U besedi za nedelju 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava na grehe, odricanje od vere i mržnju prema bližnjima, koji mogu imati dalekosežne posledice.
U poslednjoj molitvi koju je Hristos uputio Ocu za svoje učenike otkriva se obećanje koje prevazilazi granice zemaljskog života: da svi koji poveruju u Njega budu sa Njim u večnosti i vide slavu koja ne prolazi. Vladika Nikolaj Velimirović u ovoj besedi podseća da je reč o neizmernom daru Božje ljubavi, ali i pozivu na istrajnost u veri i život u skladu sa Hristovim zapovestima.
Beseda o poslednjoj molitvi Hristovoj za verne
"Oče, hoću da i oni koje si mi dao budu sa mnom gde sam ja." (Jov. 17, 24)
Evo vozdajanija trudbenicima Božjim! Evo slavne nagrade sledbenicima Hristovim! Ono što Sin Božji hoće, i Otac hoće, i Duh Sveti hoće. A ono što Sveta Trojica hoće, ono biva.
A šta hoće Gospod Sin Božji? On hoće da i učenici Njegovi budu sa Njim zajedno u carstvu nebeskom; i ne samo Njegovih 12 učenika nego i svi oni, veli Gospod, koji me uzvjeruju njihove riječi radi (17, 20).
U te se i mi računamo, braćo moja, koji se krstismo i veru apostolsku primismo i održasmo; ali samo pod uslovom ako se sami toga velikog blaga ne odreknemo nedelima svojim, odstupanjem od vere, nečistotom greha, bogohulnim rečima i pomislima.
Oče, hoću, govori Gospod dalje, da vide slavu moju koju si mi dao. Neka niko ne zaključi iz ovih reči da je Sin manji od Oca. Jer pre toga sam Gospod govori Ocu Svome: Ja Tebe proslavih (Jov. 17, 4).
Vidite li kakvo je ravenstvo Oca i Sina i kakva je beskonačna ljubav Njihova međusobna. Ja tebe proslavih… i sad proslavi ti mene, oče.
No da slava Hristova ne počinje na zemlji i u vremenu, pokazuju reči Gospoda Hrista: slavom koju imadoh u tebe prije nego svijet postade. To nije, dakle, slava zemaljska ni vremena, niti slava svetska i ljudska, nego slava nebeska, večna, neprolazna, neiskaziva.
Kako, naime, hoće Sin Božji da Ga Otac proslavi? Na taj način što će tu nebesku i večnu slavu pokazati svima onima koji Sina Njegovog poslušaše, za Njim pođoše i zapovesti Njegove ispuniše.
U toj slavi želi čovekoljubivi Gospod da i mi uzmemo učešća, ne samo apostoli nego svi mi koji se imenom Njegovim imenujemo. O milosti, o čovekoljublja! Dogma našeg besmrća i života večnog i slave večne nije od ljudi, braćo, nego od samoga Gospoda i Spasa našeg. O da nas samo telesne brige, lenost na molitvi i uzajamna mržnja ne odvoje od ove slave Hristove, od života beskonačnoga!
O Gospode blagi i milostivi, oprosti nam grehe naše i daruj nam carstvo Tvoje večno. Tebi slava i hvala vavek. Amin.
Hristove reči Nikodimu o novom rođenju Sveti Nikolaj Ohridski i Žički povezuje sa borbom protiv greha i strasti, podsećajući da vera traži promenu života i život po Božjim zapovestima.
U besedi za petak 18. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se u tim rečima otkriva istinita ljudska priroda Gospoda Isusa Hrista i zašto je, uprkos strahu od smrti, prihvatio put Golgote.
U besedi za utorak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o granicama ljudskog saznanja i upozorava da se Božja istina prima čistim i smirenim srcem.
U besedi za sredu 19. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da dobro delo ne treba koristiti za sopstvenu slavu, već ga sa ljubavlju prepustiti drugima da prepoznaju njegovu vrednost.
U besedi za nedelju 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava na grehe, odricanje od vere i mržnju prema bližnjima, koji mogu imati dalekosežne posledice.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnog Haritona Ispovednika po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Filipa. Katolička crkva obeležava Svetog Jovana XXIII, Jevreji obeležavaju Roš Hodeš, početak novog meseca, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Jedan od najvećih svetitelja objasnio je zašto određeni postupak prema bližnjem može da ugrozi sve čemu pravoslavni hrišćanin teži na svom duhovnom putu i upozorio na grešku koju mnogi teško prepoznaju kod sebe.
Pred sudijom je jasno posvedočio da su idolopoklonički bogovi zapravo demoni i ispovedio veru u jedinoga živoga Boga, tvorca svega i Gospoda Isusa Hrista.
Nekadašnji učenik Bogoslovije Svetog Petra Cetinjskog proglašen je najboljim diplomiranim studentom teologije u Solunu, a njegov uspeh nadahnjuje mlade da istrajnošću i predanošću ostvare svoje ciljeve.
U besedi za petak 15. sedmice po Duhovima svetitelj govori o ljudskoj nemoći, Hristovoj čistoti i sili Njegove žrtve, objašnjavajući zašto samo ono što je čisto može da isceli ono što je ranjeno grehom.
U besedi za ponedeljak 15. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako greh, smrt i tama vezuju čoveka i zašto je Hristos jedini koji može da raskine te okove i otvori vrata slobode.
U besedi za utorak 12. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o snazi pokajanja i Božjoj milosti i otkriva kako se i najteži pad može preobraziti kada čovek prizna grehe i iskreno se okrene Bogu.
Žena je mesecima gledala iste jezive prizore čim bi sklopila oči, a vladika Nikolaj Velimirović ponudio joj je drugačije objašnjenje i ukazao na greh od kojeg čovek ne može jednostavno pobeći.
Jedan od najvećih svetitelja objasnio je zašto određeni postupak prema bližnjem može da ugrozi sve čemu pravoslavni hrišćanin teži na svom duhovnom putu i upozorio na grešku koju mnogi teško prepoznaju kod sebe.
Nekadašnji učenik Bogoslovije Svetog Petra Cetinjskog proglašen je najboljim diplomiranim studentom teologije u Solunu, a njegov uspeh nadahnjuje mlade da istrajnošću i predanošću ostvare svoje ciljeve.
Srpska svetinja stara više od jednog veka našla se u zemljišnim knjigama u Gradačcu pod spornim vlasništvom, što izaziva zabrinutost pravoslavnih vernika.
Rektor Niške bogoslovije objašnjava zašto su molitva, milostinja i vera u Vaskrsenje dragoceniji od skupih spomenika i bogatih trpeza i šta zaista možemo da učinimo za duše svojih upokojenih.
Poglavar SPC govorio je o veri koja povezuje generacije i čuva duhovne korene naroda, upozorio na razdor i mržnju, a Bojanu Pajiću uručeno je visoko crkveno odlikovanje za doprinos srpskom kulturnom nasleđu.