Hristove reči Nikodimu o novom rođenju Sveti Nikolaj Ohridski i Žički povezuje sa borbom protiv greha i strasti, podsećajući da vera traži promenu života i život po Božjim zapovestima.
Lako je zapitati se zašto nam se neke iste slabosti vraćaju, zašto se iznova ljutimo, osuđujemo, opravdavamo sebe ili odlažemo ono za šta znamo da treba da uradimo. Teže je zastati i zapitati se šta u sopstvenom životu zaista treba da promenimo. Upravo na tu razliku ukazuje vladika Nikolaj Velimirović u svojoj besedi za petak 16. sedmice po Duhovima, tumačeći Hristove reči Nikodimu o novom rođenju. Duhovni preobražaj, poručuje on, ne počinje pokušajem da proniknemo u najveće tajne vere, već spremnošću da se najpre izborimo sa sopstvenim grešima i počnemo da živimo po Božjim zapovestima.
Beseda o neophodnosti drugog, ili duhovnog, rođenja
"Ako se ko nanovo ne rodi, ne može videti Carstva Božjega." (Jov. 3, 3)
Tako reče Gospod Isus Nikodimu, knezu Jevrejskome, a Nikodim s čuđenjem upita: kako može to biti? To jest: kako se može čovek ponovo roditi?
Tako se i danas mnogi pitaju: kako telesan čovek može postati duhovan? Kako grešnik može postati pravednik? kako blagodat Božja može ući u čoveka i zameniti umovanje telesno i volju telesnu? Kako Duh Sveti može ozariti srce čovekovo? Kako se voda može pretvoriti u vino?
Mi znamo, da kad je Duh Božji sišao na apostole, apostoli su postali drugim ljudima, novim, ponovo rođenim. I znamo iz hiljade primera, kako su ljudi telesnih misli i telesnog života postajali ljudima duhovnim, preporođenim.
Mi znamo, dakle, da je to bivalo i da i danas biva pod dejstvom blagodati Boga Duha Svetoga.
Nimalo nam nije nužno pitati: kako to biva? Dovoljno je što znamo, da to biva, i da se trudimo, da se to zbude i s nama samima. Jer blagodat Duha svakome se daje, ko je traži i ko se pripremio, da je može primiti.
Nema težeg posla nego objašnjavati duhovne stvari ljudima koji samo telesno misle i sude. Sv. Zlatoust veli: „Duša predana strastima ne može postići ništa veliko i blagorodno, jer strada od teškog slepila kao oči pomračene tečenjem gnoja“.
Obično ljudi najtelesniji raspituju o najvećim tajnama božanskim. Ne raspituju oni o tome, da bi saznali put svoga spasenja, nego da bi zbunili verne, i ismejali veru, i opravdali svoj grešni i strasni život.
Nemoćni da se dignu na prvi stepen nebesnih lestvica, oni maštaju o poslednjem stepenu.
Kada vas, braćo, takvi pitaju o predubokim tajnama preporođaja duše i carstva nebeskog, uputite ih prvo da ispune deset osnovnih zapovesti Božjih. Ako to učine, onda će im se otvoriti duša za shvatanja tajni božanskih i to utoliko ukoliko je to shvatanje nužno za njihovo očišćenje od greha i strasti i za večno spasenje.
O Gospode Isuse Hriste, preblagi i svemudri Učitelju naš, pomozi nam umom razumeti i srcem usvojiti onoliko od mudrosti Tvoje, koliko nam je potrebno za spasenje naše.
Pomozi nam uzdržati se od izlišnog ljubopitstva. Tebi slava i hvala vavek. Amin.
U besedi za subotu 15. Sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako su proročanstva najavljivala Hristov dolazak, dok je Njegova prava priroda ostala nedokučiva onima koji nisu prepoznali Cara slave.
U nazaretskoj sinagogi Hristos je objavio da se pred okupljenima ispunilo ono što je vekovima ranije prorekao Isaija, a vladika Nikolaj objašnjava značaj tih reči za Hristovu misiju i Božju milost.
U besedi za ponedeljak 16. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači značenje reči "početak" i objašnjava večnost Hrista, Sina Očevog.
U besedi za utorak 16. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači početak Jevanđelja po Jovanu i govori o Sinu Božjem kroz koga je sve stvoreno i koji je radi spasenja došao među ljude.
Pravoslavna crkva danas se molitveno seća ovog velikog mučenika, čiji život svedoči o tome da vera ne sme da se napusti ni pred najvećim pretnjama i stradanjima.
Muškarac i žena u blagoslovenom braku saradnici su Božiji u delu stvaranja novog života, pa rađanje dece nije nešto što je odvojeno od duhovnog smisla braka, kaže otac Dejan.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Među datumima koje pravoslavni vernici treba da zapamte nalaze se i neke od najpoznatijih srpskih slava, a kraj meseca donosi početak Božićnog posta, zbog čega će poslednja novembarska slavska trpeza biti posna.
Pravoslavna crkva danas se molitveno seća ovog velikog mučenika, čiji život svedoči o tome da vera ne sme da se napusti ni pred najvećim pretnjama i stradanjima.
Pravoslavna crkva danas se molitveno seća ovog velikog mučenika, čiji život svedoči o tome da vera ne sme da se napusti ni pred najvećim pretnjama i stradanjima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
U besedi za subotu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na Hristovo ćutanje pred Pilatom i objašnjava zašto je ponekad mudrije prećutati provokaciju nego dokazivati istinu onome ko ne želi da je čuje.
U besedi za petak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto čovek ne prepoznaje pogubnost greha i zašto je očišćenje uma prvi korak ka povratku Bogu.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički kroz biblijske primere objašnjava kako anđeli pomažu pravednicima i zašto su vera, molitva i pokajanje važni za Božju milost.
Pravoslavna crkva danas se molitveno seća ovog velikog mučenika, čiji život svedoči o tome da vera ne sme da se napusti ni pred najvećim pretnjama i stradanjima.
Pravoslavna crkva danas se molitveno seća ovog velikog mučenika, čiji život svedoči o tome da vera ne sme da se napusti ni pred najvećim pretnjama i stradanjima.
Pravoslavna crkva danas se molitveno seća ovog velikog mučenika, čiji život svedoči o tome da vera ne sme da se napusti ni pred najvećim pretnjama i stradanjima.
Njegov život obeležili su godine provedene u samoći, molitvi i postu, ali i neobičan susret sa čovekom kojem je prorekao da će postati vizantijski car.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Veliki ruski svetitelj objašnjava zašto ne možemo sve što nam se događa pripisati unapred određenom putu i kako odluke naših predaka, ali i naši lični izbori, utiču na život.