U besedi za subotu 20. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto najpre treba prepoznati sopstvene slabosti, kako ispraviti bližnjega bez povređivanja i zašto i opravdana ljutnja mora imati granicu.
Gnev ne mora da bude pokretač svađe, povređivanja i osvete. Vladika Nikolaj Velimirović u svojoj besedi za subotu 20. sedmice po Duhovima otkriva i njegovu drugu stranu: gnev koji čoveka najpre okreće protiv sopstvenih grehova, a zatim mu pomaže da tuđe slabosti sagleda pravednije i s više blagosti. Tumačeći reči psalmopojca „Gnjevite se i ne griješite“, vladika Nikolaj upozorava da i opravdano nezadovoljstvo može postati greh ako izgubi meru i udalji se od Božje pravde. Zato je, prema njegovim rečima, najteže, ali i najplodonosnije naučiti čoveka da se najpre suoči sa sopstvenim slabostima.
Beseda o korisnom gnjevu
"Gnevite se i ne grešite." (Ps. 4, 4)
Gnevite se, braćo, na sebe, i ne grešite više. Gnevite se na grehe svoje, po mislima i delima, i ne grešite više. Gnevite se na satanu, oca laži, i ne činite više volju njegovu.
Gnjevite se na greh u svetu i na popiranje crkve Božje svete od ljudi bezbožnih, no čuvajte se da grehom greh ne lečite. Gnjevite se i na prijatelje vaše kad greše, no gnjevite se s namerom da ih popravite, a ne da ih većma ozlobite.
Gnev prijatelja na prijatelja, i roditelja na decu svoju, šta govorim, i Boga na ljude, nije bura koja čupa drvo iz korena, nego vetar koji ukrepljuje drvo i obara s njega gnile plodove, da bi zdravi plodovi bili što bolji i lepši.
No neka gnev tvoj ima meru, da bi bio lekovit, a ne otrovan. A da bi imao meru, drži Boga pred sobom i u gnevu svom. Gnev ne može imati jaču ustavu i branu od Boga.
Uostalom, svaki gnev koji nije u ime Boga i Božje pravde greh je. Ne gnevi se za besposlice, nego se gnevi za ono za šta se i Bog gnevi. Ako je tvoja volja utvrđena u zakonu Božjem, ti ćeš se uvek umeti gneviti gde treba i koliko treba. Jer to se ne može sve ni rečima iskazati ni neukom objasniti.
Gnev na svom mestu dejstvuje kao i milost na svom. O, braćo moja, vidite li kako su u duši našoj položene razne moći, koje čovek može po slobodnoj volji upotrebiti na život ili smrt?
Gnev na samoga sebe nikad se ne može dovoljno preporučiti. Gle, divnoga prizora: što god se čovek nauči više gneviti na sebe, to se manje gnevi na druge. Jer, zanet svojim slabostima, on tuđe ili ne gleda ili ih, kad ih vidi, blago sudi.
O, Gospode Bože, jedini pravedni, usadi u nas sećanje na Dan pravednoga gneva Tvoga, da bi se sačuvali od greha duševnog. Tebi slava i hvala vavek. Amin.
U besedi za nedelju 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava na grehe, odricanje od vere i mržnju prema bližnjima, koji mogu imati dalekosežne posledice.
U besedi za ponedeljak 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva šta je Isus Hristos doneo ljudima i kako se otkriva neizmerna ljubav Nebeskog Oca
U besedi za utorak 20. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj podseća da ljudska moć ima granice, dok se Božja vlast prostire i nad ovim svetom i nad večnošću.
U besedi za sredu 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava kako loša pomisao prerasta u greh, a loš primer može da odvede i druge na stranputicu.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Nisu se odrekli Hrista ni pred najtežim mukama, a njihovo stradanje za vreme cara Dioklecijana obeležio je događaj koji je mnoge naveo da poveruju u Hrista.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
U besedi za petak 21. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, kroz muke cara Davida i Hristovo stradanje, govori o borbi sa zlom i otkriva zbog čega ono što izgleda kao poraz može postati put ka pobedi.
U besedi za četvrtak 21. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da niko ne zna koliko mu je vremena ostalo za pokajanje i objašnjava zašto je odlaganje pokajanja opasna zabluda.
U besedi za sredu, 21. sedmicu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da pobeda nad zlom ne zavisi od ljudske snage, već od vere u Gospoda i života po Njegovim zapovestima.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.