ŠTA ČINITI AKO VAS RAZARAJU USAMLJENOST, STRAH I OČAJ: Otac Hrizostom kaže da prvo ujutru treba da ustanete i umijete se, a onda BAŠ OVAKO DA URADITE!
Ne brinite se za sutra, jer dovoljano je svakom danu zla svojega, kaže arhimandrit Hrizostom.
Sve tri zamke, kako je navedeno, se ujedinjuju i imaju samo jedan cilj - da nas bace u očaj.
Manastir Vavedenje objavio je priču o tri zamke đavola u koje upadamo svakog dana i ukazao koje su i kako da ih izbegnemo.
Sve tri zamke, kako je navedeno, ujedinjuju se i imaju samo jedan cilj - da nas bace u očaj.
Eve o kakvim zamkama je reč.
- Prva je strah od prošlosti: greške, gresi, negodovanja. Druga je strah od budućnosti: šta će se desiti sutra, šta će ljudi misliti, šta ako se sve sruši? Treća je neblagodarnost Bogu za sadašnjost. Tu počinje očajanje i anksioznost, panika, strah od delovanja - navedeno je na Instagram stranici manastira.

Cilj je, objašnjava se, baciti ljude u očaj.
- Očaj nas odvlači od molitve, od rada, od naših voljenih. Govori nam o prošlosti: "Ne možete ništa popraviti." O budućnosti: "Nećete uspeti." I sada nas parališe.
Ali imamo oružje, naglašava se.
- Kako je uče sveti oci i starci, Isusovu molitvu: "Gospode Isuse Hriste, pomiluj me, grešnog." Ona nas vraća Bogu, ne prošlosti ili strahu od budućnosti, već ovde, u sadašnjosti. Pokajte se za prošlost. Verujte Bogu u budućnosti. Zahvalite se za danas.
Ne brinite se za sutra, jer dovoljano je svakom danu zla svojega, kaže arhimandrit Hrizostom.
Nametljive i uznemirujuće misli postaju sve češći problem savremenog čoveka.
U trci za bogatstvom, čovek lako gubi osećaj za meru.
Dok se rešenja traže u brzom olakšanju i spoljnim sredstvima, pouka jednog od najvećih srpskih duhovnika 20. veka ukazuje na dublji uzrok unutrašnje praznine i put ka njenom prevazilaženju.
U trenutku kada je sve delovalo besmisleno, Ira je susrela ženu koja joj je pomogla da pronađe svetlost kroz veru i spasi se od propasti.
Crkva ne osuđuje čoveka koji prolazi kroz takva iskušenja, već ga poziva da se protiv njih bori molitvom, verom i zahvalnošću Bogu.
U pravoslavlju, čovek ne skriva svoju muku od Boga već je iznosi je pred njega.
Ubrzan tempo života, stalni pritisci, neizvesnost i preopterećenost dovode do toga da mnogi žive sa osećajem unutrašnje napetosti, umora i gubitka unutrašnjeg mira.
Čučanj tokom metanija aktivira mišiće potkolenice koji pumpaju krv, čime se srce rastereće i relaksira.
Prvi put uvedene su rigorozne kontrole na ulazu u Manastir Svetih arhangela kod Prizrena, dok su okolinu obezbeđivali specijalci.
Crkva poziva vernike da budu pažljivi u rečima, blagi u sudovima i istrajni u molitvi, jer se samo kroz smirenje i ljubav čuva zajedništvo među ljudima.
Iako se projekat ne nalazi na manastirskom zemljištu, planirani kompleks otvorio je pitanje očuvanja ambijenta, pogleda i duhovnog doživljaja puta ka mestu gde počivaju mošti Svetog Vasilija Ostroškog.
Na mestu gde je Stefan Uroš IV Dušan Nemanjić prvobitno sahranjen, nakon manastirske slave služen je parastos prvom srpskom caru.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
Posle dugog iščekivanja i brojnih iskušenja, supružnici su u svetinji pronašli utehu i nadu, a vest koju su ubrzo dobili zauvek im je promenila život.
U besedi za ponedeljak 9. sedmice po Duhovima, veliki srpski duhovnik govori o veri kao najčvršćem osloncu duše, koja se ne čuva bekstvom od iskušenja, već kroz stradanja postaje čvršća i snažnija u zajednici sa Hristom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Akilu po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti velikomučenik i iscelitelj Pantelejmon. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Klimenta Ohridskog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Ava Justin Popović je na Saboru Svetog arhangela Gavrila 1965. godine govorio o snazi molitve i pozvao vernike da u trenucima pada i velikih nevolja prizovu pomoć nebeskih zaštitnika.