U besedi za sredu, 21. sedmicu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da pobeda nad zlom ne zavisi od ljudske snage, već od vere u Gospoda i života po Njegovim zapovestima.
Zlo ne raspolaže neograničenom silom, niti je njegova vlast nad čovekom večna. U besedi za sredu 21. sedmice po Duhovima, vladika Nikolaj Velimirović podseća da je Gospod dolaskom u svet, stradanjem i vaskrsenjem slomio moć demonskih sila i ljudima dao oružje protiv iskušenja. To oružje nije ljudska snaga, već krst Hristov, čija se sila otkriva u veri i životu po Božjim zapovestima.
Beseda o tome kako će vragu nestati oružja na kraju
"Vragu oskudje oružje na kraju, gradove si razrušio, pogibe spomen njegov s hukom." (Ps. 9, 7)
Vrag roda ljudskog, krvnik ljudski i čovekoubica od samoga početka, upotrebio je sva oružja i sve spletke protiv čoveka. Njegovo je da dan i noć izmišlja nova oružja i nove spletke, da bi samo koga upropastio, kao gladan lav ričući hodi i traži koga da proždere (I Pet. 5, 8), kao otrovna zmija taji se i čeka svoj plen, kao pauk svuda raspinje svoje mreže, samo, samo da bi koju čovečju dušu uhvatio i u svoje smradno carstvo vrgao.
Neznabožački narodi su kao njegovi gradovi. Do Hristova dolaska on je u njima gospodario mirno i potpuno. Idolosluženje bilo je služenje njemu; vračarstvo i gatarstvo bilo je služenje njemu; razuzdanost i raskalašnost života među ljudima on je štitio i unapređivao; prinošenje ljudi na žrtvu, oganj strasti, raspre, ratovi, zločini, sve je to bilo uživanje za njega.
No na kraju njemu nesta oružja, gradovi se njegovi razrušiše, spomen njegov pogibe sa hukom. Taj kraj, koji spominje prorok, jeste dolazak Hrista Gospoda u svet. Gospod pokaza silu Svoju nad đavolom pobedivši njegova iskušenja na gori; pokaza vlast Svoju izgoneći đavole iz ljudi i zapovedajući im da idu ovamo ili onamo; pokaza nepobedno gospodarstvo Svoje nad grehom i smrću Svojim stradanjem i vaskrsenjem.
I, što je možda najvažnije, sruši ad i raspršta silu demonsku. On nije hteo uništiti demone, nego ih je rasprštao i oružja im prebio, razbio ih je i rasprštao kao Jevreje, i još strašnije od Jevreja. Narode je oslobodio od njihove vlasti, a što je glavno, dao je ljudima vlast nad demonima, da ih imenom Njegovim mogu od sebe odgoniti.
Vidite kako je Gospod spojio sa Svojom pobedom nad demonima i Svoju milost prema ljudima? On je toliko onemoćao i prebio demone, i zbunio ih, i rasprštao, da ih je predao pod vlast ljudi. I tako negdašnji robovi postali su gospodari, a negdašnji gospodari robovi.
No ne dade Gospod vlast nad demonima svima ljudima, nego samo onima koji u Njega veruju i Njegovim zapovestima sleduju. Dade im vlast, dade im i oružje. Oružje je krst.
O Gospode Bože naš, Spasitelju naš od vlasti đavolske, pomozi nam da i mi učinimo ono najmanje još što si ostavio nama da učinimo. Tebi slava i hvala vavek. Amin.
U besedi za subotu 20. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto najpre treba prepoznati sopstvene slabosti, kako ispraviti bližnjega bez povređivanja i zašto i opravdana ljutnja mora imati granicu.
U besedi za nedelju 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o večnom životu, ponovnom susretu sa najmilijima i uslovu koji čovek treba da ispuni da bi ugledao nebeska blaga.
Kroz primer cara Davida, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ispovest nije kraj duhovne borbe i zbog čega istinsko pokajanje traži suočavanje sa sopstvenim slabostima i trajnu promenu života.
U besedi za utorak 21. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički izgovara ozbiljnu opomenu o darovima koje smo primili i odgovornosti koju oni nose.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
U besedi za petak 21. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, kroz muke cara Davida i Hristovo stradanje, govori o borbi sa zlom i otkriva zbog čega ono što izgleda kao poraz može postati put ka pobedi.
U besedi za četvrtak 21. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da niko ne zna koliko mu je vremena ostalo za pokajanje i objašnjava zašto je odlaganje pokajanja opasna zabluda.
U besedi za petak 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto služenje Gospodu traži smirenje, a istinska radost čistotu srca.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.