U vreme strašnih progona hrišćana za vreme cara Dioklecijana, glas o hrabroj devojčici stigao je do namesnika Volusijana.
Srpska pravoslavna crkva 26. juna proslavlja Svetu mučenicu Akilinu, jednu od najmlađih svetiteljki koja je svojom nepokolebljivom verom posvedočila Hrista i zadobila venac mučeništva još u detinjstvu.
Rođena je u palestinskom gradu Vivlosu od pobožnih hrišćanskih roditelja, koji su je od najranijih dana vaspitavali u veri. Već sa sedam godina Akilina je dobro poznavala hrišćansko učenje, a sa samo deset godina govorila je svojim vršnjakinjama o Hristu sa takvom mudrošću i revnošću da su mnogi bili zadivljeni njenom verom.
U vreme strašnih progona hrišćana za vreme cara Dioklecijana, glas o hrabroj devojčici stigao je do namesnika Volusijana.
Ovaj surovi progonitelj naredio je da Akilinu izvedu pred njega i prisile da se odrekne Hrista. Međutim, ona je bez straha ispovedila svoju veru, odbijajući da prinese žrtvu idolima.
Printscreen
Sveta mučenica Akilina
Zbog toga je podvrgnuta teškim mukama. Najpre su je nemilosrdno šibali, a zatim joj usijanom gvozdenom šipkom probili uši i glavu.
I pored strašnih stradanja, sveta devojčica nije prestajala da slavi Gospoda. Kada je od zadobijenih rana pala bez svesti, namesnik je pomislio da je umrla i naredio da njeno telo bude izbačeno izvan grada.
Međutim, tokom noći javio joj se anđeo Božji i iscelio je. Ustala je potpuno zdrava i zahvaljivala Bogu što joj je podario snagu da istraje u podvigu. Potom se vratila u grad i pojavila pred samim namesnikom, koji se užasnuo videvši živu onu za koju je verovao da je mrtva.
Sledećeg dana naređeno je da Akilina bude posečena mačem. Pre izvršenja kazne sveta mučenica se usrdno pomolila Bogu i predala svoju dušu Gospodu. Dželat joj je potom odsekao glavu, a Crkva veruje da je tako primila večni venac slave u Carstvu nebeskom.
Sveta Akilina postradala je 293. godine, sa svega dvanaest godina života. Njene svete mošti kasnije su proslavljene mnogim isceljenjima, a njen primer ostao je vekovima nadahnuće svim hrišćanima da veru čuvaju hrabro i nepokolebljivo, bez obzira na iskušenja i stradanja koja ih mogu snaći.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Jeliseja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti Sampson Stranoprimac. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ćirila Aleksandrijskog i Svetog Ladislava, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik
Svetiteljka je govorila o vremenu velikih nevolja, mogućem svetskom ratu i moralnom posrnuću ljudi, ali je njena najvažnija poruka bila da se čovek spasava ljubavlju, smirenjem, trpljenjem i čvrstom verom u Boga.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Svetiteljka je govorila o vremenu velikih nevolja, mogućem svetskom ratu i moralnom posrnuću ljudi, ali je njena najvažnija poruka bila da se čovek spasava ljubavlju, smirenjem, trpljenjem i čvrstom verom u Boga.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije stiže recept za mirisno i zasitno jelo od povrća, pripremljeno bez komplikovanja, a sa svim čarima domaće posne kuhinje.
Posetioci će 27. i 28. juna moći besplatno da vide najstariju sačuvanu srpsku ćiriličnu rukopisnu knjigu, dragoceni spomenik duhovnosti, pismenosti i umetnosti koji se retko izlaže javnosti.