Pojedini mediji objavili da bi rad Mitropolije mogao da bude predmet posebne provere, dok izvor blizak mitropolitu Joanikiju tvrdi da nikakva zvanična najava nije stigla i da se takav potez za sada ne očekuje.
Dok pojedini mediji pišu da bi rad Mitropolije crnogorsko-primorske uskoro mogla da proverava komisija Srpske pravoslavne crkve, iz Mitropolije poručuju da o tome nisu dobili nikakvu zvaničnu najavu i da ne očekuju dolazak komisije.
U Mitropoliji crnogorsko-primorskoj za sada nemaju zvaničnu informaciju da će komisija Srpske pravoslavne crkve doći na Cetinje radi kontrole njenog rada. Kako je za podgoričke „Vijesti“ kazao izvor blizak Mitropoliji, nikakva zvanična najava takve kontrole nije stigla, a u Mitropoliji smatraju da za nju trenutno nema razloga.
- Osobito u ovim osetljivim i turbulentnim vremenima, kad se u medijima i na javnoj sceni spekuliše o raznoraznim mogućim političkim pritiscima na Crkvu - rekao je sagovornik "Vijesti".
Navodi o mogućoj kontroli pojavili su se prethodnih dana u pojedinim medijima, koji su objavili da bi mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije mogao da se nađe pod „istragom“ komisije Srpske pravoslavne crkve. Prema tim navodima, komisija bi trebalo da ispita način funkcionisanja Mitropolije i proveri da li postoje administrativni ili finansijski propusti. Takve tvrdnje za sada nisu potvrđene zvaničnom odlukom crkvenih organa.
Foto: SPC
Patrijarh Porfirije i mitropolit Joanikije
Šta je prethodilo navodima o komisiji
Dodatnu pažnju ovim navodima privlači slučaj Eparhije žičke, čiji je rad prethodno bio predmet provere crkvenih organa. Sveti arhijerejski sinod Srpske pravoslavne crkve saopštio je 18. februara 2026. godine da je, u okviru postupka pregleda materijalno-finansijskog poslovanja eparhija, prikupljena dokumentacija o poslovanju Eparhije žičke.
U postupku su učestvovale komisije Patrijaršijskog upravnog odbora i Svetog arhijerejskog sinoda. Kako je navedeno u zvaničnom saopštenju, redovni pregled materijalno-finansijskog poslovanja eparhija pokrenut je na osnovu odluke Patrijaršijskog upravnog odbora od 24. oktobra 2023. godine.
U slučaju Eparhije žičke, postupak je imao i konkretne posledice. Sveti arhijerejski sinod razrešio je mitropolita žičkog Justina dužnosti upravljanja Eparhijom žičkom do redovnog zasedanja Svetog arhijerejskog sabora 2026. godine, dok je za administratora Eparhije određen mitropolit niški Arsenije. Istovremeno je pokrenut postupak za utvrđivanje kanonske odgovornosti mitropolita Justina.
U zvaničnom saopštenju Sinoda tada je navedeno da je prikupljena dokumentacija ukazala na „brojne kanonske i druge crkvene prestupe“ u upravljanju poverenom eparhijom. Zbog toga se u javnosti sada postavlja pitanje da li bi slična kontrola mogla da bude sprovedena i u Mitropoliji crnogorsko-primorskoj.
Kontrola eparhija nije nepoznata procedura
Sama kontrola poslovanja eparhije ili mitropolije nije nepoznata u životu Srpske pravoslavne crkve. Crkveni organi imaju svoje nadležnosti u praćenju materijalno-finansijskog poslovanja i upravljanja crkvenom imovinom. Patrijaršijski upravni odbor je i tokom 2026. godine razmatrao godišnje izveštaje o poslovanju, kao i planove rada patrijaršijskih tela.
Zato sama mogućnost da neka eparhija bude predmet provere ne znači automatski da postoji sumnja u nepravilnosti ili da će određeni crkveni velikodostojnik biti razrešen. Za takav zaključak potrebna je konkretna odluka i zvanično obrazloženje nadležnih crkvenih organa.
U slučaju Mitropolije crnogorsko-primorske za sada nema javno potvrđene odluke o takvoj kontroli. Prema informacijama "Vijesti", u Mitropoliji nisu dobili zvaničnu najavu dolaska komisije, niti takvu kontrolu očekuju.
Istovremeno, medijski navodi o mogućoj kontroli pojavili su se u trenutku kada se o odnosima Crkve, države i političkih aktera u Crnoj Gori ponovo vode brojne javne polemike. Zbog toga svaka informacija o mogućem postupku prema mitropolitu Joanikiju dobija i širi politički kontekst.
Ipak, bez zvanične potvrde crkvenih organa bilo bi preuranjeno zaključivati da je doneta odluka o kontroli Mitropolije ili da iza eventualne provere stoje politički razlozi.
Ukoliko Sveti arhijerejski sinod ili drugi nadležni organ Srpske pravoslavne crkve donese odluku o proveri rada Mitropolije, tek tada će biti moguće govoriti o konkretnom postupku, njegovom obimu i razlozima. Do tada, priča o komisiji ostaje na nivou medijskih navoda, dok iz Mitropolije poručuju da takvu kontrolu ne očekuju.
Iako se projekat ne nalazi na manastirskom zemljištu, planirani kompleks otvorio je pitanje očuvanja ambijenta, pogleda i duhovnog doživljaja puta ka mestu gde počivaju mošti Svetog Vasilija Ostroškog.
Mitropolit crnogorsko-primorski osveštao je zvono za obnovljeni hram Svetog Georgija u Gorovićima, poručivši da ono okuplja narod na molitvu i donosi duhovni mir.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Pojedini mediji objavili da bi rad Mitropolije mogao da bude predmet posebne provere, dok izvor blizak mitropolitu Joanikiju tvrdi da nikakva zvanična najava nije stigla i da se takav potez za sada ne očekuje.
Na praznik Prenosa moštiju Svetog kneza Lazara okupili su se mitropoliti, sveštenstvo, monahinje, monasi i gosti iz više eparhija, a jubilej je obeležen svetom liturgijom, predstavljanjem životopisa znamenitih igumanija i dragocenog zapisa srpskog crkvenog pojanja.
Francuski predsednik obišao je jednu od najznačajnijih pravoslavnih svetinja u regionu, a nakon razgovora sa mitropolitom Joanikijem usledio je gest koji je obeležio čitavu posetu.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
U saopštenju Mitropolija crnogorsko-primorska odbacila je navode o nestanku predmeta iz manastirske riznice i iznela detalje o pregledu zbirke, ranijim krađama i mogućim razlozima neslaganja u evidenciji.
U okviru prve zvanične posete francuskog predsednika Crnoj Gori, deo programa u Cetinju odvijao se daleko od očiju javnosti, uz susret koji je privukao posebnu pažnju i otvorio niz pitanja o značaju mesta i trenutka.
Na praznik Prenosa moštiju Svetog kneza Lazara okupili su se mitropoliti, sveštenstvo, monahinje, monasi i gosti iz više eparhija, a jubilej je obeležen svetom liturgijom, predstavljanjem životopisa znamenitih igumanija i dragocenog zapisa srpskog crkvenog pojanja.
Posle ocene odlazećeg poglavara Islamske zajednice u BiH da je beseda patrijarha Porfirija „ponovo otvorila“ ratne rane, episkop bihaćko-petrovački odgovorio je autorskim tekstom.
Mitropolit budimljansko-nikšićki besedio je o nekadašnjem komandantu Vojske Republike Srpske tokom pomena u Pivskom manastiru, što je ponovo otvorilo pitanje granica crkvene besede i verskih sloboda u Crnoj Gori.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
U besedi za četvrtak 15. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o iskušenju da čovek odbaci Hrista zbog težine Njegovog puta i prihvati onoga koji nudi prividno lakši život, ugađa strastima i vodi u propast.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Mojseja Murina po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaju Svete mučenice Minodora, Mitrodora i Nimfodora. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Nikole Tolentinskog, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.