KADA SU NA NJEGOVOM GROBU POČELA ISCELJENJA, NEZNABOŠCI SU URADILI NESHVATLJIVO: Danas se sećamo Prenosa moštiju svetog apostola Vartolomeja
Život ovog svetitelja bio je posvećen propovedanju Jevanđelja i svedočenju vere.
Ruski knez Aleksandar Nevski preminuo je 1263. godine i prvo je bio sahranjen u gradu Vladimiru.
Srpska pravoslavna crkva 12. septembra proslavlja Prenos moštiju Svetog Aleksandra Nevskog, velikog ruskog kneza i zaštitnika pravoslavnog naroda, čije su mošti početkom 18. veka prenete u novu prestonicu ruske imperije – Sankt Peterburg.
Sveti Aleksandar Nevski ostao je upamćen kao vladar koji je branio svoju zemlju i pravoslavnu veru.
Njegov značaj u ruskoj istoriji i životu Crkve bio je razlog zbog kojeg je car Petar Veliki odlučio da njegove mošti prenese u grad koji je podigao na obalama Neve.
Ruski knez Aleksandar Nevski preminuo je 1263. godine i prvo je bio sahranjen u gradu Vladimiru.
Prenos je obavljen 1724. godine. Mošti svetog Aleksandra Nevskog najpre su iz Vladimira prenete do Novgoroda, gde su ih sveštenici i monasi nosili na rukama. Od Novgoroda su, na bogato ukrašenoj lađi, nastavile put niz Volhov do Neve.
Na Nevi ih je čekao sam car Petar Veliki. Preuzeo je kormilo broda na kojem su se nalazile mošti svetog Aleksandra, dok su njegovi dvorjani veslali. Sveštenstvo je tokom plovidbe pevalo u slavu Boga i Njegovog ugodnika.
Na taj način prenos moštiju nije bio samo državni događaj, već i veliki crkveni praznik, kojim je iskazano poštovanje prema svetitelju koji je vekovima bio jedan od najznačajnijih zaštitnika ruskog naroda.
Kada su mošti stigle u Sankt Peterburg, 12. septembra 1724. godine, na vratima lavre posvećene svetom knezu dočekali su ih arhijereji Ruske pravoslavne crkve. Svečano su ih uneli u hram, gde počivaju do danas.
Tropar Prenos moštiju svetog Aleksandra Nevskog (glas 2):
Nebesnih vojinstav arhistratiže, molim tja prisno mi nedostojniji, da tvojimi molitvami ogradiši nas krovom krilu neveščestvenija tvojeja slavi; sohranjujušče ni, pripadajuščija prilježno i vopijuščija: ot bjed izbavi ni, jako činonačalnik višnjih sil.
BONUS VIDEO
Život ovog svetitelja bio je posvećen propovedanju Jevanđelja i svedočenju vere. Dok je Adrijan sa ostalim hrišćanima bio okovan u tamnici, Natalija je dolazila da im služi i hrabri ih. Pimen Veliki podvizavao se u 5. veku i svojim životom ostao upamćen kao primer monaha koji je sve podredio molitvi, poslušanju, radu i unutrašnjem miru. Shvativši težinu svojih grehova, ovaj svetitelj je odlučio da promeni život, stupio je u manastir i predao se potpunoj poslušnosti svom duhovniku. Budi deo Religija.rs zajednice.
Doček
KADA SU NA NJEGOVOM GROBU POČELA ISCELJENJA, NEZNABOŠCI SU URADILI NESHVATLJIVO: Danas se sećamo Prenosa moštiju svetog apostola Vartolomeja
DANAS JE CRNO SLOVO! Slavimo Svete mučenike Adrijana i Nataliju!
NJEGOVE POUKE SE VEKOVIMA PRENOSE I PRAVI SU LEK ZA RANJENU DUŠU! Sutra slavimo Prepodobnog Pimena Velikog
OD TEŠKOG RAZBOJNIKA DO SVETITELJA: Danas proslavljamo Prepodobnog Mojseja Murina
U Crkvi Ružici služeno je praznično bdenje, dok su u Kapeli Svete Petke sveštenici čitali molitve pred moštima svetiteljke i blagosiljali okupljene vernike. Potom je u kapeli služena i sveta tajna jeleosvećenja.
Sveta Petka rođena je u Epivatu, gradu između Silinavrije i Carigrada, u imućnoj i pobožnoj porodici srpskog porekla.
Arhijerejski namesnik novopazarski objašnjava kada se na slavu posti, šta se obavezno priprema, kada se osveštava vodica i podseća na reči patrijarha Pavla o slav¬skoj trpezi.
Slavsku sveću pali domaćin, u prisustvu ukućana i najbližih prijatelja.
Božija dobrota i oproštaj ne znače da čovek neće snositi posledice svojih postupaka.
Dok jedni žito pripremaju od mlevene pšenice, drugi ostavljaju cela zrna. Sveštenici objašnjavaju da li Crkva propisuje kako slavsko žito treba da izgleda.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U Crkvi Ružici služeno je praznično bdenje, dok su u Kapeli Svete Petke sveštenici čitali molitve pred moštima svetiteljke i blagosiljali okupljene vernike. Potom je u kapeli služena i sveta tajna jeleosvećenja.
Sveta Petka rođena je u Epivatu, gradu između Silinavrije i Carigrada, u imućnoj i pobožnoj porodici srpskog porekla.
Arhijerejski namesnik novopazarski objašnjava kada se na slavu posti, šta se obavezno priprema, kada se osveštava vodica i podseća na reči patrijarha Pavla o slav¬skoj trpezi.
Slavsku sveću pali domaćin, u prisustvu ukućana i najbližih prijatelja.
U Crkvi Ružici služeno je praznično bdenje, dok su u Kapeli Svete Petke sveštenici čitali molitve pred moštima svetiteljke i blagosiljali okupljene vernike. Potom je u kapeli služena i sveta tajna jeleosvećenja.
Sveta Petka rođena je u Epivatu, gradu između Silinavrije i Carigrada, u imućnoj i pobožnoj porodici srpskog porekla.
Arhijerejski namesnik novopazarski objašnjava kada se na slavu posti, šta se obavezno priprema, kada se osveštava vodica i podseća na reči patrijarha Pavla o slav¬skoj trpezi.
Njihova žitija svedoče o stradanju i nepokolebljivoj vernosti Hristu, a Crkva ih molitveno proslavlja kao primer postojanosti u veri čak i pred najtežim mukama.
U Crkvi Ružici služeno je praznično bdenje, dok su u Kapeli Svete Petke sveštenici čitali molitve pred moštima svetiteljke i blagosiljali okupljene vernike. Potom je u kapeli služena i sveta tajna jeleosvećenja.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Njihova žitija svedoče o stradanju i nepokolebljivoj vernosti Hristu, a Crkva ih molitveno proslavlja kao primer postojanosti u veri čak i pred najtežim mukama.
U besedi za ponedeljak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, podsećajući na iskustvo cara Davida, objašnjava kakvo se blaženstvo rađa kada čovek prizna svoje grehe i zadobije Božju milost.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Karpa i Papila, Svetu Zlatu Meglensku i Svetu Bosiljku Pasjansku po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Dimitrija. Katolička crkva pominje Svetog Fulka iz Pjaćence i Svetog Dimitrija Sremskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.