KADA VAS STIGNU NEVOLJE, TUGE I BOLESTI, SAMO OVO URADITE! Savet mati Antonije zlata vredan!
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Isusovu molitvu ne zovu slučajno "molitva nad molitvama".
Molitva je jedan od temelja hrišćanskog života, a u pravoslavnoj tradiciji posebno mesto zauzima kratka i snažna molitva upućena Isusu Hristu - Isusova molitva.
Njene reči jednostavne su i lako pamtljive, ali njihovo ponavljanje nije samo izgovaranje naučenih reči, već način da se čovek u svakom trenutku obrati Bogu, zatraži njegovu pomoć i prizna sopstvenu grešnost.
Isusova molitva, poznata i kao molitva srca, glasi: "Gospode Isuse Hriste, Sine Božji, pomiluj me, grešnog.“ Njome se hrišćanin obraća Hristu, ispoveda veru u njega i moli za milost.
Ona donosi smirenje, čisti um od suvišnih misli i uvodi čoveka u stanje unutrašnje sabranosti i neprekidnog sećanja na Boga.
U pravoslavnom predanju ova molitva vekovima zauzima posebno mesto u duhovnom životu monaha, ali je namenjena svakom hrišćaninu koji želi da svoje misli i srce usmeri ka Bogu.
Njena posebnost je upravo u tome što može da se izgovara gotovo u svakom trenutku - tokom svakodnevnih obaveza, u tišini, pri hodu, pred spavanje ili kada čoveka obuzmu strah, nemir i iskušenja.
Cilj nije samo da se reči ponavljaju, već da čovek njima neprestano podseća sebe na Boga i na potrebu za njegovom pomoći.
Sveti Nektarije Eginski u svojim poukama posebno je naglašavao značaj ove molitve i savetovao hrišćane da joj se stalno vraćaju.
Govorio je da ona molitva nad molitvama, povezana sa samim životom duše, jer izražava duboku veru i svest o sopstvenoj grešnosti, ali i Božjoj milosti.
"Dete moje, nikad ne zaboravi da ponavljaš: Gospode Isuse Hriste, Sine Božji, pomiluj me, grešnog. To je život naše duše. Stalno ponavljaj te reči. Ako ih hrišćanin ne izgovara, on nije na pravom niti dobrom putu.“
Bonus video
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Pravoslavna duhovnost nas uči da je bližnji u nevolji zapravo živa ikona Božija - on je ispit naše vere koji se pojavljuje onda kada ga najmanje očekujemo.
Ako čovek ponižava druge, vređa ih, osuđuje i prema njima pokazuje prezir, ne može očekivati da će takav odnos ostati bez posledica po njegov duhovni život.
Služenje Bogu ne znači samo oblačenje svetih odeždi i nežno recitovanje refrena akatista, istakao je otac Andrej.
Utehu nećemo naći ni u čemu zemaljskom već samo u Bogu, poručila je mati današnjim ženama.
Duhovi zla u ljudski um unose misli koje podstiču strah, očajanje, mržnju, zavist, gordost i beznađe.
Posebno težak može biti osećaj da je čovek izgubio i ono poslednje na šta se oslanjao.
Otac Dejan upozorava da mnogi vernici prave grešku očekujući neki natprirodi znak, zbog čega neretko odlažu donošenje važnih odluka.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Jednostavan čin pred palionicom povezan je sa molitvom za bolesne, one kojima je pomoć najpotrebnija i upokojene.
U besedi za sredu 17. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava zašto čoveku put u propast može izgledati privlačnije od puta spasenja i šta donosi povlađivanje strastima i porocima.
Psalmi su nesumnjivo duhovni, ali treba biti oprezan da se na njih ne oslanjate kao na magiju, istakao je otac Andrej.
Isusovu molitvu ne zovu slučajno "molitva nad molitvama".
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Bog ih je, prema predanju, obdario i darom čudotvorstva, pa su kod njih dolazili brojni bolesnici tražeći isceljenje.
Psalmi su nesumnjivo duhovni, ali treba biti oprezan da se na njih ne oslanjate kao na magiju, istakao je otac Andrej.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenice Minodoru, Mitrodoru i Nimfodoru po starom kalendaru, dok se po novom obeležava Začeće Svetog Jovana Krstitelja. Katolička crkva obeležava Svetog Pija iz Pietrelčine, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veliki praznik.
Bog ih je, prema predanju, obdario i darom čudotvorstva, pa su kod njih dolazili brojni bolesnici tražeći isceljenje.
Posle zdravstvenih problema, starici je potrebna je svakodnevna pomoć, a porodica traži način da joj obezbedi odgovarajuću negu; sveštenik Viktor Nikišov ukazao je na ono što u takvoj situaciji treba uzeti u obzir.