Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Trofima, Savatija i Dorimedonta po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Kiprijana. Katolička crkva proslavlja Svete anđele čuvare. Jevreji obeležavaju Hošana Raba, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
• Pravoslavni, gregorijanski (novi) kalendar: 2. oktobar 2026. godine.
• Pravoslavni, julijanski (stari) kalendar, Srpska pravoslavna crkva: 19. septembar 2026. godine.
• Katolički, gregorijanski kalendar: 2. oktobar 2026. godine.
• Judaizam, jevrejski kalendar: 21. tišri 5787. godine.
• Islam, hidžretski kalendar: 21. rebi el-ahira 1448. godine po Hidžri.
Pravoslavlje
Crkve koje koriste stari (julijanski) kalendar, među kojima je i Srpska pravoslavna crkva, danas obeležavaju:
Prema kalendaru Srpske pravoslavne crkve, petak 18. sedmice po Duhovima je posni dan i posti se na vodi.
Crkve koje koriste novi (revidirani julijanski) kalendar, među kojima je i Grčka pravoslavna crkva, danas obeležavaju:
• Svetog sveštenomučenika Kiprijana
• Svetu mučenicu Justinu
• Svetog mučenika Teoktista
• Prepodobnog Andreja, Hrista radi jurodivog
• Prepodobnog Teofila Ispovednika
Katoličanstvo
Katolička crkva 2. oktobra obeležava Svete anđele čuvare. Ovaj praznik posvećen je anđelima kojima, prema katoličkoj tradiciji, Bog poverava zaštitu i vođenje ljudi. Imendan danas slave Anđelko, Anđelka, Anđelo i Anđela.
U jevrejskom kalendaru 2. oktobar 2026. godine odgovara 21. tišriju 5787. godine. To je Hošana Raba, sedmi i završni dan praznika Sukot. Ovaj dan je obeležen posebnim molitvama Hošanot i običajem udaranja grančicama vrbe, dok se praznik Sukot završava sa zalaskom sunca.
Islam
Prema islamskom kalendaru zasnovanom na Umm el-Kuri, 2. oktobar 2026. godine odgovara 21. rebi el-ahira 1448. godine po Hidžri. Na ovaj datum nema velikog islamskog praznika. Muslimani se posvećuju svakodnevnim molitvama i učenju Kurana.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Evtiha po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Čudo Svetog arhangela Mihaila u Kolosima. Katolička crkva obeležava 23. nedelju kroz godinu, dok je u jevrejskom kalendaru 24. elul, a muslimani nemaju veliki islamski praznik.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelistu Luku po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete apostole iz Sedamdesetorice. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok Jevreji obeležavaju Šabat, a muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.