U besedi za nedelju 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o večnom životu, ponovnom susretu sa najmilijima i uslovu koji čovek treba da ispuni da bi ugledao nebeska blaga.
"Najveće blago koje čovek može da poželi ne može se izmeriti novcem niti se može pronaći u onome što prolazi sa ovim svetom. Ali kako znati da nas iza granice zemaljskog života čekaju Carstvo nebesko, susret sa voljenima i večnost u blizini Boga? Upravo na to pitanje odgovara vladika Nikolaj Velimirović u besedi za nedelju 20. sedmice po Duhovima, podsećajući da hrišćanima put ka nebeskim blagima nije ostavljen u neizvesnosti: Hristos ih je otkrio svojim rođenjem, čudesima i vaskrsenjem. Da bi ih čovek prepoznao, potrebno je, međutim, da sačuva srce od greha i otvori ga Božjoj svetlosti.
Beseda o blagu javljenom
Mnogi govore: ko će nam javiti blaga?" (Ps. 4, 7)
Koliko je blago Bog, braćo moja! Kakva reč može iskazati to blago? Veliko je blago carstvo nebesko, sa angelima plamenim, sa svetiteljima divnim, sa Rajem sladostnim. Ko može opisati to blago? Veliko je blago život besmrtni u blizini Boga i angela Božjih, u društvu svetitelja i pravednika. Veliko je blago susret sa svojim srodnicima i prijateljima u nebeskom svetu, sa roditeljima svojim, sa decom svojom, sa najmiljenijim svojim, koji su nas odlaskom svojim ostavili u tuzi i žalosti.
Ko će nam javiti sva ta blaga? Pitali su se mnogi u vreme cara Davida, a pitaju se i danas. Ko će nam javiti, pa da verujemo i da se nadamo? Nama hrišćanima ta su blaga javljena i mi ne očekujemo više da nam ih neko drugi javi osim Gospoda Hrista, istinitog svedoka svih tih blaga, istinitog svedoka i gospodara, braćo, svih tih blaga.
Ta blaga javljao je milosrdni Gospod i pre svog dolaska na zemlju prorocima Svojim izbranim. Zato prorok David i govori Bogu: znamenova se na nas svetlost lica tvojega Gospode. To je odgovor onima koji pitaju: ko će nam javiti blaga? Sam Bog javio je ta blaga. Svetlost lica Gospodnjega znamenova se na nas, to jest upisa se, ureza se, u srca naša, i u toj svetlosti mi poznajemo sva ona blaga, koja samo nebo može dati.
Ima li leka, braćo, onima koji čuše za dolazak Hristov na zemlju, pa ipak pitaju: ko će nam javiti blaga? Ako Hristos nije javio i objavio sva ta blaga Svojim svetlim rođenjem, Svojim svetlim čudesima, Svojim svetlim vaskrsenjem, Svojom svetlom crkvom, vaistinu zemlja crna neće javiti, jer ne može; ljudi neće javiti, jer ne znaju.
Ima, ima leka za svakoga, čak i za najokorelijeg nevernika, ima leka sve do časa smrtnoga. Taj lek je u pokajanju od zlobe svoje, u očišćenju srca svoga, u ispunjenju zapovesti Hristovih. Zdravi mogu videti svetlost lica Gospodnjega, a ne bolesni dušom, nečisti srcem i krivi umom.
O Gospode Bože naš, svetlosti angelima i ljudima, pomozi nam da gresima ne potamnimo svetlost, koju si nam dao i u kojoj vidimo blaga nebeska. Ne liši nas, mnogomilostivi, tih blaga. Tebi slava i hvala vavek. Amin.
U besedi za subotu 19. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj objašnjava zašto se put ka Gospodu ne prelazi ohološću i uzdizanjem sebe, već ljubavlju, smirenjem i spremnošću da tvorimo volju Božju.
U besedi za nedelju 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava na grehe, odricanje od vere i mržnju prema bližnjima, koji mogu imati dalekosežne posledice.
U besedi za utorak 20. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj podseća da ljudska moć ima granice, dok se Božja vlast prostire i nad ovim svetom i nad večnošću.
U besedi za sredu 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava kako loša pomisao prerasta u greh, a loš primer može da odvede i druge na stranputicu.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Žena je mesecima gledala iste jezive prizore čim bi sklopila oči, a vladika Nikolaj Velimirović ponudio joj je drugačije objašnjenje i ukazao na greh od kojeg čovek ne može jednostavno pobeći.
U besedi za petak 9. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da čovek nije stvoren samo za prolazni život i objašnjava zbog čega se prava priprema za večnost odvija upravo danas.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
U besedi za petak 21. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, kroz muke cara Davida i Hristovo stradanje, govori o borbi sa zlom i otkriva zbog čega ono što izgleda kao poraz može postati put ka pobedi.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.