DANAS JE CRNO SLOVO! Slavimo Svete mučenike Adrijana i Nataliju!
Dok je Adrijan sa ostalim hrišćanima bio okovan u tamnici, Natalija je dolazila da im služi i hrabri ih.
Nakon uspenja Presvete Bogorodice, njen pojas pripao je Svetom apostolu Tomi.
Srpska pravoslavna crkva 13. septembra proslavlja praznik Polaganja pojasa Presvete Bogorodice, posvećen svetinji koja se u predanju čuva kao jedan od predmeta povezanih sa zemaljskim životom Majke Božije i koja je kroz vekove bila poštovana zbog brojnih čudesnih isceljenja.
Inače, Časni pojas Presvete Bogorodice je jedna od najvećih svetinja hrišćanskog i pravoslavlog sveta, i jedan njen deo čuva se u manastiru Vatoped na Svetoj Gori.
Ova velika svetinja je u maju 2026. godine sa Svete Gore doneta u Beograd i bila je izložena u Hramu Svetog Save i tada joj se poklonilo oko 800.000 vernika.
Prema crkvenom predanju, nakon Uspenja Presvete Bogorodice njen pojas pripao je svetom apostolu Tomi. Svetinja je kasnije preneta u Carigrad iz episkopije Zila i položena u zapečaćeni kovčeg u Bogorodičinoj crkvi Vlaherni, koju je podigla carica Pulherija.
Kovčeg sa pojasom dugo nije otvaran. To se dogodilo tek u vreme vizantijskog cara Lava Mudrog (886–912), kada je njegova supruga, carica Zoja, teško duševno obolela. Prema predanju, carica je imala tajanstveno viđenje nakon kojeg je poželela da se na nju položi Pojas Presvete Bogorodice.
Car je zbog toga zamolio patrijarha da otvori kovčeg. Kada je svetinja izneta i položena na bolesnu caricu, ona je, prema crkvenom predanju, odmah ozdravila. U znak sećanja na ovo čudo ustanovljen je praznik Polaganja pojasa Presvete Bogorodice.
Jedan deo pojasa danas se čuva i u Gruziji, u gradu Zugdidiju, u crkvi podignutoj upravo za tu svetinju. Prema predanju, ćerka cara Romana ozdravila je 942. godine pomoću Pojasa Presvete Bogorodice. Kada je kasnije udajom otišla u Gruziju, ponela je sa sobom deo svetinje.
Po zapovesti ruskog cara Aleksandra I u Mingreliji, u Zugdidiju, sagrađena je posebna crkva u kojoj se čuva ovaj deo odeće Presvete Bogorodice.
Tropar Polaganje pojasa Presvete Bogorodice (glas 8):
Vladičice prisnodjevo, pokrove ljudi, rizu i pojas prečistoga tvoga tela, kao silan omotač si darovala gradu tvome. I po besemenom rođenju tvome ostala si djeva: Od tebe se i priroda i vreme obnavljaju. Zato te molimo, da mir gradu tvome daruješ, i dušama našim veliku milost.
BONUS VIDEO
Dok je Adrijan sa ostalim hrišćanima bio okovan u tamnici, Natalija je dolazila da im služi i hrabri ih. Pimen Veliki podvizavao se u 5. veku i svojim životom ostao upamćen kao primer monaha koji je sve podredio molitvi, poslušanju, radu i unutrašnjem miru. Shvativši težinu svojih grehova, ovaj svetitelj je odlučio da promeni život, stupio je u manastir i predao se potpunoj poslušnosti svom duhovniku. U srpskom narodu ovaj dan poznat je i kao jesenji Sveti Jovan i Jovan Glavosek.
DANAS JE CRNO SLOVO! Slavimo Svete mučenike Adrijana i Nataliju!
NJEGOVE POUKE SE VEKOVIMA PRENOSE I PRAVI SU LEK ZA RANJENU DUŠU! Sutra slavimo Prepodobnog Pimena Velikog
OD TEŠKOG RAZBOJNIKA DO SVETITELJA: Danas proslavljamo Prepodobnog Mojseja Murina
DANAS JE CRVENO SLAVO I DAN POSTA! Slavimo Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja!
Pravi se bez komplikovanja, a jedan detalj u pripremi daje joj naročito pun ukus i miris domaće kuhinje.
Posebno je važno obratiti pažnju na nekoliko stvari pre nego što izgovorite ono što vas opterećuje, a jedan detalj mnogima može pomoći da se oslobode početne treme i lakše saberu misli.
U besedi za ponedeljak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o Utešitelju i govori o savršenoj saglasnosti Oca, Sina i Svetoga Duha.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Foku i Svetog proroka Jonu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Haritinu. Katolička crkva obeležava Svetu Faustinu Kovalsku, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Foku i Svetog proroka Jonu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Haritinu. Katolička crkva obeležava Svetu Faustinu Kovalsku, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Prema crkvenom predanju, u viđenju mu je najavljeno stradanje, a on je prihvatio iskušenje i ostao veran Hristu do poslednjeg trenutka.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Kodrata po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog Jeroteja Atinskog. Katolička crkva slave Svetog Franju Asiškog, Jevreji obeležavaju Simhat Toru, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
Crkva ne odbacuje medicinu, ali ističe da lekovi samo umiruju telo, dok se duša leči ispovešću, liturgijom i menjanjem sebe.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Mnogi uz novac i kartice čuvaju lik Hrista, Bogorodice ili svetitelja, ne znajući da takav odnos prema svetinji može biti pogrešan.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o mestu crkve u životu naroda, iskušenjima kroz koja hrišćanin prolazi i primeru Svetih četrdeset mučenika sevastijskih.
Od Studenice do Žiče, a potom do Hrama Svetog Save, Prepodobna Anastasija Srpska okupila je narod koji sada pred njenim kivotom zastaje u molitvi.