U strahu od danka u krvi, roditelji su ga u dvanaestoj godini poslali u skroviti manastir Zavalu, u kojem je već tada igumanovao njegov stric, iguman Serafim.
Srpska pravoslavna crkva 12. maja slavi Svetog Vasilija Ostroškog Čudotvorca, velikog iscelitelja čije mošti počivaju u manastiru Ostrog. Ovaj dan se obeležava crvenim slovom, a veruje se da su na današnji dan moguća najveća čuda i isceljenja za one koji sa verom dolaze, posebno u manastir Ostrog.
Sveti Vasilije Ostroški rođen je 1610. godine kao Stojan Jovanović u Popovom Selu u Hercegovini, "od roditelja prostih no blagočestivih".
U strahu od danka u krvi, roditelji su ga u dvanaestoj godini poslali u skroviti manastir Zavalu, u kojem je već tada igumanovao njegov stric, iguman Serafim. Tamo se učio crkvenoj pismenosti. Posle nekoliko godina, Stojan je prešao u trebinjski manastir Tvrdoš, gde je primio monaški postrig i sveštenički čin, postavši paroh popovopoljski.
Docnije je izabran i posvećen za episkopa Zahumskog i Skenderijskog, mimo svoje volje. Kao arhijerej najpre je stanovao u manastiru Tvrdoš.
Shutterstock/Alexandre.ROSA
Ostrog
Kada su Turci razorili Tvrdoš, bežao je na Svetu goru, ali ga je narod u Bjelopavlićima zaustavio uz obećanje da će mu svako davati po mericu pšenice za izdržavanje. Vladika je ostao i najpre se podvizavao u jednoj pećini u Pješivcima, a kasnije prelazi u ostrošku pećinu gde je nastavio svoj strogi podvižnički život.
Manastir Ostrog podigao je Sveti Vasilije Ostroški 1665. godine. Smešten je u planinskom masivu Ostroških greda u Crnoj Gori, a izgradio ga je u prirodnom pećinskom udubljenju kao svoju isposničku ćeliju i duhovni kompleks.
Tanjug Strahunja Aćimović/wikipedia
Manastir Ostrog i Sveti Vasilije Ostroški
On je tu i sahranjen i proglašen svecem čudotvorcem nakon smrti.
Umro je 1671. godine na današnji dan. Njegove mošti čuvaju se u manastiru u Ostrogu do današnjeg dana. U njihovu moć isceljenja i utehe veruju podjednako i hrišćani i muslimani. U Ostrogu se svake godine na Trojičine dane održava veliki Narodni sabor.
Tropar - Sveti Vasilije Ostroški Čudotvorac (glas 4):
Ot junosti tojeja sebe Gospodevi otdal jesi, prebivaja v molitvah, trudjeh i postjeh oče bogonosne; obraz bil jesi dobrodjetelji svojemu stadu; sego radi vidja Bog tvoje blagoje proizvoljenije, postavljajet tja svojej cerkvi pastira i dobljago arhijereja, i po prestavljeniji tvojem sobljude, svjatoje tvoje tjelo nerušimo, svjatitelju Vasilije: tjemže jako imjeja derznovenije molisja Hristu Bogu spastisja dušam našim.
Ovaj ugodnik Božji iz prvih vekova hrišćanstva ostavio je snažno svedočanstvo o hrabrosti: pomagao je zatvorenicima, javno ispovedio Hrista i nadživeo teška mučenja.
Jedna od pouka svetogorskog starca otkriva zašto i mali prinos pred Bogom ima posebnu vrednost kada se uz sveću setimo onih koji prolaze kroz patnju, nevolju i teške životne trenutke.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
U izraelu se obeležava se 3. oktobra 2026. godine, a u dijaspori se Simhat tora slavi dan kasnije; evo zbog čega se osmi dan razlikuje od prethodnih sedam i kakvu simboliku nosi ovaj praznični datum.
Poslednji ispraćaj Maise i Meri Daoud okupio je porodicu, prijatelje i vernike u Hramu Svetog Porfirija u Gazi, dok je Jerusalimska patrijaršija uputila molitvu za pokoj njihovih duša i utehu najbližima.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
Nekadašnji rimski vojskovođa Plakida posle krštenja izgubio je ženu i sinove i 15 godina živeo kao najamnik, a kada ih je ponovo pronašao, zajedno sa njima stradao je za Hrista.
U vreme cara Prova Trofim i Savatije odbili su da učestvuju u obredu posvećenom Apolonu, dok je senator Dorimedont zbog svoje vere podelio njihovo stradanje.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Jevstatija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Dionisija Areopagita. Katolička crkva obeležava Svetog Dionizija Areopagita, Jevreji obeležavaju Šmini aceret, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Nekadašnji rimski vojskovođa Plakida posle krštenja izgubio je ženu i sinove i 15 godina živeo kao najamnik, a kada ih je ponovo pronašao, zajedno sa njima stradao je za Hrista.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Trofima, Savatija i Dorimedonta po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Kiprijana. Katolička crkva proslavlja Svete anđele čuvare. Jevreji obeležavaju Hošana Raba, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Od Hristovih reči o Pričešću do Tomine sumnje i pažljivo usmerene svetlosti, svaki prizor na čuvenom remek-delu ima svoje značenje, a perspektiva stvara utisak da se i posmatrač nalazi za trpezom.
U besedi za subotu 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički donosi snažno razmišljanje o onome što ljudi smatraju najvećim blagom i o putu kojim se, prema Hristovim rečima, dolazi do Oca.