stvaranje, veru, čoveka i zajednicu.
Crkveno učenje podseća da vernici ne bi trebalo olako da pristupaju oltaru. Od naklona i odgovora „Amin“ do duhovne pripreme za primanje Svete evharistije, postoje pravila čije zanemarivanje može imati ozbiljan verski značaj.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.