KAKO NASTAJU NEUROZE I DRUGE DUŠEVNE MUKE: Patrijarh Pavle otkrio kako sačuvati psihu i šta možemo, u tom smislu, naučiti od dece
Crkva uči da čovek nije samo telo i psiha, već i duhovno biće koje čezne za smislom, ljubavlju i zajedništvom sa Bogom.
Nametljive i uznemirujuće misli postaju sve češći problem savremenog čoveka.
Opsesivne misli javljaju se iznenada, bez jasnog povoda, i kod mnogih izazivaju osećaj straha, pritiska i gubitka kontrole, što neretko vodi u anksioznost i depresiju.
Savremena medicina ovaj fenomen najčešće objašnjava kroz prizmu anksioznih i opsesivno-kompulzivnih poremećaja, ističući da su takve misli rezultat psiholoških i neuroloških procesa. Terapija, razgovor i, po potrebi lekovi, mogu pomoći da se njihov intenzitet i uticaj ublaže.
Sa druge strane, pravoslavno učenje ove misli vidi i kao duhovno iskušenje, odnosno kao napade koji dolaze spolja, a koje čovek može, ali ne mora da prihvati. U tom kontekstu, naglašava se da one mogu biti i delo demonskog napada, ali da problem čoveka počinje tek u trenutku kada ih prihvati i razvija.
O tome je jednom prilikom govorio otac Jefrem Panausis, ali i objasnio šta čovek može da uradi da se ovaj lanac prekine:
- To su misli koje vam često ne dozvoljavaju da dišete. Dobro ste, mirni, odmorni i odjednom niotkuda, pojavi se jedna misao i uznemiri vas. I odjednom se pojavi još jedna i još jedna i postajete pećina predatorskih misli. Ćorsokak... Šta da radim? Kako da se nosim sa tim? Hajde da ih pogledamo redom! - kaže i nastavlja:
- Pre svega, zapamtite da ste pokretna meta. To znači da ste laka žrtva iskušavajućih misli na koje đavo, kako je govorio Sveti Pajsije, baca kamenje sa planom i bez njega i gde god vas nađe. Misao, uvreda se lako lansira i pronađe vas. Vi ste napravljeni od zemlje.
Kaže da đavo zna sve naše slabosti, impulse i iskorišćava ih na najveštiji način.
- Sada nam je potrebna pažnja ovde... Oci Crkve su nam ostavili kristalno jasne reči za ove sate. Rekli su nam da ovo prvo iznenađenje misli nije greh, već ono što dolazi posle njega. To jest, dijalog, pristanak na misao. Sve dok ostavljamo misao ispred vrata naših srca, to ne predstavlja greh. Ne obraćajmo pažnju na misli, ne bojmo se, ne gubimo hrabrost.
Ističe da baš tada, dok nas misao počne zaokupljati, ona postaje prilika da tražimo toplinu Božje ljubavi.
- Pomolimo se, odmorimo se, ćutimo... Ne možemo sprečiti ptice da lete iznad naših glava. Ali možemo im zabraniti da naprave gnezdo na našim glavama, kako bi prepodobni Starac Pajsije tako lepo rekao - zaključio je otac Jefrem.
Crkva uči da čovek nije samo telo i psiha, već i duhovno biće koje čezne za smislom, ljubavlju i zajedništvom sa Bogom. U pravoslavlju se greh ne posmatra samo kao prekršaj Božjeg zakona, već i kao rana u odnosu. Iako se na prvi pogled čini da su odmor, slobodno vreme i lični izbor dovoljni da ispune čoveka, iskustvo pokazuje da najveći broj ljudi baš nedeljom se bore sa osećajem tuge, nemira i neispunjenosti. Delovanje demona, prema učenju crkve, nije uvek dramatično i vidljivo - naprotiv, najčešće je tiho, skriveno i prilagođeno slabostima svakog čoveka.

KAKO NASTAJU NEUROZE I DRUGE DUŠEVNE MUKE: Patrijarh Pavle otkrio kako sačuvati psihu i šta možemo, u tom smislu, naučiti od dece
KAD VAM JE SVE POTAMAN, A RAZDIRE VAS TUGA, RAZMISLITE DOBRO DA NIJE ZBOG OVOGA! Starac Tadej o grehu koji cepa dušu, a uporno ga potiskujete
PROFESOR VLADIMIR VUKAŠINOVIĆ O FENOMENU "DEPRESIJE NEDELJE" I ZBOG ČEGA NASTAJE: Evo koga ona pogađa i koji su zavet svojih predaka ti ljudi zaboravili da ispune
AKO VAM SE U GLAVI JAVI MISAO DA NISTE ISKULJUČILI PEGLU, U OGROMNOM STE PROBLEMU: Monah Kiprijan objasnio i zašto
Sve veći broj ljudi muči anksioznost.
Mnogi običaji imaju svoje mesto u tradiciji i mogu biti deo života verujućeg naroda, ali nisu svi običaji crkvene zapovesti.
Patrijarh Pavle posebno je naglašavao da čovek može podneti i najveća iskušenja kada zna njihov smisao.
Ubrzan tempo života, stalni pritisci, neizvesnost i preopterećenost dovode do toga da mnogi žive sa osećajem unutrašnje napetosti, umora i gubitka unutrašnjeg mira.
U knjizi "Kod starca Porfirija" Konstantinos Janicijotis beleži susret sa supružnicima kojima je svetitelj ukazao na posledice manjka ljubavi među roditeljima, koje mogu uticati na dete još pre rođenja.
Mekan i mirisan, ovaj oblik tamjana koristi se u pravoslavnim hramovima i domovima, a njegov način izrade vezuje se za svetogorsku tradiciju.
Pouka velikog svetitelja govori zašto bliskost lako preraste u očekivanje i kako ljubav može da bude pravi temelj odnosa.
U društvu, u kojem je Isus živeo, udarac nije uvek bio samo fizički čin, objašnjava otac Bane.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Isusovu molitvu ne zovu slučajno "molitva nad molitvama".
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Med, slad, suve šljive i orasi spojeni su u starinsku poslasticu koja se vezuje za Trojice-Sergijevu lavru i grad Sergijev Posad.
Na praznik Svetih Joakima i Ane služena sveta arhijerejska Liturgija, a slavski darovi osvećeni u Kraljevoj crkvi.
Sedam dana provode u posebno napravljenim kolibama, koriste četiri biljke u obredu, a na trpezi se pojavljuju med, sezonske namirnice i punjeni kupus.