U okviru prve zvanične posete francuskog predsednika Crnoj Gori, deo programa u Cetinju odvijao se daleko od očiju javnosti, uz susret koji je privukao posebnu pažnju i otvorio niz pitanja o značaju mesta i trenutka.
U Cetinjskom manastiru, među zidovima koji vekovima stoje kao svedoci istorije, susret dvojice sagovornika iz različitih svetova odigrao se bez velike pompe, gotovo u tišini koja ovom mestu prirodno pripada. Rukovanje, nekoliko izgovorenih rečenica i kratko zadržavanje u prostoru manastira bili su dovoljni da se zabeleži trenutak koji ne traži dodatna objašnjenja, jer ih već ima u samom ambijentu.
Francuski predsednik Emanuel Makron boravio je u Crnoj Gori u okviru zvanične posete i programa koji je bio povezan sa EU–Zapadni Balkan samitom, održanim u zemlji domaćinu. U okviru tog boravka, poseta Cetinju i Cetinjskom manastiru bila je deo protokolarne agende, ali i susret sa mestom koje ima posebno mesto u istorijskom i duhovnom identitetu Crne Gore.
Cetinjski manastir, podignut 1484. godine na temeljima ranijeg dvorskog i duhovnog središta dinastije Crnojevića, već više od pet vekova stoji kao jedno od najvažnijih mesta pravoslavne tradicije na ovom prostoru. Kroz vekove je menjao izgled i preživljavao razaranja, ali je zadržao svoju ulogu mesta sabranosti i kontinuiteta.
Credit: Ludovic MARIN / AFP / Profimedia
Emanuel Makron ispred kivota u kom su mošti Svetog Petra Cetinjskog
U takvom prostoru, Emanuel Makron se susreo sa mitropolitom crnogorsko-primorskim Joanikijem Mićovićem. Susret je protekao u mirnom i formalnom tonu, bez žurbe i bez naglašenih gestova, onako kako to nalaže mesto u kojem se svaka reč izgovara sa merom.
Mitropolit Joanikije dočekao je gosta u manastiru koji predstavlja jedno od glavnih duhovnih središta pravoslavlja u Crnoj Gori. Razgovor je bio kratak, ali dovoljno sadržajan da prati prirodu protokola u ovakvim prilikama, gde se značaj često ne nalazi u dužini, već u samom činu susreta.
Tokom boravka u manastirskom kompleksu, Emanuel Makron se upoznao sa istorijom i značajem Cetinjskog manastira, mesta koje je u kolektivnom pamćenju više od arhitekture i spomenika. Njegov sloj vremena i duhovnosti vidljiv je u svakom delu kompleksa, od zidova do predmeta koji se u njemu čuvaju.
Nakon ukidanja pritvora i kućnog nadzora, crkveni velikodostojnik je svojim izjavama poslao jaku poruku o pravdi, dostojanstvu i moralnoj odgovornosti, izazivajući talas komentara u društvu.
U nedelju, 1. marta, biće osveštani krstovi i zvona hrama Svetog Save na Starom aerodromu, u prisustvu mitropolita Joanikija i brojnih vernika, čime izgradnja ulazi u posebno svečanu fazu.
Na Starom aerodromu svečano obavljen čin koji je okupio stotine vernika i dece – buduća svetinja dobila vidljive znakove vere, a mitropolit poručio da zajedništvo Crkve i škole vodi narod putem Hrista i svetosavskog predanja.
Mnogi su pešačili do Ostroga kako bi se poklonili moštima Svetog Vasilija, dok su poruke sa liturgije i svedočenja vernika još jednom pokazali zašto je ova svetinja jedno od najvažnijih mesta pravoslavlja.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U Crkvi Svetog kneza Lazara u Aleksandriji, u Sidneju, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao je srpski narod da iskušenja savremenog doba prihvati kao priliku da se još više približi Crkvi i Bogu.
Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije u besedi se prisetio nesebične ljubavi uglednog privrednika Vidaka Radevića prema svetinjama i narodu, ističući da dela učinjena u slavu Božiju ostaju sačuvana i nakon zemaljskog rastanka.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Francuski predsednik obišao je jednu od najznačajnijih pravoslavnih svetinja u regionu, a nakon razgovora sa mitropolitom Joanikijem usledio je gest koji je obeležio čitavu posetu.
Pojedini mediji objavili da bi rad Mitropolije mogao da bude predmet posebne provere, dok izvor blizak mitropolitu Joanikiju tvrdi da nikakva zvanična najava nije stigla i da se takav potez za sada ne očekuje.
U saopštenju Mitropolija crnogorsko-primorska odbacila je navode o nestanku predmeta iz manastirske riznice i iznela detalje o pregledu zbirke, ranijim krađama i mogućim razlozima neslaganja u evidenciji.
Iz crkvenog vrha oštro su reagovali na javne prozivke, deo tvrdnji ocenili kao "potpuno neutemeljene i zlonamerne", a osvrnuli su se i na događaje iz 2020. i aferu "udar".
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U Crkvi Svetog kneza Lazara u Aleksandriji, u Sidneju, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao je srpski narod da iskušenja savremenog doba prihvati kao priliku da se još više približi Crkvi i Bogu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
U besedi za petak 21. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, kroz muke cara Davida i Hristovo stradanje, govori o borbi sa zlom i otkriva zbog čega ono što izgleda kao poraz može postati put ka pobedi.