JERETIK MU SA KROVA CRKVE BACIO CREP NA GLAVU I TAKO GA UBIO: Danas slavimo Svetog sveštenomučenika Jevsevija!
Sveti Jevsevije ostao je upamćen kao nepokolebljiv episkop koji je čitav život posvetio očuvanju pravoslavlja.
Živeo je u strogom uzdržanju, neumorno se moleći i proučavajući Sveto pismo i žitija svetih, nastojeći da u svemu podražava njihove vrline, a naročito velike stolpnike.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 9. jula molitveno proslavljaju Prepodobnog Davida Solunskog, velikog podvižnika i čudotvorca čiji je život ostao upamćen po nesvakidašnjem podvigu, dubokom smirenju i mnogobrojnim čudima koja je Gospod preko njega činio.
Prepodobni David rođen je na Istoku, ali je svojim podvizima zasijao na Zapadu, u okolini Soluna. Još kao mladić odrekao se bogatstva, porodice i svih zemaljskih uživanja kako bi u potpunosti sledio Hrista.
Živeo je u strogom uzdržanju, neumorno se moleći i proučavajući Sveto pismo i žitija svetih, nastojeći da u svemu podražava njihove vrline, a naročito velike stolpnike.
Njegov najneobičniji podvig bio je život na granama jednog bademovog drveta u blizini Soluna. Bez ikakvog zaklona i udobnosti, pune tri godine proveo je na drvetu, izložen suncu, kiši, vetru i hladnoći. Sa tog mesta neprestano je uznosio molitve Bogu, dok je svima koji su mu dolazili delio mudre savete, tešeći ih i učvršćujući u veri.
Njegovi učenici su ga više puta molili da siđe i nastani se u keliji koju su mu pripremili, ali je prepodobni ostao na drvetu sve dok mu se nije javio anđeo Gospodnji. Anđeo mu je saopštio da je Gospod uslišio njegove molitve i darovao mu ono za čim je najviše čeznuo - savršeno smirenje i pobožnost. Tek tada David je sišao sa drveta i nastavio svoj podvižnički život u skromnoj keliji pod bademom.
Bog ga je zbog takvog života obdario darom čudotvorstva. Predanje beleži da je jednom prilikom pred njegovu keliju doveden mladić opsednut nečistim duhom. Demon je, kako se navodi u žitiju, vikao da ga spaljuje oganj koji izbija iz kelije Božjeg ugodnika. Prepodobni David je kroz mali prozor pružio ruku, blagoslovio mladića i odmah isterao nečistog duha iz njega.
Drugi put pred njega je dovedena žena koja je izgubila vid. Svetitelj se usrdno pomolio Gospodu, načinio nad njom znak časnog krsta i žena je istog trenutka progledala. Takva čuda samo su učvrstila veru naroda da se pred njima nalazi veliki Božji ugodnik.
Glas o njegovoj svetosti stigao je i do cara Justinijana. Kada su Solunjani imali važnu molbu za cara, zamolili su upravo prepodobnog Davida da ode u Carigrad kao njihov izaslanik. Na put je krenuo sa dvojicom svojih učenika, ali im je unapred rekao da se živ neće vratiti u Solun.
Pred carem Justinijanom dogodilo se još jedno čudo. Prepodobni je uzeo užareni ugljen u svoje ruke, stavio na njega tamjan i okadio cara, a plamen mu nije naneo nikakvu povredu. Car je ostao zadivljen prizorom, poklonio se svetitelju i ispunio molbu stanovnika Soluna zbog koje je došao u prestonicu.
Na povratku iz Carigrada, baš kako je i prorekao, prepodobni David se upokojio nadomak Soluna 548. godine. Njegovo telo svečano je preneto u grad i sahranjeno u manastiru svetih mučenika Teodora i Merkurija. Kasnije su njegove mošti pronađene cele i netljene, što je Crkva primila kao još jedno svedočanstvo njegove svetosti.
Sveti Jevsevije ostao je upamćen kao nepokolebljiv episkop koji je čitav život posvetio očuvanju pravoslavlja. Vaspitavana u hrišćanskom duhu, čuvala je devičku čistotu, celomudrenost i veru, smatrajući da je najveće bogatstvo služiti Gospodu. Prema Svetom pismu i crkvenom predanju, njegovo rođenje bilo je unapred najavljeno. Ne želeći da stupi u brak sa smrtnim čovekom, Fevronija je svoj život posvetila Hristu i zamonašila se u ženskom manastiru u Asiriji, kojim je upravljala njena tetka Vriena.
JERETIK MU SA KROVA CRKVE BACIO CREP NA GLAVU I TAKO GA UBIO: Danas slavimo Svetog sveštenomučenika Jevsevija!
NEUSTRAŠIVA HRISTOVA NEVESTA KOJA JE BEZ OKLEVANJA ŽIVOT POLOŽILA ZA VERU! Srpska crkva danas slavi Svetu mučenicu Agripinu!
DANAS JE CRVENO SLOVO I SLAVA VELIKOG BROJA SRBA! Obeležavamo Rođenje Svetog Jovana Preteče i Krstitelja - IVANJDAN!
NJENOG MUČITELJA STIGLA JE NEZAMISLIVA BOŽJA KAZNA: Danas slavimo Svetu prepodobnomučenicu Fevroniju
Jedna pouka ruskog svetitelja posebno se odnosi na trenutke kada tuđa nepravda probudi bes, želju za osvetom ili potrebu da uzvratimo, ali odgovor koji nudi ide u sasvim drugom smeru.
Tekla je tri dana i tri noći slušala propoved apostola Pavla, nakon čega je prihvatila veru u Hrista i odlučila da život posveti devstvu.
Tokom višednevne posete predviđene su svete liturgije, osvećenja hramova i susreti sa vernicima u Melburnu, Kanberi i Sidneju.
Izraz koji govori o Božjoj volji, ali i o tome koliko je čovek nemoćan da sa sigurnošću zna šta donosi budućnost.
Tekla je tri dana i tri noći slušala propoved apostola Pavla, nakon čega je prihvatila veru u Hrista i odlučila da život posveti devstvu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Začeće Svetog Jovana Preteče i Krstitelja po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Tomu. Katolička crkva obeležava Svetog Bruna, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Crkva 6. oktobra slavi praznik začeća Preteče Gospodnjeg, sina Zaharije i Jelisavete.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Foku i Svetog proroka Jonu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Haritinu. Katolička crkva obeležava Svetu Faustinu Kovalsku, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Crkva ne odbacuje medicinu, ali ističe da lekovi samo umiruju telo, dok se duša leči ispovešću, liturgijom i menjanjem sebe.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Tuga i čamotinja muče sve veći broj ljudi.
Svinjetina se najpre lagano dinsta, zatim joj se dodaje obilje luka i začini, pa se sve zajedno dugo krčka dok ne dobije pun ukus.
Vladika mileševski sa sveštenstvom obišao je završne radove na objektu, a prethodno je u Hramu Svetih apostola Petra i Pavla služio svetu liturgiju.