Ne želeći da stupi u brak sa smrtnim čovekom, Fevronija je svoj život posvetila Hristu i zamonašila se u ženskom manastiru u Asiriji, kojim je upravljala njena tetka Vriena.
Srpska pravoslavna crkva 8. jula molitveno proslavlja Svetu prepodobnomučenicu Fevroniju, jednu od najpoštovanijih svetiteljki prvih vekova hrišćanstva, čije je stradanje ostalo trajni primer nepokolebljive vere, čistote i potpune predanosti Gospodu.
Rođena je kao kći rimskog senatora Prosfora, ali je još u mladosti odbacila život koji joj je bio namenjen po rođenju. Ne želeći da stupi u brak sa smrtnim čovekom, Fevronija je svoj život posvetila Hristu i zamonašila se u ženskom manastiru u Asiriji, kojim je upravljala njena tetka Vriena.
U manastiru je živela u strogom podvigu, molitvi i poslušanju. Iako je imala svega dvadeset godina, među sestrama i narodom bila je poznata po izuzetnoj mudrosti, blagosti i uzdržanju. Posebno se isticala svojim poznavanjem Svetog pisma, zbog čega joj je povereno da sestrama čita svete knjige.
Po manastirskom pravilu, koje je ustanovila nekadašnja igumanija blažena Platonida, svakog petka monahinje su dan provodile isključivo u molitvi i čitanju svetih knjiga, bez ikakvih drugih poslova. Da niko ne bi obraćao pažnju na njenu izuzetnu lepotu, Fevronija je čitala skrivena iza zavese.
SPC
Sveta prepodobnomučenica Fevronija
U vreme carevih progona hrišćana, na Istok su stigli Selin i njegov sinovac Lisimah. Selin je bio poznat po svojoj okrutnosti i nemilosrdnom progonu hrišćana, dok je Lisimah, iako vojnik, u tajnosti pokazivao milost i spasavao mnoge vernike kad god je to mogao.
Pošto je opustošio mnoge hrišćanske zajednice, Selin je stigao u grad Sivapolj, nedaleko od manastira u kojem je živela Fevronija. Kada je čuo za njenu lepotu, mudrost i veru, naredio je da je dovedu pred njega. Pokušao je da je nagovori da se odrekne Hrista i pristane na brak, ali sveta devica nije želela da pogazi zavet koji je dala Bogu.
Njena nepokolebljivost razjarila je mučitelja. Po njegovom naređenju, Fevronija je najpre bila surovo bičevana, zatim su joj izbili zube, odsekli ruke, potom grudi i noge, da bi na kraju bila posečena mačem.
Strašno mučenje podnela je bez odricanja od vere, ostavši do poslednjeg daha verna Hristu.
Božja pravda, prema crkvenom predanju, stigla je njenog mučitelja istoga dana. Selina je obuzeo strašan strah i bezumlje, pa je u pomračenju uma silovito udario glavom o mermerni stub i na mestu izdahnuo.
Nakon toga Lisimah je naredio da se sveto telo mučenice sa poštovanjem prenese u manastir, gde je sahranjena uz velike počasti. Duboko potresen njenim stradanjem i svedočanstvom vere, primio je krštenje zajedno sa mnogim vojnicima.
Crkveno predanje svedoči da su se na grobu Svete prepodobnomučenice Fevronije događala brojna isceljenja. Monahinje su, prema predanju, na dan njenog praznika viđale svetiteljku kako stoji na svom mestu u hramu među sestrama, ispunjavajući ih strahopoštovanjem i duhovnom radošću.
Sveta prepodobnomučenica Fevronija postradala je 310. godine i preselila se u Carstvo nebesko, dok su njene svete mošti 363. godine prenete u Carigrad.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Začeće Svetog Jovana Preteče i Krstitelja po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Tomu. Katolička crkva obeležava Svetog Bruna, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Njegove reči otvaraju pitanje koje se često prećuti kada nestanu bliskost, strpljenje i razumevanje, a odgovor ne upućuje prvo na drugoga, već na naš odnos prema Bogu.
Iz crkvenog vrha oštro su reagovali na javne prozivke, deo tvrdnji ocenili kao „potpuno neutemeljene i zlonamerne“, a osvrnuli su se i na događaje iz 2020. godine i aferu "Udar".
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
Nekadašnji rimski vojskovođa Plakida posle krštenja izgubio je ženu i sinove i 15 godina živeo kao najamnik, a kada ih je ponovo pronašao, zajedno sa njima stradao je za Hrista.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Začeće Svetog Jovana Preteče i Krstitelja po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Tomu. Katolička crkva obeležava Svetog Bruna, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Foku i Svetog proroka Jonu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Haritinu. Katolička crkva obeležava Svetu Faustinu Kovalsku, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U besedi za ponedeljak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o Utešitelju i govori o savršenoj saglasnosti Oca, Sina i Svetoga Duha.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Foku i Svetog proroka Jonu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Haritinu. Katolička crkva obeležava Svetu Faustinu Kovalsku, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.