TUGA U OSTROGU: Bratija manastira i vernici opraštaju se od monaha Jeliseja
Opelo će biti služeno u metohu ostroške svetinje Jovan Do, gde će otac Jelisej biti i sahranjen.
Iako se projekat ne nalazi na manastirskom zemljištu, planirani kompleks otvorio je pitanje očuvanja ambijenta, pogleda i duhovnog doživljaja puta ka mestu gde počivaju mošti Svetog Vasilija Ostroškog.
Planirana izgradnja solarne elektrane Bogetići u blizini pravca kojim se dolazi do Manastira Ostrog otvorila je pitanje odnosa između energetskog razvoja, zaštite prostora i očuvanja ambijenta jedne od najposećenijih pravoslavnih svetinja na Balkanu.
Projekat kompanije "TM invest", prema dostupnoj dokumentaciji, predviđa izgradnju solarne elektrane snage 67 megavata s pratećom infrastrukturom na području Bogetića i Povije, prostoru kroz koji prolaze brojni vernici, hodočasnici i turisti koji se upućuju ka Ostrogu.
Iako se objekat ne planira na manastirskom zemljištu niti u okviru samog kompleksa svetinje, pažnju javnosti privuklo je pitanje njegovog uticaja na širi prostor oko Ostroga, posebno zbog činjenice da je reč o mestu koje za pravoslavne vernike ima izuzetan duhovni značaj.
Manastir Ostrog, u kojem počivaju mošti Svetog Vasilija Ostroškog, vekovima predstavlja jedno od najvažnijih mesta poklonjenja pravoslavnih vernika. Put ka Gornjem i Donjem Ostrogu za mnoge hodočasnike nije samo saobraćajna ruta već deo duhovnog iskustva dolaska u svetinju.
Upravo zbog toga zaštita Ostroga ne odnosi se samo na očuvanje samih manastirskih objekata, već i na očuvanje njegovog prirodnog, istorijskog i vizuelnog okruženja.
U dokumentaciji koja prati projekat solarne elektrane navodi se da će postrojenje biti vidljivo iz pojedinih tačaka, uključujući i saobraćajnicu koja vodi ka Manastiru Ostrogu. Takođe se ukazuje na promenu postojećeg pejzaža usled izgradnje većeg broja solarnih panela, trafostanica i prateće infrastrukture.
Zbog toga se u javnosti otvorilo pitanje da li je prilikom planiranja projekta dovoljno uzet u obzir značaj prostora u kojem se nalazi jedna od najvećih pravoslavnih svetinja na Balkanu.
Obnovljivi izvori energije predstavljaju važan deo savremenih razvojnih politika, a solarne elektrane deo su procesa energetske tranzicije. Međutim, kod projekata koji se planiraju u blizini kulturnih i duhovnih centara posebno se razmatra i pitanje očuvanja pejzaža i identiteta prostora.
Zaštita svetinja u pravoslavnoj tradiciji često podrazumeva više od očuvanja same građevine. Manastiri su vekovima nastajali u određenom prirodnom okruženju koje je deo njihovog duhovnog doživljaja. Zbog toga se u mnogim slučajevima vodi računa o tome da novi objekti ne naruše karakter prostora u kojem se svetinja nalazi.
Kod Ostroga se ovo pitanje dodatno usložnjava zbog velikog broja ljudi koji svake godine dolaze na poklonjenje Svetom Vasiliju Ostroškom. Za vernike put do manastira predstavlja deo hodočašća, a ne samo dolazak do određene lokacije.
Posebnu pažnju javnosti privuklo je pitanje odnosa projekta solarne elektrane Bogetići prema Manastiru Ostrogu, koji se nalazi pod duhovnom jurisdikcijom Mitropolije crnogorsko-primorske.
Prema pisanju dnevnog lista Politika, koji se poziva na informacije iz svojih izvora, projekat je navodno dobio blagoslov Mitropolije crnogorsko-primorske. Međutim, do sada nije javno objavljen akt, saopštenje ili drugi dokument kojim bi ta informacija bila zvanično potvrđena.
Iz dostupne projektne dokumentacije nije vidljivo da li je tokom postupka izdavanja dozvola bilo posebnih konsultacija sa predstavnicima Mitropolije ili bratstvom Manastira Ostroga o pitanjima koja se odnose na očuvanje ambijenta svetinje i vizuelni uticaj planiranog objekta.
Iz Mitropolije crnogorsko-primorske, prema javno dostupnim informacijama, za sada nije objavljeno posebno saopštenje koje bi se odnosilo na ovaj projekat.
Imajući u vidu duhovni značaj Manastira Ostroga, koji je jedno od najposećenijih pravoslavnih hodočasničkih mesta na Balkanu, eventualni stav Crkve o ovom pitanju od posebnog je značaja za vernike, ali i za širu javnost koja prati odnos razvoja infrastrukture i zaštite kulturnog i duhovnog nasleđa.
Izgradnja solarne elektrane Bogetići tako je otvorila širu raspravu o tome kako uskladiti potrebe savremenog razvoja sa očuvanjem prostora koji imaju poseban istorijski, kulturni i duhovni značaj.
Ostrog nije samo turistička destinacija niti istorijski spomenik. Za pravoslavne vernike on je mesto molitve, poklonjenja i susreta sa svetinjom Svetog Vasilija Ostroškog.
Zbog toga se ova investicija ne posmatra samo kroz prizmu energetike i ekonomije, već i kroz odnos prema prostoru koji vekovima ima posebno mesto u duhovnom životu pravoslavnog naroda.
Odgovor na pitanje kako će se ovaj projekat odraziti na ambijent Ostroga zavisiće od toga koliko će u daljim postupcima biti uzeti u obzir svi aspekti prostora: tehnički, ekološki, pejzažni i, za mnoge vernike najvažniji, duhovni.
Opelo će biti služeno u metohu ostroške svetinje Jovan Do, gde će otac Jelisej biti i sahranjen. Dok jedno crkveno predanje govori o neslaganju oko odnosa prema Rimu, istorijski izvori otkrivaju složeniju sliku vremena u kojem su pravoslavni jerarsi pokušavali da sačuvaju veru i narod između velikih sila. Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor. Dva brata na putu ka moru otkrila su da najveće blago nije ono koje se može poneti u rancu, već ono koje ostaje zauvek u srcu. Budi deo Religija.rs zajednice.
Između energetske tranzicije i očuvanja svetog prostora
Da li je bilo konsultacija s Crkvom?

Pitanje zaštite prostora oko svetinje
TUGA U OSTROGU: Bratija manastira i vernici opraštaju se od monaha Jeliseja
CRKVENI SUKOB O KOME SE MALO GOVORI: Kako se Sveti Vasilije Ostroški suprotstavio mitropolitu cetinjskom Mardariju zbog ideje o uniji s Vatikanom
KO KRIJE RUKOPISE SVETOG VASILIJA OSTROŠKOG I ZBOG ČEGA: Svedoci tvrde da su sačuvani, a javnost ih nikada nije videla (VIDEO)
TAJNA KOJU JE ČUVALA OSTROŠKA STENA: Pravoslavna priča za decu (VIDEO)
Pravoslavno učenje podseća da odnos prema Bogu ne treba da zavisi samo od toga da li nam u životu sve ide onako kako želimo ili ne.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da nijedno političko opredeljenje ne sme biti važnije od brata i sestre, upozorivši da mržnja, gnev i međusobne svađe vode ka tome da na kraju svi budu gubitnici.
Slomljen zbog smrti trogodišnjeg sina, slavni književnik potražio je utehu u Optinskoj pustinji kod starca Amvrosija, a njihov susret ostavio je trag u "Braći Karamazovima".
Stručnjaci za bezbednost, teolozi, sveštenici i psiholozi upozoravaju - opasnost od sekti je stvarna, opipljiva i može zakucati na vrata bilo koga od nas.
U besedi za nedelju 21. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na značaj pokajanja, zahvalnosti i molitve i objašnjava zašto se Božje milosrđe često prepozna tek kada čoveka stignu nevolje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Taraha, Prova i Andronika po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Markijana i Martirija. Katolička crkva obeležava spomen na Blaženu Katarinu Kotromanić, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
Planirana solarna elektrana u okolini manastirskog kompleksa izazvala je zabrinutost zbog mogućeg narušavanja prirodnog ambijenta i duhovnog značaja prostora koji vekovima privlači hodočasnike.
Iz crkvenog vrha oštro su reagovali na javne prozivke, deo tvrdnji ocenili kao "potpuno neutemeljene i zlonamerne", a osvrnuli su se i na događaje iz 2020. i aferu "udar".
Plamen se širi planinskim područjem u blizini jedne od najvećih pravoslavnih svetinja na Balkanu, dok se sa posebnom pažnjom prati situacija oko manastirskog kompleksa i dalje širenje požara.
Pojedini mediji objavili da bi rad Mitropolije mogao da bude predmet posebne provere, dok izvor blizak mitropolitu Joanikiju tvrdi da nikakva zvanična najava nije stigla i da se takav potez za sada ne očekuje.
Pravoslavno učenje podseća da odnos prema Bogu ne treba da zavisi samo od toga da li nam u životu sve ide onako kako želimo ili ne.
Slomljen zbog smrti trogodišnjeg sina, slavni književnik potražio je utehu u Optinskoj pustinji kod starca Amvrosija, a njihov susret ostavio je trag u "Braći Karamazovima".
Stručnjaci za bezbednost, teolozi, sveštenici i psiholozi upozoravaju - opasnost od sekti je stvarna, opipljiva i može zakucati na vrata bilo koga od nas.
U besedi za nedelju 21. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na značaj pokajanja, zahvalnosti i molitve i objašnjava zašto se Božje milosrđe često prepozna tek kada čoveka stignu nevolje.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Svetogorski starac otkriva koje osobine su najvažnije za hrišćanski život
Nisu se odrekli Hrista ni pred najtežim mukama, a njihovo stradanje za vreme cara Dioklecijana obeležio je događaj koji je mnoge naveo da poveruju u Hrista.
Sveti oci različito tumače šta će se dogoditi sa celokupnom tvorevinom u večnosti. Pitanje da li životinje imaju mesto u budućem životu povezano je i sa učenjem o ljudskoj duši, molitvi i odnosu prema Božjim stvorenjima.