Kroz primer cara Davida, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ispovest nije kraj duhovne borbe i zbog čega istinsko pokajanje traži suočavanje sa sopstvenim slabostima i trajnu promenu života.
Priznati greh pred sveštenikom jeste važan korak, ali istinsko pokajanje ne završava se izgovorenim rečima niti traje samo jedan dan. U besedi za ponedeljak 21. sedmice po Duhovima, vladika Nikolaj Velimirović podseća na cara Davida, koji ni posle priznanja greha nije prestao da tuguje zbog svog prestupa, već je noći provodio u molitvi i suzama. Njegove reči pozivaju nas da prestanemo da tražimo opravdanja za sopstvene postupke i da se iskreno suočimo sa onim što nosimo u sebi, jer pokajanje nije trenutak slabosti ili prolaznog kajanja, već trud koji traje do kraja života.
Beseda o carevom pokajanju
"Utrudih se uzdišući; svaku noć kvasim odar svoj, suzama svojim natapam postelju svoju." (Ps. 6, 6)
Dan se smenjuje noću, a noć danom. Neka se i naše dnevno pokajanje smenjuje noćnim, i noćno dnevnim. Dnevno pokajanje pokazuje se uglavnom dobrim delima, a noćno u molitvi, uzdisanju i plaču. Tako se odužujemo danima i noćima, tj. ispunjujući ih onim što najviše pred Bogom vredi i što će s nama poći na Sud Božji.
Pogledaj u cara Davida i vidi primer istinskog pokajanja. Nije dovoljno ispovediti pred sveštenikom greh svoj i odmah smatrati ga oproštenim. Gle, i David je pred prorokom Natanom priznao svoj greh rekavši: sagriješih Gospodu (II Sam. 12, 13). Ali veliki car nije to smatrao dovoljnim, nego je neprestano uzdisao u molitvi pred Bogom i svaku noć suzama pokajanja omivao greh svoj.
Čak i ležanje u postelji nije mu služilo za odmor, nego za umor od plača pokajničkog, plača uzdisajnog. Nemoj reći: David je ubio i preljubio, imao se za šta toliko i kajati. A zar ti mržnjom ne ubijaš ljude i nečistim pomislima i željama ne činiš preljubu? Nije ovaj život za pravdanje sebe, brate, nego za obličenje sebe. Blago samo onom koga Bog bude opravdao na Sudu Strašnom.
Pokajanje nije stvar jednoga sata ili jednoga dana. Ono treba da bude unutrašnje zanimanje naše do kraja života. „Svaku noć kvasim odar svoj“, govori David. Time se ne kaže da se danju ne treba kajati, nego da je izliv duševnog pokajanja udobniji noću nego danju.
U tišini noćnoj i grehovi naši i Sud Božji izlaze nam jasnije pred oči… I ne opominje li nas noć jasnije na smrt od dana? I postelja naša na bliski grob?
O Gospode, pravedni i divni, ni pokajati se ne možemo istinski bez Tvoje pomoći. Pomozi nam, Sveblagi, da možemo videti grehovne rane naše i osetiti smrad od njih, i zaridati sami nad sobom pre nego li srodnici naši zaridaju nad mrtvom telesinom našom; pre, Gospode, pre, nego što angeli naši hranitelji ne zaridaju nad strvinom duše naše kad se vrgne u oganj neugasivi. Pomozi i spasi, Gospode Bože naš. Tebi slava i hvala vavek. Amin.
U besedi za četvrtak 19. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristovo svedočanstvo o zajedničkom bogatstvu Oca i Sina i podseća da Božji darovi prevazilaze sve što ljudski um može da zamisli.
U besedi za petak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristovu molitvu i otkriva šta ona govori o božanskoj ljubavi, jedinstvu Svete Trojice i očišćenju srca od greha.
U besedi za subotu 19. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj objašnjava zašto se put ka Gospodu ne prelazi ohološću i uzdizanjem sebe, već ljubavlju, smirenjem i spremnošću da tvorimo volju Božju.
U besedi za nedelju 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava na grehe, odricanje od vere i mržnju prema bližnjima, koji mogu imati dalekosežne posledice.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Nisu se odrekli Hrista ni pred najtežim mukama, a njihovo stradanje za vreme cara Dioklecijana obeležio je događaj koji je mnoge naveo da poveruju u Hrista.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
U besedi za petak 21. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, kroz muke cara Davida i Hristovo stradanje, govori o borbi sa zlom i otkriva zbog čega ono što izgleda kao poraz može postati put ka pobedi.
U besedi za četvrtak 21. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da niko ne zna koliko mu je vremena ostalo za pokajanje i objašnjava zašto je odlaganje pokajanja opasna zabluda.
Govoreći o pokajanju, Sveštenomučenik Grigorije ukazivao je i na utehu koju čovek može da oseti kada svoje grehe ne prikriva i ne traži opravdanje za njih.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.