Ne želeći da stupi u brak sa smrtnim čovekom, Fevronija je svoj život posvetila Hristu i zamonašila se u ženskom manastiru u Asiriji, kojim je upravljala njena tetka Vriena.
Srpska pravoslavna crkva 8. jula molitveno proslavlja Svetu prepodobnomučenicu Fevroniju, jednu od najpoštovanijih svetiteljki prvih vekova hrišćanstva, čije je stradanje ostalo trajni primer nepokolebljive vere, čistote i potpune predanosti Gospodu.
Rođena je kao kći rimskog senatora Prosfora, ali je još u mladosti odbacila život koji joj je bio namenjen po rođenju. Ne želeći da stupi u brak sa smrtnim čovekom, Fevronija je svoj život posvetila Hristu i zamonašila se u ženskom manastiru u Asiriji, kojim je upravljala njena tetka Vriena.
U manastiru je živela u strogom podvigu, molitvi i poslušanju. Iako je imala svega dvadeset godina, među sestrama i narodom bila je poznata po izuzetnoj mudrosti, blagosti i uzdržanju. Posebno se isticala svojim poznavanjem Svetog pisma, zbog čega joj je povereno da sestrama čita svete knjige.
Po manastirskom pravilu, koje je ustanovila nekadašnja igumanija blažena Platonida, svakog petka monahinje su dan provodile isključivo u molitvi i čitanju svetih knjiga, bez ikakvih drugih poslova. Da niko ne bi obraćao pažnju na njenu izuzetnu lepotu, Fevronija je čitala skrivena iza zavese.
SPC
Sveta prepodobnomučenica Fevronija
U vreme carevih progona hrišćana, na Istok su stigli Selin i njegov sinovac Lisimah. Selin je bio poznat po svojoj okrutnosti i nemilosrdnom progonu hrišćana, dok je Lisimah, iako vojnik, u tajnosti pokazivao milost i spasavao mnoge vernike kad god je to mogao.
Pošto je opustošio mnoge hrišćanske zajednice, Selin je stigao u grad Sivapolj, nedaleko od manastira u kojem je živela Fevronija. Kada je čuo za njenu lepotu, mudrost i veru, naredio je da je dovedu pred njega. Pokušao je da je nagovori da se odrekne Hrista i pristane na brak, ali sveta devica nije želela da pogazi zavet koji je dala Bogu.
Njena nepokolebljivost razjarila je mučitelja. Po njegovom naređenju, Fevronija je najpre bila surovo bičevana, zatim su joj izbili zube, odsekli ruke, potom grudi i noge, da bi na kraju bila posečena mačem.
Strašno mučenje podnela je bez odricanja od vere, ostavši do poslednjeg daha verna Hristu.
Božja pravda, prema crkvenom predanju, stigla je njenog mučitelja istoga dana. Selina je obuzeo strašan strah i bezumlje, pa je u pomračenju uma silovito udario glavom o mermerni stub i na mestu izdahnuo.
Nakon toga Lisimah je naredio da se sveto telo mučenice sa poštovanjem prenese u manastir, gde je sahranjena uz velike počasti. Duboko potresen njenim stradanjem i svedočanstvom vere, primio je krštenje zajedno sa mnogim vojnicima.
Crkveno predanje svedoči da su se na grobu Svete prepodobnomučenice Fevronije događala brojna isceljenja. Monahinje su, prema predanju, na dan njenog praznika viđale svetiteljku kako stoji na svom mestu u hramu među sestrama, ispunjavajući ih strahopoštovanjem i duhovnom radošću.
Sveta prepodobnomučenica Fevronija postradala je 310. godine i preselila se u Carstvo nebesko, dok su njene svete mošti 363. godine prenete u Carigrad.
Na liturgiji u hramu na Petlovom brdu poglavar SPC govorio je o snazi smirenja, pobedi nad egoizmom, istinskom pokajanju i tome zašto tek život sa Hristom svakom čoveku donosi radost, smisao i unutrašnji mir.
Ne želeći da stupi u brak sa smrtnim čovekom, Fevronija je svoj život posvetila Hristu i zamonašila se u ženskom manastiru u Asiriji, kojim je upravljala njena tetka Vriena.
Jednostavan recept nadahnut pravoslavnom tradicijom donosi spoj ribe, mirisa limuna i hrskavih badema, a pokazuje da i skromne namirnice mogu postati pravo praznično uživanje.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Rođenje Svetog Jovana Krstitelja po starom i praznik Prepodobnog Tome Maleina po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Blaženog pape Benedikta XI, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Poznat po asketskom životu i neobičnim darovima, ovaj ugodnik Božji ostavio je snažno svedočanstvo vere kroz molitvu, pomoć siromašnima i duhovnu blizinu sa ljudima i posle upokojenja.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Jednostavan recept nadahnut pravoslavnom tradicijom donosi spoj ribe, mirisa limuna i hrskavih badema, a pokazuje da i skromne namirnice mogu postati pravo praznično uživanje.
Probajte mariniranu ribu po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte Molitvu Presvetoj Bogorodici za utorak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Filareta Moskovskog.
Mnoge ljude uznemiravaju neželjene i teške pomisli, ali ruski svetitelj objašnjava da greh ne nastaje samim iskušenjem, već onda kada čovek svesno prihvati ono što mu se javlja u umu i srcu.