Tokom posete Podgorici i Nikšiću, patrijarh srpski istakao je da Sveta Liturgija prevazilazi sve podele među ljudima.
Dolazak patrijarha srpskog Porfirija u Crnu Goru protekao je u znaku molitve, sabornosti i poruka o jedinstvu Crkve. Poglavar Srpske Pravoslavne Crkve stigao je 28. jula u Podgoricu, gde su ga na aerodromu dočekali mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije i mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije, a potom je nastavio put ka Nikšiću, gde mu je priređen svečani doček u Sabornoj crkvi Svetog Vasilija Ostroškog.
U Sabornom hramu Svetog Vasilija Ostroškog, velikog čudotvorca iz Ostroga, pred sveštenstvom, monaštvom i vernim narodom, patrijarh Porfirije govorio je o neraskidivoj povezanosti naroda sa Crkvom, naglašavajući da u ovu svetinju ne dolazi kao stranac niti kao gost, već kao brat i pastir.
- Uistinu je veliki blagoslov Božji za svakoga ko dođe u ovu svetu zemlju, a naročito za nas koje je Bog odredio da budemo služitelji Njegovog oltara. Zaista, ovde nikada ne dolazim kao stranac, pa čak ni kao gost, nego kao najbliži, kao brat, kao jedan od vas, kao pastir i duhovni otac stada čiji je koren zasadio Sveti Sava kroz vekove sve do naših dana, do blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija i, evo, do njegovog savremenog pastira Crkve Hristove - poručio je patrijarh.
Podsetio je na duhovni trag svetitelja koji su kroz vekove oblikovali život Crkve na ovim prostorima, od Svetog Save, preko Svetog Petra Cetinjskog i Svetog Vasilija Ostroškog, do blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija.
- Dolazim kao jedan od vas. Dolazim ne da bih isključivo i pre svega držao slovo i podučavao druge, nego da umnožim vašu veru, da gledajući u vaša lica kroz vas vidim Svetu Crkvu Hristovu i da vidim sve one koji su molitvom prožimali ovu svetu zemlju - rekao je patrijarh Porfirije.
Foto: SPC
Patrijarha Porfirija na podgoričkom aerodromu dočakao je mitropolit Joanikije
Liturgija kao mesto prevazilaženja podela
U svojoj poruci iz Sabornog hrama Svetog Vasilija Ostroškog, patrijarh je posebno govorio o značaju liturgije kao mestu na kojem se prevazilaze sve ljudske razlike i podele.
- Tu, na svetoj liturgiji, mi pokazujemo i potvrđujemo da prevazilazimo svaku vrstu podela, svaku granicu i datu biološku, ali i onu koja je stvorena našom pogrešnom voljom i našim pogrešnim izborima - istakao je patrijarh.
Prema njegovim rečima, u svetoj tajni evharistije vernici postaju jedno u Hristu, nezavisno od društvenih razlika, porekla ili položaja.
- Tu više nije važno ko je Grk, ko je Jevrejin, ko je bogat, ko je siromašan, ko je obrazovan, a ko nije, ko ima neku društvenu ili političku poziciju u državi ili nema, ko je takozvani običan građanin - rekao je patrijarh.
Naglasio je da je jedino merilo pred Bogom vera čoveka i njegova ljubav prema bližnjem.
- „Svaki čovek stvoren po slici i prilici Božjoj stvoren je da bude naš bližnji, odnosno, da li je neko bližnji ili nije, zavisi od nas, od naše ljubavi prema njemu, a ne toliko od toga kako se on odnosi prema nama i šta nam čini - poručio je patrijarh Porfirije.
Govoreći o mestu Liturgije u životu pravoslavnog hrišćanina, patrijarh je podsetio da ona nije samo obred, već susret sa živim Bogom i otkrivenje Carstva Božjeg.
- Na svetoj liturgiji je prisutan Gospod. Ona je otkrivenje i prisustvo Carstva Božjeg među nama. U svetoj Liturgiji ovaj svet dobija svoj smisao. Njegova lepota dobija večnu lepotu. Bez svete Liturgije sve je prazno i sve je prolazno - rekao je poglavar SPC.
On je istakao da pravoslavni hrišćani imaju veliki dar, ali i veliku odgovornost da taj dar čuvaju i žive.
- Mi koji smo pravoslavni hrišćani imamo najveći mogući dar, imamo mogućnost da prepoznamo tu tajnu, imamo mogućnost da učestvujemo u toj tajni. Zato imamo i neuporedivo veću odgovornost - poručio je patrijarh.
Na kraju obraćanja patrijarh Porfirije pomolio se za mir u svetu, jedinstvo među ljudima i slogu u porodicama.
- Da se molim Bogu zajedno sa vama za mir u čitavom svetu, za mir među svim narodima, za mir našeg naroda sa drugim narodima, za mir unutar našeg naroda, za jedinstvo, za slogu, za međusobno razumevanje - kazao je patrijarh.
Sećanje na Vučji do i zavet slobode
Povod dolaska patrijarha Porfirija u Nikšić je obeležavanje 150 godina od Bitke na Vučjem dolu, jednog od značajnih događaja u istoriji srpskog naroda i Crne Gore.
Tim povodom, u čast slavnih predaka, organizovana je svečana akademija na platou ispred Sabornog hrama Svetog Vasilija Ostroškog, dok će 29. jula, na praznik Svetog sveštenomučenika Atinogena, patrijarh Porfirije načalstvovati svetom liturgijom u hramu na Vučjem dolu.
Pobeda na Vučjem dolu ostala je zapamćena kao simbol zajedništva, hrabrosti i istrajnosti, a ovogodišnje obeležavanje jubileja biće prilika da se, kroz molitvu i sećanje, još jednom podsete vrednosti koje su vekovima čuvale duhovni i istorijski identitet ovog kraja.
Dolazak patrijarha srpskog u Nikšić nije samo čin crkvene posete, već i susret sa mestom dubokog duhovnog pamćenja, gde se, kako je sam rekao, kroz lica vernog naroda prepoznaje „živa Crkva Hristova i samo prisustvo Božje“.
Na liturgiji u manastiru Ravanici poglavar Srpske Pravoslavne Crkve poručio je da Kosovski zavet nije samo istorijsko sećanje, već jevanđeljsko opredeljenje za Hrista.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, protojerej-stavrofor dr Velibor Džomić, pozivajući se na dokumenta iz 2012. godine, tvrdi da Temeljni ugovor nije odstupio od stava blaženopočivšeg mitropolita crnogorsko-primorskog.
Na liturgiji u hramu na Petlovom brdu poglavar SPC govorio je o snazi smirenja, pobedi nad egoizmom, istinskom pokajanju i tome zašto tek život sa Hristom svakom čoveku donosi radost, smisao i unutrašnji mir.
Iako se projekat ne nalazi na manastirskom zemljištu, planirani kompleks otvorio je pitanje očuvanja ambijenta, pogleda i duhovnog doživljaja puta ka mestu gde počivaju mošti Svetog Vasilija Ostroškog.
Praznik počinje u petak, 11. septembra, a završava se u nedelju, 13. septembra. Tokom tih dana vernici se sećaju stvaranja, preispituju svoje postupke, izgovaraju posebne molitve i kroz drevne običaje simbolično ostavljaju grehe iza sebe.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Služeći liturgiju u hramu Svetog Atinogena, patrijarh srpski Porfirije poručio je da je snaga onih koji su se borili pre vek i po proisticala iz vere i spremnosti na žrtvu.
Na Starom aerodromu svečano obavljen čin koji je okupio stotine vernika i dece – buduća svetinja dobila vidljive znakove vere, a mitropolit poručio da zajedništvo Crkve i škole vodi narod putem Hrista i svetosavskog predanja.
U nedelju, 1. marta, biće osveštani krstovi i zvona hrama Svetog Save na Starom aerodromu, u prisustvu mitropolita Joanikija i brojnih vernika, čime izgradnja ulazi u posebno svečanu fazu.
Na Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja vernici poste, ali uz ovaj dan vezuju se i brojna narodna verovanja. Saznajte šta je dozvoljeno, šta nije i koje zabrane nemaju uporište u crkvenim pravilima.
Plamen se širi planinskim područjem u blizini jedne od najvećih pravoslavnih svetinja na Balkanu, dok se sa posebnom pažnjom prati situacija oko manastirskog kompleksa i dalje širenje požara.
Pojedini mediji objavili da bi rad Mitropolije mogao da bude predmet posebne provere, dok izvor blizak mitropolitu Joanikiju tvrdi da nikakva zvanična najava nije stigla i da se takav potez za sada ne očekuje.
Na praznik Prenosa moštiju Svetog kneza Lazara okupili su se mitropoliti, sveštenstvo, monahinje, monasi i gosti iz više eparhija, a jubilej je obeležen svetom liturgijom, predstavljanjem životopisa znamenitih igumanija i dragocenog zapisa srpskog crkvenog pojanja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobna Teodora Aleksandrijska. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih mučenika Prota i Hijacinta, dok Jevreji večeras dočekuju Roš Hašanu, a za muslimane je petak dan džuma-namaza.
Pouka svetogorskog starca otvara pitanje zbog čega se greh više ne krije, već se često predstavlja kao sloboda, dok se moral, uzdržanje i pobožan život sve češće proglašavaju zaostalima.
Plamen se širi planinskim područjem u blizini jedne od najvećih pravoslavnih svetinja na Balkanu, dok se sa posebnom pažnjom prati situacija oko manastirskog kompleksa i dalje širenje požara.