Iz crkvenog vrha oštro su reagovali na javne prozivke, deo tvrdnji ocenili kao „potpuno neutemeljene i zlonamerne“, a osvrnuli su se i na događaje iz 2020. godine i aferu "Udar".
Optužbe na račun Mitropolije crnogorsko-primorske poslednjih dana sve su glasnije, ali iz Mitropolije crnogorsko-primorske poručuju da iza dela javnih prozivki ne stoje činjenice, već pogrešna tumačenja uloge Crkve i, kako ocenjuju, zlonamerne konstrukcije. Iz Mitropolije crnogorsko-primorske za Portal RTCG govorili su o njenoj misiji, odnosu prema državi Crnoj Gori, finansijskom poslovanju, optužbama za separatizam, ali i o kritikama upućenim svešteniku Gojku Peroviću i drugim sveštenicima.
U Mitropoliji crnogorsko-primorskoj ističu da je njihova osnovna misija „jevanđelsko prosvećenje naroda i obnavljanje bratske sloge“, uz ocenu da se u javnosti neretko pogrešno tumače priroda i ustrojstvo Crkve, ali i njena istorijska uloga u Crnoj Gori.
Kako navode, deo javnosti pokazuje netrpeljivost prema svetosavlju i srpskom imenu. Istovremeno, ocenjuju da postoji i drugačiji problem, odnosno nedovoljno razumevanje činjenice da Mitropolija crnogorsko-primorska deluje u državi Crnoj Gori i da je kroz istoriju imala ulogu u očuvanju njene državnosti.
Mitropolija crnogorsko-primorska o finansijama: Optužbe o netransparentnosti su neutemeljene
Osvrćući se na tvrdnje o finansijskom poslovanju, iz Mitropolije crnogorsko-primorske odbacuju optužbe za netransparentnost. Navode da poslovanje Mitropolije crnogorsko-primorske treba posmatrati kroz iste kriterijume koji važe i za druge verske zajednice i institucije.
„Finansijsko poslovanje crkvi i verskih zajednica je u našoj zemlji određeno zakonom i to, moramo reći, restriktivnije i sa manje olakšica, nego u mnogo demokratski razvijenijim državama. Ipak, naša Mitropolija, i pored takvih uslova, poštuje uspostavljeni zakonski poredak, uz aktivno delovanje i predloge za poboljšanje postojeće legislative i njeno usklađivanje sa dobrim praksama drugih slobodnih zemalja. Ono što je sigurno, Crkva ne deluje na način da država i građani trpe bilo kakvu štetu“, istakli su iz Mitropolije.
Mitropolija crnogorsko-primorska odbacuje i tvrdnje o separatizmu, ističući da je među važnim odrednicama njenog delovanja „čuvanje pećkog trona“.
„Tim duhom diše naše celokupno sveštenstvo, kako je uostalom bilo tokom cele naše istorije, i to je nasleđe cetinjskih mitropolita kroz vekove“, naveli su u saopštenju.
U Mitropoliji crnogorsko-primorskoj podsećaju i da u Crnoj Gori žive pravoslavni hrišćani različite etničke, nacionalne i jezičke pripadnosti, kao i pripadnici drugih hrišćanskih crkava i islamske veroispovesti. Zbog toga, kako navode, Mitropolija crnogorsko-primorska mora da vodi računa o toj činjenici u svom javnom delovanju.
Optužbe na račun Gojka Perovića i drugih sveštenika zlonamerne
Poseban deo odgovora odnosi se na optužbe koje su poslednjih dana upućene svešteniku Gojku Peroviću i drugim sveštenicima. Iz Mitropolije crnogorsko-primorske ih ocenjuju kao „potpuno neutemeljene i zlonamerne“.
„Ne može biti jasno otkud toliko odsustvo stida određenim medijima i propagandnim punktovima da svakodnevno produkuju tolike količine neistina?“, upitali su u saopštenju.
U Mitropoliji crnogorsko-primorskoj navode da se deo tih optužbi dovodi u vezu sa ulogom Crkve i sveštenstva tokom političkih događaja 2020. godine, kada se Crkva protivila tadašnjem Zakonu o slobodi veroispovesti i politici tadašnje vlasti prema crkvenoj imovini.
„Mislimo da je učešće sveštenstva u antirežimskom oglašavanju apsolutno bilo legitimno i legalno, kao i u motivisanju vernika da se politički organizuju i iskažu te 2020. godine u otporu antidemokratskim i bogobornim namerama ondašnjeg režima“, navodi se u saopštenju.
Iz Mitropolije crnogorsko-primorske dodaju da je nova Vlada nakon izbora 2020. godine izabrana odlukom Skupštine i u skladu sa ustavnom procedurom. Time, kako ističu, odbacuju predstavu da je nova vlast formirana voljom Crkve.
U Mitropoliji crnogorsko-primorskoj ocenjuju da se deo današnjih optužbi na njen račun zasniva na matrici za koju tvrde da je već korišćena ranijih godina.
„Reklo bi se da su i neke druge političke i propagandne adrese preuzele matricu bivših crnogorskih vlasti, kada je u pitanju njihov odnos prema Crkvi. Pomenute optužbe koje se sada fabrikuju u Srbiji, očigledno su prekopirane iz afere „Udar“, izmišljene u podgoričkim političkim krugovima, a raskrinkane pred ovdašnjim sudovima. Bojati se da bi ti koji to izmišljaju, da im trenutni interesi nalažu, krenuli u obračun sa Crkvom, sličnim putem koji smo videli 2019-2020. godine. Međutim, Crkva ima moći, da, uz Božiju pomoć, i ovoga puta posvedoči istinu i pred Bogom i pred ljudima“, poručili su u saopštenju.
U saopštenju Mitropolija crnogorsko-primorska odbacila je navode o nestanku predmeta iz manastirske riznice i iznela detalje o pregledu zbirke, ranijim krađama i mogućim razlozima neslaganja u evidenciji.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Pojedini mediji objavili da bi rad Mitropolije mogao da bude predmet posebne provere, dok izvor blizak mitropolitu Joanikiju tvrdi da nikakva zvanična najava nije stigla i da se takav potez za sada ne očekuje.
Njegove reči otvaraju pitanje koje se često prećuti kada nestanu bliskost, strpljenje i razumevanje, a odgovor ne upućuje prvo na drugoga, već na naš odnos prema Bogu.
Iz crkvenog vrha oštro su reagovali na javne prozivke, deo tvrdnji ocenili kao „potpuno neutemeljene i zlonamerne“, a osvrnuli su se i na događaje iz 2020. godine i aferu "Udar".
Mitropolit budimljansko-nikšićki daće iskaz pred državnim organima, dok se posebno pitanje otvara zbog toga što je pozvan da odgovara zbog čina koji pripada njegovoj svešteničkoj službi.
Služeći liturgiju u hramu Svetog Atinogena, patrijarh srpski Porfirije poručio je da je snaga onih koji su se borili pre vek i po proisticala iz vere i spremnosti na žrtvu.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o mestu crkve u životu naroda, iskušenjima kroz koja hrišćanin prolazi i primeru Svetih četrdeset mučenika sevastijskih.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o mestu crkve u životu naroda, iskušenjima kroz koja hrišćanin prolazi i primeru Svetih četrdeset mučenika sevastijskih.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U besedi za ponedeljak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o Utešitelju i govori o savršenoj saglasnosti Oca, Sina i Svetoga Duha.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Foku i Svetog proroka Jonu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Haritinu. Katolička crkva obeležava Svetu Faustinu Kovalsku, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.