Otac Dejan je ukazao da se u crkvi vodi računa o poretku tokom bogosluženja i da on ima svoju svrhu.
U pravoslavnom životu postoje brojni običaji i pravila koja vernici poštuju, a čije poreklo i smisao često nisu poznati ni onima koji redovno posećuju hram. Jedno od pitanja koje se zbog toga postavlja jeste i zašto muškarci prvi, recimo, uzimaju naforu, dok žene pristupaju nakon njih.
Poredak u hramu
Na to pitanje jednog vernika odgovorio je otac Dejan Krstić, ukazujući da se u crkvi vodi računa o poretku tokom bogosluženja i da on ima svoju svrhu.
- U crkvi postoji red, i taj red nije tu da bi nekoga opterećivao, već da bi se sačuvali molitveni mir i dostojanstvo bogosluženja - objasnio je otac Dejan.
Govoreći o tradicionalnom načinu pristupanja svetinjama, sveštenik objašnjava kako je taj poredak izgledao od starine i šta on znači za vernike.
Printscreen/Facebook/Света Марија Магдалена
Nafora, Ilustracija
- Što se tiče reda pristupanja ikoni, Svetoj čaši ili nafori, od starine je postojao poredak da najpre pristupaju deca, zatim muškarci, pa žene. To nije izraz nečije veće ili manje vrednosti pred Bogom, već jedan tradicionalni crkveni poredak.
Danas se praksa razlikuje
Ovakav red, napominje, danas se ne primenjuje podjednako u svim hramovima, pa vernici mogu naići na različitu praksu prilikom pristupanja nafori.
SPC/Eparhija britansko-irska
Otac Dejan Krstić
- Danas se, međutim, veoma retko insistira na tome i u mnogim hramovima se poštuje drugačiji, praktičniji red.
Otac Dejan podseća i na način na koji vernici treba da se ponašaju prilikom pristupanja, bez obzira na to koji se red u konkretnom hramu primenjuje.
- Najvažnije je da sve činimo mirno, bez guranja i žurbe, imajući u vidu da smo u hramu sabrani radi molitve, a ne da bismo isticali sebe. Liturgijski red nam upravo u tome pomaže - objasnio je on.
Praznik počinje u petak, 11. septembra, a završava se u nedelju, 13. septembra. Tokom tih dana vernici se sećaju stvaranja, preispituju svoje postupke, izgovaraju posebne molitve i kroz drevne običaje simbolično ostavljaju grehe iza sebe.
Na Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja vernici poste, ali uz ovaj dan vezuju se i brojna narodna verovanja. Saznajte šta je dozvoljeno, šta nije i koje zabrane nemaju uporište u crkvenim pravilima.
Kako se ponašati u crkvi da bi duša zaista bila spremna za susret sa Bogom — saveti jednog od najvećih pravoslavnih duhovnika 20. veka koji i danas pomažu vernom narodu širom vaseljene.
U besedi za petak 15. sedmice po Duhovima svetitelj govori o ljudskoj nemoći, Hristovoj čistoti i sili Njegove žrtve, objašnjavajući zašto samo ono što je čisto može da isceli ono što je ranjeno grehom.
Pouka svetogorskog starca otvara pitanje zbog čega se greh više ne krije, već se često predstavlja kao sloboda, dok se moral, uzdržanje i pobožan život sve češće proglašavaju zaostalima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobna Teodora Aleksandrijska. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih mučenika Prota i Hijacinta, dok Jevreji večeras dočekuju Roš Hašanu, a za muslimane je petak dan džuma-namaza.
Pouka svetogorskog starca otvara pitanje zbog čega se greh više ne krije, već se često predstavlja kao sloboda, dok se moral, uzdržanje i pobožan život sve češće proglašavaju zaostalima.
Plamen se širi planinskim područjem u blizini jedne od najvećih pravoslavnih svetinja na Balkanu, dok se sa posebnom pažnjom prati situacija oko manastirskog kompleksa i dalje širenje požara.