AKO STE PREOSETLJIVI I DEPRESIVNI, SVAKODNEVNO MORATE RADITI OVE DVE STVARI! Starac Tadej je tvrdio da je njega to spaslo i vratilo mu volju za životom!
Preosetljivi ljudi mnogo stradaju, govorio je starac Tadej.
Preosetljivost može čoveka učiniti posebno ranjivim na reči, postupke i događaje iz svakodnevnog života, pa zbog toga takvi ljudi često nose i veliki unutrašnji teret.
U pravoslavnoj duhovnoj tradiciji čovek se podseća na značaj molitve, ali i na potrebu da vodi računa o svom telu i svakodnevnim navikama.
Duhovni život ne odvaja se od brige o telu, jer čovek nije samo duša, već jedinstvo duše i tela. Zbog toga se i u savetima pojedinih duhovnika može pronaći podsećanje da čovek, kada ga obuzmu teške misli i neraspoloženje, ne ostaje zatvoren u sebi, već da se pokrene, izađe iz kuće i provede vreme na vazduhu.
Preosetljivost, prema iskustvu starca Tadeja, može biti naročito težak teret. Čovek koji duboko doživljava svaku reč ili događaj, lako može da se povuče u sebe, da dugo razmišlja o onome što ga je povredilo i da tako izgubi unutrašnju snagu.
Govoreći o sopstvenom iskustvu, starac Tadej je priznao da je i sam mnogo stradao zbog preosetljivosti, a uz molitvu, koja može puno da pomogne ovakvim ljudima, ukazao je i na značaj kretanja i boravka na otvorenom.
- Preosetljivi ljudi mnogo stradaju. I ja sam puno stradao zbog preosetljivosti. Pored molitve potrebno je da se često izlazi na vazduh i šeta, tako se čovek otrgne od depresije i dobije volju za životom.
Starac je, govoreći o čovekovom fizičkom stanju, posebnu pažnju posvetio značaju kiseonika i njegovom uticaju na organizam. U njegovim rečima, stanje tela može imati uticaja i na čovekovu volju, raspoloženje i sposobnost za rad.
- Nedostatak kiseonika nam mnogo šteti. Mozak troši 80% kiseonika koji unosimo u sebe. Nedostatak kiseonika u mozgu uzrokuje da gubimo volju za životom i radom.
Pravoslavna crkva danas se molitveno seća ovog velikog mučenika, čiji život svedoči o tome da vera ne sme da se napusti ni pred najvećim pretnjama i stradanjima.
Muškarac i žena u blagoslovenom braku saradnici su Božiji u delu stvaranja novog života, pa rađanje dece nije nešto što je odvojeno od duhovnog smisla braka, kaže otac Dejan.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Pravoslavna crkva danas se molitveno seća ovog velikog mučenika, čiji život svedoči o tome da vera ne sme da se napusti ni pred najvećim pretnjama i stradanjima.
Njegov život obeležili su godine provedene u samoći, molitvi i postu, ali i neobičan susret sa čovekom kojem je prorekao da će postati vizantijski car.
Muškarac i žena u blagoslovenom braku saradnici su Božiji u delu stvaranja novog života, pa rađanje dece nije nešto što je odvojeno od duhovnog smisla braka, kaže otac Dejan.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od neprestane potrage za sigurnošću i zadovoljstvom do tišine, molitve i prihvatanja sopstvenog Krsta, put izlaska iz unutrašnjeg nemira počinje tamo gde savremeni čovek najmanje očekuje.
Pravoslavna crkva danas se molitveno seća ovog velikog mučenika, čiji život svedoči o tome da vera ne sme da se napusti ni pred najvećim pretnjama i stradanjima.
Pravoslavna crkva danas se molitveno seća ovog velikog mučenika, čiji život svedoči o tome da vera ne sme da se napusti ni pred najvećim pretnjama i stradanjima.
Njegov život obeležili su godine provedene u samoći, molitvi i postu, ali i neobičan susret sa čovekom kojem je prorekao da će postati vizantijski car.
U besedi za subotu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na Hristovo ćutanje pred Pilatom i objašnjava zašto je ponekad mudrije prećutati provokaciju nego dokazivati istinu onome ko ne želi da je čuje.
Veliki ruski svetitelj objašnjava zašto ne možemo sve što nam se događa pripisati unapred određenom putu i kako odluke naših predaka, ali i naši lični izbori, utiču na život.