U besedi za petak 17. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zbog čega čovekov unutrašnji rast zavisi od onoga čime ispunjava svoje srce i kakvu ulogu u tome ima Hristos.
Duhovni život, prema rečima vladike Nikolaja Velimirovića, ne može da se održava sam od sebe. Kao što telo zavisi od hrane, tako i duh traži ono čime će biti nahranjen, a Hristove reči iz Jevanđelja po Jovanu otvaraju upravo to pitanje: čime čovek ispunjava svoj unutrašnji život i šta ga zaista održava živim. U besedi za petak 17. sedmice po Duhovima vladika Nikolaj govori o razlici između telesnog postojanja i života koji naziva božanskim i večnim, upoređujući duhovni rast sa hranom bez koje nema istinskog života.
Beseda o tome kako se duh mora hraniti Hristom da bi živeo
"Koji jede mene i on će živeti mene radi." (Jov. 6, 57)
Drvo jede zemlju i vazduh i svetlost. Ako drvo ne jede zemlju i vazduh i svetlost, da li će da raste i živi? Odojče na grudima majke svoje šta drugo jede nego majku svoju? Ako ne jede majku svoju, da li će da raste i živi? Tako isto ni duh naš niti će rasti ni živeti, ako ne jede Hrista, živoga i besmrtnoga.
Ovde nije reč o životu opštem, kojim priroda živi, niti o životu zakržljalom, kojim neznabošci žive, nego o životu posebnom, božanskom, večnom; o životu punom i radosnom. Taj život daje se ljudima samo Hristom, i on dolazi samo onima, koji se hrane Hristom.
Svaki je čovek onoliko veliki kakvom se hranom hrani; i svaki je čovek onoliko živ kakvom se hranom hrani. Nije ovde reč o telesnoj hrani, jer se telesnom hranom ne hrani duša čovekova nego samo telo čovekovo.
Ljudi se razlikuju i po telesnom rastu i životu, ali ta je razlika sasvim neznatna. Razlika pak u duhovnom rastu i životu među ljudima je ogromna: dokle se jedni ljudi rastom duha svoga jedva uzdižu nad zemljom, dotle se drugi uzvišuju do nebesa.
Razlika između Iroda i Jovana Krstitelja zar je manja od razlike između cara i angela? Dokle se onaj prvi i telom i duhom vuče po zemlji i zločinom brani stolicu svoju na zemlji, dotle ovaj telom stoji na kamenu u pustinji, a duhom se uzdiže na nebesa među angele.
O braćo moja, uzdignimo duh svoj na nebesa, gde Hristos Gospod sedi na prestolu slave večne, i hranimo i pojimo duh svoj i srce svoje Njime, čistim i svemoćnim životom. Tako ćemo se samo udostojiti da budemo Njegovi sanaslednici u carstvu nebeskom.
Isuse Gospode, istiniti Bože naš, hrano naša slatka i Hranitelju naš čovekoljubivi, ne odrini nas od grudi Tvojih božanskih, jer smo slabi i nejaki. Hrani nas Sobom, o milostivi Hranitelju naš. Tebi slava i hvala vavek. Amin.
U besedi za utorak 16. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači početak Jevanđelja po Jovanu i govori o Sinu Božjem kroz koga je sve stvoreno i koji je radi spasenja došao među ljude.
U besedi za 16. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje zbog čega je spasenje ljudi za Gospoda bilo poput hrane bez koje ne može da bude.
U besedi za utorak 17. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički kroz Hristove reči pokazuje zašto ni dela, Sveto Pismo i svedočanstvo Oca nisu dovoljni čoveku koji odbija da poveruje.
U besedi za četvrtak 17. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zbog čega zemaljska dobra ne mogu da daju trajnu sitost i zašto je prava glad ona koja vodi ka Bogu.
U besedi za sredu 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava kako loša pomisao prerasta u greh, a loš primer može da odvede i druge na stranputicu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Pokrov Presvete Bogorodice po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Prepodobnu mati Paraskevu. Katolička crkva spominje Svetog Kalista Prvog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Pravoslavni podvižnik objašnjava zašto je važno prepoznati sopstvene slabosti, osloboditi se potrebe da uvek budemo u pravu i kroz smirenje se otvoriti za Božju blagodat.
U besedi za ponedeljak 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva šta je Isus Hristos doneo ljudima i kako se otkriva neizmerna ljubav Nebeskog Oca
U besedi za subotu 19. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj objašnjava zašto se put ka Gospodu ne prelazi ohološću i uzdizanjem sebe, već ljubavlju, smirenjem i spremnošću da tvorimo volju Božju.
U besedi za sredu 19. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da dobro delo ne treba koristiti za sopstvenu slavu, već ga sa ljubavlju prepustiti drugima da prepoznaju njegovu vrednost.
U besedi za ponedeljak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o Utešitelju i govori o savršenoj saglasnosti Oca, Sina i Svetoga Duha.
U besedi za sredu 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava kako loša pomisao prerasta u greh, a loš primer može da odvede i druge na stranputicu.
Pravoslavni podvižnik objašnjava zašto je važno prepoznati sopstvene slabosti, osloboditi se potrebe da uvek budemo u pravu i kroz smirenje se otvoriti za Božju blagodat.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.