VLADIKA SERGIJE OŠTRO ODGOVORIO REISU HUSEINU KAVAZOVIĆU: NE MOGU SUDOVI DA NAM PIŠU ISTORIJU! Opelo Ratku Mladiću izazvalo žestoke reakcije verskih vođa na Balkanu
Posle ocene odlazećeg poglavara Islamske zajednice u BiH da je beseda patrijarha Porfirija „ponovo otvorila“ ratne rane, episkop bihaćko-petrovački odgovorio je autorskim tekstom.
Verski vođa muslimana u Bosni i Hercegovini, reis-ul-ulema Husein Kavazović, oštro je osudio besedu patrijarha Porfirija na opelu generalu Ratku Mladiću, ocenivši da je poglavar Srpske pravoslavne crkve time „ponovo otvorio“ ratne rane i propustio priliku za pomirenje. Na njegove reči sada je odgovorio episkop bihaćko-petrovački Sergije, koji tvrdi suprotno: da patrijarh nije otvorio stare rane, već da je opelom „zatvorena jedna velika istorijska stranica“.
Opelo generalu Ratku Mladiću, koje je patrijarh Porfirije služio u Beogradu, izazvalo je reakciju reis-ul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Huseina Kavazovića. Reis-ul-ulema Kavazović ocenio je da je način na koji je patrijarh govorio o Mladiću neprihvatljiv, imajući u vidu pravosnažnu presudu kojom je bivši komandant Vojske Republike Srpske osuđen na doživotnu kaznu zatvora.
„Bez namere da Ratka Mladića činim većim nego što jeste, jer će sud o njegovom liku i delu dati narod, vreme i istoriografija, ne mogu, istine radi, prećutati ni slovo osude koje je patrijarhu srpskom izneo odlazeći poglavar Islamske verske zajednice u BiH, uvaženi efendija Husein Kavazović“, napisao je episkop Sergije.
Njegova reakcija tako ne predstavlja samo odgovor na jednu izjavu reis-ul-uleme, već otvara šire pitanje odnosa prema ratu, žrtvama, istorijskom pamćenju i ulozi Crkve kada se oprašta od čoveka čije ime i danas izaziva duboke podele.
Šta je reis-ul-ulema Husein Kavazović rekao o besedi patrijarha Porfirija
Reis-ul-ulema Kavazović reagovao je nakon opela Ratku Mladiću, posebno se osvrćući na deo patrijarhove besede u kojem je govorio o mestu pokojnog generala u pamćenju srpskog naroda.
Patrijarh Porfirije rekao je da će Mladićevo ime ostati duboko utkano u pamćenje i molitve najvećeg dela srpskog pravoslavnog naroda. Istovremeno je govorio o molitvi za pokojnika i o tome da konačni sud o čoveku pripada Bogu.
Reis-ul-ulema Kavazović je, međutim, patrijarhove reči protumačio kao neprihvatljivo veličanje osuđenog ratnog zločinca.
„Na ovaj način propuštena je istorijska prilika za zaceljivanje nanesenih rana i izgradnju pomirenja“, rekao je reis-ul-ulema.
Prema njegovoj oceni, posledice takvog govora mogu biti dugotrajne.
„Ovim istupom patrijarh Porfirije je te rane ponovo otvorio, produžavajući njihovo trajanje na naredna desetleća“, naveo je reis-ul-ulema Kavazović.
Šta je patrijarh Porfirije rekao na opelu Ratku Mladiću
Patrijarh Porfirije služio je opelo generalu Ratku Mladiću u Beogradu. Njegova beseda bila je posvećena životu pokojnika, njegovom mestu u sećanju srpskog naroda, ali i hrišćanskom odnosu prema smrti, molitvi i Božjem sudu.
Govoreći o mestu koje Mladićevo ime ima među Srbima, patrijarh je rekao:
- Njegovo ime ostaće duboko utkano u pamćenje i molitve najvećeg dela srpskog pravoslavnog naroda.
Međutim, patrijarh nije govorio samo o sećanju na generala. U središtu crkvenog obreda bila je molitva za pokojnika.
U pravoslavnom razumevanju, opelo nije istorijska ili politička presuda o životu pokojnika. Crkvena molitva za upokojenog podrazumeva molbu Bogu za oproštaj grehova i pokoj njegove duše. Zato je važno razlikovati molitvu Crkve od istorijske ocene nečijeg života.
Vladika Sergije odgovorio na osudu patrijarha Porfirija
Episkop Sergije u svojoj reakciji upravo povlači granicu između istorijske ocene i prava jednog naroda da pamti sopstveno iskustvo.
„Teško je naći prave reči kojima bi se opisala sarajevska groznica izazvana svenarodnim ispraćajem generala Ratka Mladića, čoveka koji je u najtežim vremenima stao na čelo Vojske Republike Srpske“, naveo je episkop.
Za njega je odnos dela srpskog naroda prema generalu Mladiću neraskidivo povezan sa iskustvom rata i strahom od ponavljanja ranijih stradanja.
„Da nije bilo Vojske Republike Srpske, sasvim sigurno ne bismo bili ovde gde jesmo, već bismo prošli kao Srbi u Hrvatskoj, bili bismo statistička greška u zemlji svojih dedova i pradeda“, napisao je Sergije.
Vladika pritom izričito navodi da zločine ne treba opravdavati.
„Zločine nikada ne smemo opravdati, bez obzira na ime počinioca“, poručuje episkop.
Foto: SPC
Vladika Sergije
"Opelom generalu Mladiću zatvorena je jedna velika istorijska stranica"
Najdirektniji odgovor na ocenu reis-ul-uleme Kavazovića nalazi se u rečenici kojom episkop Sergije odbacuje tvrdnju da je patrijarh Porfirije otvorio ratne rane.
„Patrijarh Porfirije, kao što veli uvaženi reis, nije otvorio stare rane, već upravo suprotno. Opelom generala Mladića zatvorena je jedna velika istorijska stranica, a pokojni general, sa svim svojim vrlinama i manama, bio je i ostao personifikacija vojske kojoj su najbolji sinovi dali svoju mladost“, naveo je episkop Sergije.
U nastavku reakcije vladika se suprotstavlja stavu da sudske presude mogu biti jedini okvir za razumevanje prošlosti.
„Teško je razumeti, a još teže prihvatiti nametnutu tezu da nam sudovi pišu istoriju, koja je, bez sumnje, bila tragična“, napisao je.
Njegov odgovor tako se oslanja na ideju da pravna presuda i kolektivno istorijsko sećanje nisu ista stvar.
Vladika Sergije pomenuo Gavrila Principa i srpske žrtve
Episkop Sergije svoju argumentaciju proširuje poređenjem sa Gavrilom Principom.
„Da je tako, mi danas ne bismo smeli pomenuti Gavrila Principa, koga je sudska odluka koštala tamnice i života, a on, kao što je svima poznato, nije bio terorista, već siromašni grahovski mladić zanesen idejom o slobodi“, napisao je.
Potom govori o stradanju Srba tokom rata u Bosni i Hercegovini, navodeći konkretne slučajeve za koje smatra da nisu dovoljno prisutni u javnom sećanju.
Posebno pominje događaje u Jasenici kod Bosanske Krupe i stradanje Rada Rogića iz Sanskog Mosta.
„Dovoljno je pogledati snimke iz Jasenice kod Bosanske Krupe, pa videti kako se traktorom vuče telo starca Nedimovića, kako se puca u ikone i kako se skrnavi pravoslavni hram, pa se uveriti da je Vojska Republike Srpske bila naš odbrambeni refleks, naš štit i naša sigurnost“, naveo je episkop.
Govoreći o Radu Rogiću, dodao je:
„Ćuti se i o tome kako je mučki ubijen Rade Rogić iz Sanskog Mosta, a snimak njegovog maltretiranja i udaranja pre ubistva izaziva mučninu kod svakog normalnog čoveka.“
Ove navode episkop iznosi kao deo svog viđenja ratnog iskustva srpskog naroda i kao argument protiv, kako smatra, jednostranog tumačenja prošlosti.
Opelo u pravoslavlju nije isto što i istorijska presuda
Polemika između reis-ul-uleme Kavazovića i episkopa Sergija otvorila je i važno pitanje o samoj prirodi pravoslavnog opela.
Zbog toga se u pravoslavnom kontekstu može moliti za čoveka čak i kada je njegov život ostao opterećen teškim istorijskim i moralnim pitanjima.
Upravo je pitanje Božjeg, a ne ljudskog suda bilo jedno od važnih mesta patrijarhove besede.
Ratko Mladić, patrijarh Porfirije i reis-ul-ulema Kavazović: Dva pogleda na isto istorijsko nasleđe
Reakcije reis-ul-uleme Kavazovića i episkopa Sergija pokazuju koliko su različita sećanja na rat u Bosni i Hercegovini i danas snažna.
U bošnjačkom kolektivnom sećanju Ratko Mladić ostaje simbol stradanja i zločina počinjenih tokom rata. U delu srpskog kolektivnog sećanja njegovo ime povezano je sa vojnom odbranom i opstankom Republike Srpske.
Između ta dva pogleda ostaje pitanje koje ni posle više decenija nema jednostavan odgovor: može li se do pomirenja doći ako se o prošlosti govori samo iz jedne perspektive?
Božji sud iznad ljudskog suda: Poruka pravoslavlja
Iz perspektive pravoslavlja, iznad ljudskih procena ostaje Božji sud.
Patrijarh Porfirije je tokom opela govorio o molitvi za pokojnika i o tome da čovekovu večnost ne određuju ljudi.
U tome se nalazi i najvažnija duhovna razlika između opela i istorijske presude. Istorija procenjuje događaje, sud utvrđuje krivičnu odgovornost, dok Crkva u molitvi stoji pred tajnom ljudskog života i smrti.
Na Veliku Gospojinu u Derventi proslavljena je hramovna slava Sabornog hrama i slava grada, a mitropolit zvorničko-tuzlanski govorio je o stradanju, odbrani naroda i značaju molitve za upokojene.
Na Veliku Gospojinu u Pivskom manastiru služena Sveta arhijerejska liturgija, a mitropolit budimljansko-nikšićki u besedi govorio o životu, stradanju i veri generala Mladića.
Mitropolit budimljansko-nikšićki besedio je o nekadašnjem komandantu Vojske Republike Srpske tokom pomena u Pivskom manastiru, što je ponovo otvorilo pitanje granica crkvene besede i verskih sloboda u Crnoj Gori.
Posle ocene odlazećeg poglavara Islamske zajednice u BiH da je beseda patrijarha Porfirija „ponovo otvorila“ ratne rane, episkop bihaćko-petrovački odgovorio je autorskim tekstom.
Od Marije i Ane do Sare, Eve i Marte, ova imena povezana su sa važnim ženama iz Svetog pisma i pravoslavnog predanja, a iza svakog od njih stoji drugačija biblijska priča.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio o njegovoj veri, poslednjim godinama života i teškom vremenu koje je obeležilo njegovu istorijsku ulogu, uz poruku o pokajanju, miru i međusobnom razumevanju.
U Hramu Svetog apostola i jevanđelista Luke na Košutnjaku od popodnevnih časova traju pripreme za sutrašnji ispraćaj, a pomoć bratstvu ponudili su brojni volonteri.
Mitropolit budimljansko-nikšićki daće iskaz pred državnim organima, dok se posebno pitanje otvara zbog toga što je pozvan da odgovara zbog čina koji pripada njegovoj svešteničkoj službi.
Mitropolit budimljansko-nikšićki besedio je o nekadašnjem komandantu Vojske Republike Srpske tokom pomena u Pivskom manastiru, što je ponovo otvorilo pitanje granica crkvene besede i verskih sloboda u Crnoj Gori.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio o njegovoj veri, poslednjim godinama života i teškom vremenu koje je obeležilo njegovu istorijsku ulogu, uz poruku o pokajanju, miru i međusobnom razumevanju.
U besedi za sredu 15. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički povezuje Isaijino proročanstvo sa Ovaploćenjem i objašnjava kako se kroz Gospoda Isusa Hrista prepoznaje Onaj koji je govorio kroz proroke.