U besedi za petak 21. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, kroz muke cara Davida i Hristovo stradanje, govori o borbi sa zlom i otkriva zbog čega ono što izgleda kao poraz može postati put ka pobedi.
Kada čovek odluči da se pokajanjem vrati Bogu, put ka duhovnom preobražaju ne mora da bude lakši, već može da donese nova iskušenja i borbu sa zlom. Vladika Nikolaj Velimirović u besedi za petak 21. sedmice po Duhovima tumači reči cara Davida o opkoljenosti neprijateljima kao proročanstvo Hristovog stradanja i otkriva kako se prividna pobeda zla pretvorila u njegov poraz pred silom Vaskrsenja.
Beseda o mukama Davidovim i proročanstvu muka Hristovih
"Opkoliše me psi mnogi, četa zlih veza me, probodoše ruke moje i noge moje." (Ps. 21, 17)
Ovo je tajanstveni doživljaj pokajnika Davida i u isto vreme jasno proročanstvo Hristovih stradanja. I svi koji hoće pobožno da žive u Hristu Isusu biće gonjeni (II Tim. 3, 12), veli apostol Pavle.
Kada je car David grešio, đavoli mu se nisu javljali niti ga uznemiravali. No kada se počeo kajati i upravljati svoj život na put Božji, tada su ga zli đavoli opkolili i počeli da ga drže i muče.
Ovde nije reč o ljudima nego o demonima, koji se ili sami javljaju pokajniku ili ga muče preko ljudi. David ne bi ljude Božje, krunu stvorenja Božjeg, nazvao psima, nego je tim imenom nazvao demone, koji se javljaju pravednim ljudima bilo kao psi, bilo kao zmije, bilo kao crnci, bilo kao lavovi, bilo u ma kom drugom obliku.
A da on ovde pod psima razume zle duhove, možemo se uveriti iz života velikih podvižnika, kojima su se demoni, radi zastrašivanja, javljali u vidu pasa. U to se možemo uveriti i iz reči Gospoda Spasitelja, koje je sa krsta izrekao: Oče, oprosti im, jer ne znaju šta čine (Lk. 23, 34)! To znači da ne čine svoju volju, nego volju nekoga drugog, naime demonsku.
Psi mnogi i četa zlih sabraše se da unište Hrista Gospoda. Kad nije mogao đavo, iskušač, da pobedi Gospoda na Gori iskušenja svojim lažnim obećanjima, tada je svom svojom silom navalio da ga uništi preko ljudi, smrću beščesnom na krstu. Pogledajte, braćo, kako je jasno proročanstvo! „Probodoše mi ruke i noge moje.“ Ni na koga u svoj istoriji sveta te se reči nisu mogle odnositi osim na raspetog Spasitelja.
No to proročanstvo ide u sve pojedinosti: „Razdeliše haljine moje među sobom, i za dolamu moju baciše kocku.“ Sve se zbilo kako je prorokovano, ali sve! No đavo se prevario u računu. On je mislio da smrću uništi jačega od smrti. On je mislio da obeščasti Onoga koji jedini daje čast svakom stvorenju.
Gospod Hristos je svojim slavnim Vaskrsenjem pobedio i posramio đavola i svu četu njegovih pasa, i dao nama ljudima silu i vlast nad njima. Sav svet neznabožački nije mogao da odagna jednoga demona, a mi smo u stanju da imenom Hristovim i krstom Njegovim odagnamo, kao dim, legione demona, jer su demoni posle Hrista postali kao prebijeni i plašljivi psi.
O Gospode Pobedniče i Spasitelju, Tebi slava i hvala vavek. Amin.
U besedi za subotu 20. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto najpre treba prepoznati sopstvene slabosti, kako ispraviti bližnjega bez povređivanja i zašto i opravdana ljutnja mora imati granicu.
U besedi za nedelju 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o večnom životu, ponovnom susretu sa najmilijima i uslovu koji čovek treba da ispuni da bi ugledao nebeska blaga.
Kroz primer cara Davida, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ispovest nije kraj duhovne borbe i zbog čega istinsko pokajanje traži suočavanje sa sopstvenim slabostima i trajnu promenu života.
U besedi za utorak 21. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički izgovara ozbiljnu opomenu o darovima koje smo primili i odgovornosti koju oni nose.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Nisu se odrekli Hrista ni pred najtežim mukama, a njihovo stradanje za vreme cara Dioklecijana obeležio je događaj koji je mnoge naveo da poveruju u Hrista.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
U besedi za sredu 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o sumnjama, strahu, stradanju i smrti, pokazujući kako se čovekova vera prepoznaje onda kada je najteže.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
U besedi za četvrtak 21. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da niko ne zna koliko mu je vremena ostalo za pokajanje i objašnjava zašto je odlaganje pokajanja opasna zabluda.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.