Hristove reči Nikodimu o novom rođenju Sveti Nikolaj Ohridski i Žički povezuje sa borbom protiv greha i strasti, podsećajući da vera traži promenu života i život po Božjim zapovestima.
Lako je zapitati se zašto nam se neke iste slabosti vraćaju, zašto se iznova ljutimo, osuđujemo, opravdavamo sebe ili odlažemo ono za šta znamo da treba da uradimo. Teže je zastati i zapitati se šta u sopstvenom životu zaista treba da promenimo. Upravo na tu razliku ukazuje vladika Nikolaj Velimirović u svojoj besedi za petak 16. sedmice po Duhovima, tumačeći Hristove reči Nikodimu o novom rođenju. Duhovni preobražaj, poručuje on, ne počinje pokušajem da proniknemo u najveće tajne vere, već spremnošću da se najpre izborimo sa sopstvenim grešima i počnemo da živimo po Božjim zapovestima.
Beseda o neophodnosti drugog, ili duhovnog, rođenja
"Ako se ko nanovo ne rodi, ne može videti Carstva Božjega." (Jov. 3, 3)
Tako reče Gospod Isus Nikodimu, knezu Jevrejskome, a Nikodim s čuđenjem upita: kako može to biti? To jest: kako se može čovek ponovo roditi?
Tako se i danas mnogi pitaju: kako telesan čovek može postati duhovan? Kako grešnik može postati pravednik? kako blagodat Božja može ući u čoveka i zameniti umovanje telesno i volju telesnu? Kako Duh Sveti može ozariti srce čovekovo? Kako se voda može pretvoriti u vino?
Mi znamo, da kad je Duh Božji sišao na apostole, apostoli su postali drugim ljudima, novim, ponovo rođenim. I znamo iz hiljade primera, kako su ljudi telesnih misli i telesnog života postajali ljudima duhovnim, preporođenim.
Mi znamo, dakle, da je to bivalo i da i danas biva pod dejstvom blagodati Boga Duha Svetoga.
Nimalo nam nije nužno pitati: kako to biva? Dovoljno je što znamo, da to biva, i da se trudimo, da se to zbude i s nama samima. Jer blagodat Duha svakome se daje, ko je traži i ko se pripremio, da je može primiti.
Nema težeg posla nego objašnjavati duhovne stvari ljudima koji samo telesno misle i sude. Sv. Zlatoust veli: „Duša predana strastima ne može postići ništa veliko i blagorodno, jer strada od teškog slepila kao oči pomračene tečenjem gnoja“.
Obično ljudi najtelesniji raspituju o najvećim tajnama božanskim. Ne raspituju oni o tome, da bi saznali put svoga spasenja, nego da bi zbunili verne, i ismejali veru, i opravdali svoj grešni i strasni život.
Nemoćni da se dignu na prvi stepen nebesnih lestvica, oni maštaju o poslednjem stepenu.
Kada vas, braćo, takvi pitaju o predubokim tajnama preporođaja duše i carstva nebeskog, uputite ih prvo da ispune deset osnovnih zapovesti Božjih. Ako to učine, onda će im se otvoriti duša za shvatanja tajni božanskih i to utoliko ukoliko je to shvatanje nužno za njihovo očišćenje od greha i strasti i za večno spasenje.
O Gospode Isuse Hriste, preblagi i svemudri Učitelju naš, pomozi nam umom razumeti i srcem usvojiti onoliko od mudrosti Tvoje, koliko nam je potrebno za spasenje naše.
Pomozi nam uzdržati se od izlišnog ljubopitstva. Tebi slava i hvala vavek. Amin.
U besedi za subotu 15. Sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako su proročanstva najavljivala Hristov dolazak, dok je Njegova prava priroda ostala nedokučiva onima koji nisu prepoznali Cara slave.
U nazaretskoj sinagogi Hristos je objavio da se pred okupljenima ispunilo ono što je vekovima ranije prorekao Isaija, a vladika Nikolaj objašnjava značaj tih reči za Hristovu misiju i Božju milost.
U besedi za ponedeljak 16. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači značenje reči "početak" i objašnjava večnost Hrista, Sina Očevog.
U besedi za utorak 16. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači početak Jevanđelja po Jovanu i govori o Sinu Božjem kroz koga je sve stvoreno i koji je radi spasenja došao među ljude.
U besedi za petak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristovu molitvu i otkriva šta ona govori o božanskoj ljubavi, jedinstvu Svete Trojice i očišćenju srca od greha.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelista Jovana Bogoslova po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova Alfejevog. Katolička crkva obeležava Svetog Jovana Henrija Njumana i Svetog Dionisija sa drugovima, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Ruski svetitelj objašnjavao je kako neprestana potraga za razonodom može da prikrije unutrašnju prazninu i potisne brigu o bližnjima, molitvu i duhovni život.
U besedi za petak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristovu molitvu i otkriva šta ona govori o božanskoj ljubavi, jedinstvu Svete Trojice i očišćenju srca od greha.
U besedi za četvrtak 19. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristovo svedočanstvo o zajedničkom bogatstvu Oca i Sina i podseća da Božji darovi prevazilaze sve što ljudski um može da zamisli.
U besedi za sredu 19. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da dobro delo ne treba koristiti za sopstvenu slavu, već ga sa ljubavlju prepustiti drugima da prepoznaju njegovu vrednost.
U besedi za utorak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o granicama ljudskog saznanja i upozorava da se Božja istina prima čistim i smirenim srcem.
U besedi za petak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristovu molitvu i otkriva šta ona govori o božanskoj ljubavi, jedinstvu Svete Trojice i očišćenju srca od greha.
Ruski svetitelj objašnjavao je kako neprestana potraga za razonodom može da prikrije unutrašnju prazninu i potisne brigu o bližnjima, molitvu i duhovni život.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Useljenje u novi životni prostor u kojem su ostale ikone prethodnih vlasnika može da otvori brojna pitanja, posebno ako se zna da su u njemu ranije živeli ljudi lošeg morala.
U besedi za četvrtak 19. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristovo svedočanstvo o zajedničkom bogatstvu Oca i Sina i podseća da Božji darovi prevazilaze sve što ljudski um može da zamisli.