TUGA U OSTROGU: Bratija manastira i vernici opraštaju se od monaha Jeliseja
Opelo će biti služeno u metohu ostroške svetinje Jovan Do, gde će otac Jelisej biti i sahranjen.
Iako se projekat ne nalazi na manastirskom zemljištu, planirani kompleks otvorio je pitanje očuvanja ambijenta, pogleda i duhovnog doživljaja puta ka mestu gde počivaju mošti Svetog Vasilija Ostroškog.
Planirana izgradnja solarne elektrane Bogetići u blizini pravca kojim se dolazi do Manastira Ostrog otvorila je pitanje odnosa između energetskog razvoja, zaštite prostora i očuvanja ambijenta jedne od najposećenijih pravoslavnih svetinja na Balkanu.
Projekat kompanije "TM invest", prema dostupnoj dokumentaciji, predviđa izgradnju solarne elektrane snage 67 megavata s pratećom infrastrukturom na području Bogetića i Povije, prostoru kroz koji prolaze brojni vernici, hodočasnici i turisti koji se upućuju ka Ostrogu.
Iako se objekat ne planira na manastirskom zemljištu niti u okviru samog kompleksa svetinje, pažnju javnosti privuklo je pitanje njegovog uticaja na širi prostor oko Ostroga, posebno zbog činjenice da je reč o mestu koje za pravoslavne vernike ima izuzetan duhovni značaj.
Manastir Ostrog, u kojem počivaju mošti Svetog Vasilija Ostroškog, vekovima predstavlja jedno od najvažnijih mesta poklonjenja pravoslavnih vernika. Put ka Gornjem i Donjem Ostrogu za mnoge hodočasnike nije samo saobraćajna ruta već deo duhovnog iskustva dolaska u svetinju.
Upravo zbog toga zaštita Ostroga ne odnosi se samo na očuvanje samih manastirskih objekata, već i na očuvanje njegovog prirodnog, istorijskog i vizuelnog okruženja.
U dokumentaciji koja prati projekat solarne elektrane navodi se da će postrojenje biti vidljivo iz pojedinih tačaka, uključujući i saobraćajnicu koja vodi ka Manastiru Ostrogu. Takođe se ukazuje na promenu postojećeg pejzaža usled izgradnje većeg broja solarnih panela, trafostanica i prateće infrastrukture.
Zbog toga se u javnosti otvorilo pitanje da li je prilikom planiranja projekta dovoljno uzet u obzir značaj prostora u kojem se nalazi jedna od najvećih pravoslavnih svetinja na Balkanu.
Obnovljivi izvori energije predstavljaju važan deo savremenih razvojnih politika, a solarne elektrane deo su procesa energetske tranzicije. Međutim, kod projekata koji se planiraju u blizini kulturnih i duhovnih centara posebno se razmatra i pitanje očuvanja pejzaža i identiteta prostora.
Zaštita svetinja u pravoslavnoj tradiciji često podrazumeva više od očuvanja same građevine. Manastiri su vekovima nastajali u određenom prirodnom okruženju koje je deo njihovog duhovnog doživljaja. Zbog toga se u mnogim slučajevima vodi računa o tome da novi objekti ne naruše karakter prostora u kojem se svetinja nalazi.
Kod Ostroga se ovo pitanje dodatno usložnjava zbog velikog broja ljudi koji svake godine dolaze na poklonjenje Svetom Vasiliju Ostroškom. Za vernike put do manastira predstavlja deo hodočašća, a ne samo dolazak do određene lokacije.
Posebnu pažnju javnosti privuklo je pitanje odnosa projekta solarne elektrane Bogetići prema Manastiru Ostrogu, koji se nalazi pod duhovnom jurisdikcijom Mitropolije crnogorsko-primorske.
Prema pisanju dnevnog lista Politika, koji se poziva na informacije iz svojih izvora, projekat je navodno dobio blagoslov Mitropolije crnogorsko-primorske. Međutim, do sada nije javno objavljen akt, saopštenje ili drugi dokument kojim bi ta informacija bila zvanično potvrđena.
Iz dostupne projektne dokumentacije nije vidljivo da li je tokom postupka izdavanja dozvola bilo posebnih konsultacija sa predstavnicima Mitropolije ili bratstvom Manastira Ostroga o pitanjima koja se odnose na očuvanje ambijenta svetinje i vizuelni uticaj planiranog objekta.
Iz Mitropolije crnogorsko-primorske, prema javno dostupnim informacijama, za sada nije objavljeno posebno saopštenje koje bi se odnosilo na ovaj projekat.
Imajući u vidu duhovni značaj Manastira Ostroga, koji je jedno od najposećenijih pravoslavnih hodočasničkih mesta na Balkanu, eventualni stav Crkve o ovom pitanju od posebnog je značaja za vernike, ali i za širu javnost koja prati odnos razvoja infrastrukture i zaštite kulturnog i duhovnog nasleđa.
Izgradnja solarne elektrane Bogetići tako je otvorila širu raspravu o tome kako uskladiti potrebe savremenog razvoja sa očuvanjem prostora koji imaju poseban istorijski, kulturni i duhovni značaj.
Ostrog nije samo turistička destinacija niti istorijski spomenik. Za pravoslavne vernike on je mesto molitve, poklonjenja i susreta sa svetinjom Svetog Vasilija Ostroškog.
Zbog toga se ova investicija ne posmatra samo kroz prizmu energetike i ekonomije, već i kroz odnos prema prostoru koji vekovima ima posebno mesto u duhovnom životu pravoslavnog naroda.
Odgovor na pitanje kako će se ovaj projekat odraziti na ambijent Ostroga zavisiće od toga koliko će u daljim postupcima biti uzeti u obzir svi aspekti prostora: tehnički, ekološki, pejzažni i, za mnoge vernike najvažniji, duhovni.
Opelo će biti služeno u metohu ostroške svetinje Jovan Do, gde će otac Jelisej biti i sahranjen. Dok jedno crkveno predanje govori o neslaganju oko odnosa prema Rimu, istorijski izvori otkrivaju složeniju sliku vremena u kojem su pravoslavni jerarsi pokušavali da sačuvaju veru i narod između velikih sila. Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor. Dva brata na putu ka moru otkrila su da najveće blago nije ono koje se može poneti u rancu, već ono koje ostaje zauvek u srcu.
Između energetske tranzicije i očuvanja svetog prostora
Da li je bilo konsultacija s Crkvom?

Pitanje zaštite prostora oko svetinje
TUGA U OSTROGU: Bratija manastira i vernici opraštaju se od monaha Jeliseja
CRKVENI SUKOB O KOME SE MALO GOVORI: Kako se Sveti Vasilije Ostroški suprotstavio mitropolitu cetinjskom Mardariju zbog ideje o uniji s Vatikanom
KO KRIJE RUKOPISE SVETOG VASILIJA OSTROŠKOG I ZBOG ČEGA: Svedoci tvrde da su sačuvani, a javnost ih nikada nije videla (VIDEO)
TAJNA KOJU JE ČUVALA OSTROŠKA STENA: Pravoslavna priča za decu (VIDEO)
Vernici misle da će, ako ostave papuče, brojanice, majice, kape, prstenje i slične predmete na putu prema Ostrogu - Sveti Vasilije pomoći onome kome predmet pripada.
Opelo monahu Naumu Petroviću (1962-2025), dugogodišnjem ostroškom sabratu, služeno je u 11.00 časova.
Neverovatnu priču je na papir zabeležio arhimandrit Nićifor Dučić.
U crnogorsku svetinju se uputila nakon dužeg vremenskog perioda, kako bi se pomolila Svetom Vasiliju Ostroškom.
U besedi za ponedeljak 9. sedmice po Duhovima, veliki srpski duhovnik govori o veri kao najčvršćem osloncu duše, koja se ne čuva bekstvom od iskušenja, već kroz stradanja postaje čvršća i snažnija u zajednici sa Hristom.
Ava Justin Popović je na Saboru Svetog arhangela Gavrila 1965. godine govorio o snazi molitve i pozvao vernike da u trenucima pada i velikih nevolja prizovu pomoć nebeskih zaštitnika.
Odakle potiče strah da će se dogoditi nešto loše ako se radi na praznik i šta je zapravo najvažnije tog dana prema učenju Crkve.
Veliki ruski svetitelj podseća da se srce čuva od prolaznih želja kroz uzdržanje, molitvu i budnost, jer je ono mesto susreta čoveka sa Bogom.
Na mestu gde je Stefan Uroš IV Dušan Nemanjić prvobitno sahranjen, nakon manastirske slave služen je parastos prvom srpskom caru.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
Posle dugog iščekivanja i brojnih iskušenja, supružnici su u svetinji pronašli utehu i nadu, a vest koju su ubrzo dobili zauvek im je promenila život.
U Hramu Svetog velikomučenika Georgija priređen je svečani doček ikone, dok se završava izgradnja kapele posvećene svetiteljki čiji životni podvig vere, molitve i ljubavi vekovima nadahnjuje vernike širom sveta.
Odakle potiče strah da će se dogoditi nešto loše ako se radi na praznik i šta je zapravo najvažnije tog dana prema učenju Crkve.
Na mestu gde je Stefan Uroš IV Dušan Nemanjić prvobitno sahranjen, nakon manastirske slave služen je parastos prvom srpskom caru.