U besedi za ponedeljak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, podsećajući na iskustvo cara Davida, objašnjava kakvo se blaženstvo rađa kada čovek prizna svoje grehe i zadobije Božju milost.
Greška čoveka ne udaljava samo od Boga već mu oduzima i unutrašnji mir, unosi strah u dušu i pomračuje razum. Vladika Nikolaj Velimirović podseća na iskustvo cara Davida, koji je tek kroz iskreno pokajanje i Božji oproštaj spoznao blaženstvo oslobođene duše. Njegove reči ukazuju na ono što čovek zadobija kada prizna svoje grehe i zatraži milost Božju: mir savesti, slobodu, radost i novu snagu za život.
Beseda o bremenu greha i oslobođenju
"Blago onima kojima se oprostiše bezakonja i kojima se gresi pokriše." (Ps. 31, 1)
Od greha se rađa strah, i zbunjenost, i nemoć, i raslabljenost i pomračenost uma. Grehom čovek izaziva protiv sebe ljude, uzbunjuje svoju sopstvenu savest, sabira oko sebe demone i daje im oružje protiv sebe. Grehom se čovek odvaja od Boga, udaljuje od svog angela hranitelja, ograđuje od izvora svakoga dobra. Učinjen greh označava objavu rata Bogu i svim dobrim silama. To je smešnije nego da uveo list jesenji objavi rat vetru. No i to najsmešnije događa se, naime: čovek objavljuje rat Bogu! Sama ta objava znači unapred poraz i propast ako čovek brzo ne dođe k sebi, ne pokaje se i ne pribegne Bogu za pomilovanje.
Užasan položaj jednoga grešnika dobro je osetio i na samom sebi ispitao veliki car David. Osetio je neiskazan strah, i smutnju, i raslabljenost, i osamljenost, osetio je strele ljudske i strele demonske. No uvidevši svoj strahoviti položaj, David je priznao svoj greh, pao u pepeo pred Bogom, suzama pokajanja zatopio zemlju rečima bola, koji kao oganj peče, umolio Boga milostivoga da mu oprosti.
I kad mu je sve oprošteno, on je onda osetio blaženstvo neiskazano. To blaženstvo oproštene duše on ne može rečima da pokaže: samo javlja i tvrdi i uverava na osnovu svojih doživljaja oba stanja, tj. i stanja grešničkog i stanja oproštenosti od Boga: blago onima kojima se oprostiše bezakonja i kojima se gresi pokriše!
Kakvo im je blago? Sloboda, i hrabrost, i radost neizrečena, i sila, i snaga, i jasnost misli, i mir savesti, i nadanje u Boga, i pesma Bogu, i ljubav k bližnjima, i smisao života! Jednom rečju: svetlost, radost, snaga, to su ta blaga. To su blaga koja oprošteni od greha oseća ovde na zemlji; a kakva su blaga koja ga čekaju na nebu, to ljudsko oko ne vidje, i uho ne ču, i u srce čoveku ne dođe (I Kor. 2, 9).
O Gospode Bože naš, po milosti Tvojoj beskrajnoj oprosti nam bezakonja i pokri nam grehe! Tebi slava i hvala vavek. Amin.
U besedi za utorak 21. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički izgovara ozbiljnu opomenu o darovima koje smo primili i odgovornosti koju oni nose.
U besedi za sredu, 21. sedmicu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da pobeda nad zlom ne zavisi od ljudske snage, već od vere u Gospoda i života po Njegovim zapovestima.
U besedi za četvrtak 21. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da niko ne zna koliko mu je vremena ostalo za pokajanje i objašnjava zašto je odlaganje pokajanja opasna zabluda.
U besedi za petak 21. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, kroz muke cara Davida i Hristovo stradanje, govori o borbi sa zlom i otkriva zbog čega ono što izgleda kao poraz može postati put ka pobedi.
U besedi za ponedeljak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, podsećajući na iskustvo cara Davida, objašnjava kakvo se blaženstvo rađa kada čovek prizna svoje grehe i zadobije Božju milost.
Protojerej Viktor Nikišov objašnjava kako je nastao ovaj običaj, kakve veze ima sa Isusom Hristom i kakvo duhovno značenje ima u pravoslavnoj tradiciji.
Slomljen zbog smrti trogodišnjeg sina, slavni književnik potražio je utehu u Optinskoj pustinji kod starca Amvrosija, a njihov susret ostavio je trag u "Braći Karamazovima".
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
U besedi za ponedeljak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, podsećajući na iskustvo cara Davida, objašnjava kakvo se blaženstvo rađa kada čovek prizna svoje grehe i zadobije Božju milost.
Protojerej Viktor Nikišov objašnjava kako je nastao ovaj običaj, kakve veze ima sa Isusom Hristom i kakvo duhovno značenje ima u pravoslavnoj tradiciji.
U besedi za nedelju 21. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na značaj pokajanja, zahvalnosti i molitve i objašnjava zašto se Božje milosrđe često prepozna tek kada čoveka stignu nevolje.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Kroz primer cara Davida, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ispovest nije kraj duhovne borbe i zbog čega istinsko pokajanje traži suočavanje sa sopstvenim slabostima i trajnu promenu života.
U besedi za nedelju 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o večnom životu, ponovnom susretu sa najmilijima i uslovu koji čovek treba da ispuni da bi ugledao nebeska blaga.
Protojerej Viktor Nikišov objašnjava kako je nastao ovaj običaj, kakve veze ima sa Isusom Hristom i kakvo duhovno značenje ima u pravoslavnoj tradiciji.
Slomljen zbog smrti trogodišnjeg sina, slavni književnik potražio je utehu u Optinskoj pustinji kod starca Amvrosija, a njihov susret ostavio je trag u "Braći Karamazovima".
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Slomljen zbog smrti trogodišnjeg sina, slavni književnik potražio je utehu u Optinskoj pustinji kod starca Amvrosija, a njihov susret ostavio je trag u "Braći Karamazovima".
Stručnjaci za bezbednost, teolozi, sveštenici i psiholozi upozoravaju - opasnost od sekti je stvarna, opipljiva i može zakucati na vrata bilo koga od nas.