Govoreći o duhovnim uzrocima ovakvog stanja, arhimandrit Jovan Jelenkov ističe da tuga može biti povezana sa odsustvom vere, kada čovek u svojoj nemoći prestaje da vidi svetlost i izlaz.
Sve više ljudi danas oboleva od depresije, ozbiljnog zdravstvenog stanja koje utiče na raspoloženje, san, energiju, koncentraciju i svakodnevno funkcionisanje.
Medicina i pravoslavlje na depresiju gledaju iz različitih, ali u savremenom dobu sve više komplementarnih uglova - medicina je vidi kao ozbiljnu bolest čije je uzrok hemijski disbalans u mozgu koji zahteva lečenje medikamentima, dok je pravoslavlje posmatra primarno kao duhovno iskušenje ili stanje duše koje se može prevazići i duhovnim sredstvima.
Tako recimo, prema rečima arhimandrita Jovana Jelenkova, uzroci depresije često su povezani sa samoljubljem i razočaranjem koje nastaje kada se ne ostvari ono što čovek želi.
- Jedna od strasti koja je danas vrlo prisutna je tuga. Tuga je dosta vezana za greh samoljublja, ili kada se ne ostvaruje ono što želimo. A tuga je ustvari paraliza svih onih aktivnosti koje duša poseduje i sa kojima treba ide kroz život - rekao je arhimandrit Jovan Jelenkov.
Tuga koja sve čini crnim
Govoreći o duhovnim uzrocima ovakvog stanja, arhimandrit Jovan Jelenkov ističe da tuga može biti povezana sa odsustvom vere, kada čovek u svojoj nemoći prestaje da vidi svetlost i izlaz.
Shutterstock/Prathankarnpap
Prema pravoslavlju, tuga može biti povezana i sa odsustvom vere
- Ta tuga je odsustvo vere i delo đavolje, jer zla sila podgreva u čoveku to stanje nemoći duše i svetlosti nego naprotiv, sve postaje crno - naveo je arhimandrit.
Prema njegovim rečima, nastavak takvog stanja može biti uninije, koje predstavlja još teži oblik duhovne nemoći i može čoveka dovesti do očajanja.
Uninije vodi u stanje bez nade
Arhimandrit Jovan Jelenkov navodi da uninije predstavlja stanje u kojem čovek gubi nadu, a kao jedan od razloga takvog duhovnog stanja ističe neaktivan duhovni život.
- Nastavak ovog greha (tuge) je uninije, mnogo teži oblik u odnosu na ovu tugu. To je nešto što već dovodi do očaja. U očajanju duša je ubijena i dovedena u stanje bez nade - rekao je on.
Kako dodaje, uninije je povezano sa stanjem koje se danas naziva depresija, a duhovni život čoveka, prema njegovim rečima, ima značajno mesto u borbi protiv takvog stanja.
Eparhija niška
Arhimandrit Jovan Jelenkov
- Ta uninija je nazvana depresija, a ona je prisutna najviše zbog toga što se ljudi ne mole Bogu, ne učestvuju u čitanju Psaltira koji odgoni zle, demonske sile, ne čitaju se Jevanđelja, molitve, ne poste - znači neaktivan duhovni život - istakao je arhimandrit Jovan Jelenkov.
Postoji i tuga koja vodi ka radosti
Ipak, arhimandrit Jovan Jelenkov ukazuje i na drugačiju vrstu tuge. To nije tuga koja čoveka vodi u beznađe, već ona koja nastaje iz želje da čovek bude bliže Bogu i iz žalosti zbog sopstvenih grehova i slabosti.
- Ali, ima još jedna tuga koja nije tog porekla, koja je radostotvorna tuga a to je onda kada je čovek tužan zbog toga što nije sa Bogom, što pati zbog svojih grehova i zbog svojih nepopravljenosti.
Napomena: Ukoliko se borite sa depresijom obavezno se obratite lekaru.
Jedan od najvećih duhovnika Svete gore 20. veka objašnjava kako molitva, predanje Bogu i poniznost mogu osloboditi dušu od očaja i vratiti mir u svakodnevni život.
Iako se na prvi pogled čini da su odmor, slobodno vreme i lični izbor dovoljni da ispune čoveka, iskustvo pokazuje da najveći broj ljudi baš nedeljom se bore sa osećajem tuge, nemira i neispunjenosti.
Slomljen zbog smrti trogodišnjeg sina, slavni književnik potražio je utehu u Optinskoj pustinji kod starca Amvrosija, a njihov susret ostavio je trag u "Braći Karamazovima".
Stručnjaci za bezbednost, teolozi, sveštenici i psiholozi upozoravaju - opasnost od sekti je stvarna, opipljiva i može zakucati na vrata bilo koga od nas.
U besedi za nedelju 21. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na značaj pokajanja, zahvalnosti i molitve i objašnjava zašto se Božje milosrđe često prepozna tek kada čoveka stignu nevolje.
Sveti oci različito tumače šta će se dogoditi sa celokupnom tvorevinom u večnosti. Pitanje da li životinje imaju mesto u budućem životu povezano je i sa učenjem o ljudskoj duši, molitvi i odnosu prema Božjim stvorenjima.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Slomljen zbog smrti trogodišnjeg sina, slavni književnik potražio je utehu u Optinskoj pustinji kod starca Amvrosija, a njihov susret ostavio je trag u "Braći Karamazovima".
Stručnjaci za bezbednost, teolozi, sveštenici i psiholozi upozoravaju - opasnost od sekti je stvarna, opipljiva i može zakucati na vrata bilo koga od nas.
U besedi za nedelju 21. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na značaj pokajanja, zahvalnosti i molitve i objašnjava zašto se Božje milosrđe često prepozna tek kada čoveka stignu nevolje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Taraha, Prova i Andronika po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Markijana i Martirija. Katolička crkva obeležava spomen na Blaženu Katarinu Kotromanić, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Nisu se odrekli Hrista ni pred najtežim mukama, a njihovo stradanje za vreme cara Dioklecijana obeležio je događaj koji je mnoge naveo da poveruju u Hrista.
Pouka svetogorskog podviznika otkriva zašto nije svaki bol štetan i kako razlikovati tugu koja udaljava od Boga od one koja vodi ka pokajanju i duhovnoj obnovi.
Slomljen zbog smrti trogodišnjeg sina, slavni književnik potražio je utehu u Optinskoj pustinji kod starca Amvrosija, a njihov susret ostavio je trag u "Braći Karamazovima".
Stručnjaci za bezbednost, teolozi, sveštenici i psiholozi upozoravaju - opasnost od sekti je stvarna, opipljiva i može zakucati na vrata bilo koga od nas.
U besedi za nedelju 21. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na značaj pokajanja, zahvalnosti i molitve i objašnjava zašto se Božje milosrđe često prepozna tek kada čoveka stignu nevolje.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Sveti oci različito tumače šta će se dogoditi sa celokupnom tvorevinom u večnosti. Pitanje da li životinje imaju mesto u budućem životu povezano je i sa učenjem o ljudskoj duši, molitvi i odnosu prema Božjim stvorenjima.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.