Beseda iz manastira Ćelije iz 1964. godine donosi duboko promišljanje o stradanju Preteče, Irodovom zločinu, ljudskom odnosu prema istini i tajni pravednikove smrti.
Kako je moguće da svet pogubi čoveka za koga je sam Hristos rekao da je „najveći između rođenih od žena“? Sveti Jovan Krstitelj nije stradao zato što je učinio zlo, već zato što je pred carem Irodom ostao veran istini koju nije hteo da prećuti. Upravo u toj drami Sveti Justin Ćelijski prepoznaje jednu od najvećih tajni ljudske istorije: pravednik može biti ućutkan, ali istina zbog toga ne prestaje da postoji.
U besedi na praznik Usekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja, izgovorenoj 1964. godine u Manastiru Ćelije, ava Justin govorio je o Preteči kao prvom novozavetnom apostolu, jevanđelistu, mučeniku i ispovedniku. Ali dok govori o Svetom Jovanu, on istovremeno govori i o čoveku svog vremena, o gordosti, grehu, strahu od istine i pokušaju da se Bog zameni ljudskim merilima.
Zato ova beseda, iako izgovorena pre više od šest decenija, ne zvuči kao daleka istorija. Ona je snažno svedočanstvo o Svetom Jovanu Krstitelju, ali i poziv čoveku da se zapita šta se događa kada istina postane smetnja.
„Danas, danas je mali Veliki petak, drugi Veliki petak. Jer, danas je pogubljen najveći između svih rođenih od žena, Sveti Jovan Krstitelj i Preteča Gospodnji. Na Veliki petak ljudi su Boga ubili, Boga raspeli. Na današnji sveti veliki praznik ljudi su ubili najvećeg čoveka. Najvećeg, to kažem ne ja. Šta će moje pohvale velikom i slavnom Preteči Gospodnjem, koga su usta Gospodnja pohvalila više nego ikoga od ljudi, više nego ikoga od apostola, od anđela, od proroka, od pravednika, od mudraca. Jer su usta Gospodnja izrekla za njega: Ovo je najveći između svih rođenih od žena. Nema veće pohvale u ovome svetu.
Zašto Sveti Jovan Krstitelj nosi naziv "mali Veliki petak"
I zato je današnji dan mali Veliki petak. Gle, bezumni ljudi ubili su najvećeg pravednika. Smeta im? Da, smeta razvratnom caru Irodu i razbludnoj Irodijadi. Pravda Božija i Istina Božija smeta bezakonicima, smeta ubogim grešnicima, smeta svima opijenim raznim strastima. Gle, zar i danas hristoborci ne viču: Raspni ga, raspni! Zar i danas hristoborci ne traže glavu Isusa iz Nazareta? Njegovu glavu traže, a kamoli glavu Jovana Krstitelja.
Kada čovek odbaci Boga i proglasi sebe za merilo
Šta je to? Da li se ovaj svet pretvorio u ludnicu? Ljudi neće Boga, neće najvećeg pravednika u ovome svetu. Koga hoćete? Koga želite? Čime ćete Hrista zameniti? Čime Svetog Jovana Krstitelja? Sobom!? O, moljci! O, komarci smrtni! Kad ljudi polude od gordosti, kada polude od samoljublja, onda im ne treba Bog, onda im ne treba Pravda Božija. Oni sebe proglašavaju za bogove. Oni svoju malu lažnu istinicu predlažu za veliku istinu, spasonosnu istinu. Oni svoje male zemaljske, gubave pravde proglašavaju za najveće pravde: Hristove Pravde ne treba nam, Božije Pravde mi nećemo! Da, ljudi slepi umom, slepi dušom, ne vide i neće da vide da u ovom svetu čovek, pravi čovek, ne može da izdrži bez Boga. Zašto? Pa zato što je ovaj svet pun Iroda, pun fariseja. Irodi traže glavu Jovana Krstitelja, Irodi traže glavu svih pravednika zemaljskih, a fariseji, a lažni književnici, a lažni mudraci ovoga sveta traže smrt Bogočoveka Hrista.
Printscreen Svetigora
Ikona Usekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja
Da, današnji praznik, drugi Veliki petak. Zašto? Zato što nema većeg zločina, osim zločina učinjenog na Veliki petak, od zločina današnjega dana, kada je Irod pogubio najvećeg između rođenih od žena. Zašto je Spasitelj tako uzveličao Svetoga Velikog Jovana Krstitelja kao nikoga od ljudi? Zašto? Zato, braćo, što je Sveti Preteča u sebi, u ličnosti svojoj, oličavao sve vrline neba, sve vrline svih proroka, svih apostola, svih mučenika, svih anđela nebeskih, svih ispovednika. Gle, danas mi proslavljamo pogibiju, posečenje prvog apostola među svetim apostolima. Jer Preteča Gospodnji prvi je bio poslan od Boga da vidi i objavi svetu Spasitelja sveta. Daleko pre apostola Petra, pre apostola Natanaila, pre ikoga, on je pokazao svetu Boga Koji se ovaplotio i javio kao Gospod Isus Hristos. Prvi apostol koji je ugledao Duha Svetoga gde silazi s neba na Gospoda Isusa kada se krštavao u Jordanu i objavljuje Njega kao Sina Božijeg i Spasitelja svetu. On, on je i prvi jevanđelist među jevanđelistima. On je prvi objavio svetu i ukazao na Nosioca svih glavnih vesti za rod ljudski, na Gospoda Hrista.
Sveti Jovan Krstitelj kao prvi jevanđelist Hristov
Sam Gospod Hristos, eto Jevanđelja, neba i zemlje, za ljude u ovome svetu. Gle, Jagnje Božije koje uzima grehe sveta na sebe! Celo Jevanđelje Sveti Preteča je sažeo u nekoliko reči. Kad je pogledao na istok, on je celom rodu ljudskom od Adama do današnjega dana govorio: Pokajte se, jer se približi Carstvo Nebesko. Carstvo nebesko, evo Njega, Isusa Boga s neba. U Njemu je Carstvo Nebesko. Kad se okrenuo na zapad i pogledao ljude potopljene gresima i smrću, on je i njima doviknuo: Pokajte se, jer se približi Carstvo Nebesko. Kad je pogledao na sever i jug, isti ljudi, svi robovi greha, robovi smrti, robovi demona. Svima je doviknuo jedno slavno i sveto i spasonosno Jevanđelje: Ljudi, pokajte se, jer se približi Carstvo Nebesko. Takav je silan jevanđelist, takav je!
Kad je Gospod počeo propoved svog Jevanđelja, jednu moćnu propoved, On je te reči uzeo kao početak i svršetak svog Jevanđelja: I poče Isus propovedati i govoriti: Pokajte se, jer se približi Carstvo Nebesko. Gle, zato je Sveti Preteča prvi jevanđelist među jevanđelistima Hristovim.
Prvi anđeo u telu i glas koji je pripremao put Hristu
Danas, danas su ljudi osetili anđela u telu, zemaljskog anđela i nebeskog čoveka, Svetog Jovana Krstitelja. Ne samo prorok starozavetni nazvao je Preteču anđelom Gospodnjim, nego je i sam Gospod rekao da je to anđeo koji je poslat pred Njim da Mu pripremi put. Ne samo prorok, rekao je Spasitelj za Krstitelja, nego i više od proroka, Anđeo Gospodnji. I tako je Sveti Preteča, u stvari, prvi anđeo u telu, među kasnijim mnogobrojnim anđelima u telu, svetiteljima Božijim, koji su na zemlji živeli kao anđeli nebeski i bili na zemlji anđeli, a na nebu ostali ljudi Božiji, ljudi sveti.
Prorok koji je najavio Hrista kao Spasitelja i Sudiju
Danas, danas mi proslavljamo veliki praznik prvoga među novozavetnim prorocima. Svetog proroka novozavetnog. Gle, on je objavio svetu da se Gospod Hristos javlja svetu ne samo kao Spasitelj nego kao i Osvetitelj i kao Sudija sveta. U Njegovoj ruci je sekira i lopata: Očistiće Gospod gumno zemaljsko i na dan Strašnoga Suda, i ovejaće plevu od pšenice, pravednike od nepravednika. Sve je to sagledao Veliki i Slavni Prorok, Preteča i Krstitelj Gospodnji. Zato danas i slavimo njega kao svetog proroka novozavetnog, ubijenog od zločestivog i zlotvornog cara Iroda.
Foto: Pexels
Sveti Jovan Krstitelj
Kako je Preteča postao prvi mučenik Novog zaveta
Još je Sveti Preteča dobio potvrdu Gospodnju da je najveći između rođenih od žena zato što je on prvi novozavetni mučenik među svim svetim mučenicima. Gle, kako je on postradao za Pravdu Božiju u ovome svetu! Radosno postradao! Veli se u današnjoj glavnoj crkvenoj pesmi i molitvi njemu da je on radujući se otišao u smrt: i postradao, radujući se. I time postao prvi primer i prvi nadahnitelj svih svetih novozavetnih mučenika, od Prvomučenika Stefana do današnjega dana.
Svi Sveti Mučenici idu u smrt radujući se za Gospoda Hrista, idu u smrt jer znaju da ih smrt ne može zadržati svojim okovima, znajući da je smrt samo kapija, otvorena kapija u Carstvo nebesko za njihove svete duše. Kako ćeš inače, brate i sestro, objasniti radost Svetog Georgija Velikomučenika, kada mu kidaju telo, na točku kosti kidaju, a on kliče od radosti Gospodu, jer vidi Njega, vidi anđele Božije gde stoje oko Njega, i anđeli zaustavljaju točak. Gle, kakva radost u tim strašnim mukama! I Sveti Velikomučenik staje čitav i zdrav pred bezbožnim carem Dioklecijanom. Taj prvi pronalazač radosti svete u mučeništvu jeste Slavni Sveti Preteča i Krstitelj Gospodnji Jovan.
Neustrašivi glas koji je caru Irodu govorio istinu
Mi danas isto tako proslavljamo i prvog ispovednika jevanđelskog i hrišćanskog, prvog ispovednika Božijeg u ovome svetu novozavetnom.
Gle, on je neustrašivo u oči govorio i ispovedao Istinu Božiju: Care, ti ne možeš imati ženu brata svoga, živog brata svog. Oteo si ženu bratu svome. Svi zakoni neba i zemlje su protiv tebe. I ja, ja ti govorim te zakone neba i zemlje, jer sam zato poslan. Care, ti ne možeš imati ženu brata svoga. Neustrašiv kao besmrtni lav. Neustrašiv kao Heruvim u telu. Eto, to je prvi ispovednik Hristove vere, a za njim rojevi, jata slavnih ispovednika Hristovih u ovome svetu. Ispovednika koji ispovedaju za sav svet, za istok i zapad i sever i jug, da je Gospod Hristos jedini Istiniti Bog u svima svetovima.
Nasuprot svim gonjenjima, svim lažima onih koji se sile protiv Hrista u ovome svetu. Nasuprot svim jeresima, nasuprot svim bogoborcima, nasuprot svim hristoborcima, neustrašivi svepobednici, bezbroj njih, počev od Svetog Preteče do današnjega dana. Tu istinu javljaju i objavljuju svim svetovima: Hristos pre svega i iznad svega! On, Jedini Istiniti Bog. Vi, vi lažni bogovi, maske, maske, ružne i gadne maske lažnih bogova, sklanjajte se! Duši ljudskoj u ovome zemaljskom svetu potreban je Istiniti Bog. Ko ste vi samozvanci? Ko? U grobove, u hiljadu smrti vi sami sebe vučete, i vi hoćete da Gospoda Hrista zamenite? Kako ste bedni, kako ste smešni! Avaj, nikome se pakao ceo tako ne smeje kao vama. Kikoću se demoni oko vas, i vi ih ne čujete, a mi ih čujemo. Mi hrišćani.
Da, Sveti Krstitelj, prvi ispovednik hrišćanski, a za njim kao za čelnikom, jata i jata slavnih ispovednika Hristovih u ovome svetu.
Zašto je Hristos ćutao kada je Jovan posečen
Braćo moja, velika se tajna snuje kroz ovaj praznik, velika se tajna Božija tka na tkivu današnjega praznika. Čuli ste iz svetoga Jevanđelja današnjega: učenici javljaju Spasitelju da je Preteča posečen. Ućutala su usta koja su objavila svetu Tebe, Gospode! (ava plače). Šta sad? Ko smo mi prema Tvome Velikome Krstitelju? Spasitelj ćuti. Što je najneobičnije, poziva učenike Svoje i odlazi u pusto mesto. Šta je to? Zar Gospod beži, zar On beži od Iroda? Gle, On Svemilostivi Čudotvorac, gledajući onu jadnu majku udovicu, vaskrsnuo je njenog neznatnog sina. Ali time ne neznatnog Njemu ni njoj. A gle, Gospode, Preteča Tvoj leži mrtav, pogubljen, zašto njega ne vaskrsneš? Ti si vaskrsao kćer nekoga starešine Jaira. A gle, onaj za kog si Ti rekao da je najveći između rođenih od žena, posečen je od zlotvora cara. Gospode, brani Pravdu Svoju, brani Tvog prvog Apostola, brani Svoga prvog Mučenika, prvog Jevanđelista, prvog Anđela, prvog Proroka, prvog Ispovednika. Vaskrsni njega! Spasitelj ćuti, odlazi u pusto mesto i moli se Bogu. Zašto, Gospode?
Sveti Jovan kao Preteča i u carstvu smrti
Zato što Sveti Preteča treba da bude prvi Apostol i u paklu, u carstvu smrti, kuda su otišle sve duše svih ljudi od Adama do dolaska Spasitelja u ovaj svet. U tom carstvu smrti, koje se naziva ad, to jest mesto nevidljivo u kome niko nikoga ne vidi, mrak, u tom carstvu smrti, bili su svi, i pravednici i nepravednici, i svi starozavetni ljudi do dolaska Gospoda Hrista. Greh ljudski uveo je smrt u ovaj zemaljski svet, smrt među ljude. I carstvo smrti bilo je jedino obitalište duša ljudskih posle njihove telesne smrti u ovome svetu. Preteča treba da bude Preteča i u paklu i u carstvu smrti, da i tamo objavi dušama svih ljudi: Gle, došao je na zemlju Onaj koga ste vi očekivali i koga ste vi čeznuli da vidite. Vi, pravednici, svi: Mojseje, Avraame, Davide, svi sveti Proroci i Pravednici. Evo, došao je na zemlju kao čovek, došao kao Spasitelj i čini takva znamenja i čudesa kakva vi svi zajedno, Proroci, nikada videli niste.
Pogled Njegov isceljuje od svih bolesti. Reč Njegova vaskrsava iz svih smrti. Glas Njegov izgoni đavola iz svih ljudskih bića. Zaista je došao Spasitelj sveta na zemlju, Gospod Hristos. I evo, ja dolazim pred Njim i ispred Njega da i vama objavim tu preblagu vest, tu radosnu vest: doći će On i k vama ovde. Kroz kratko vreme doći će i vi ćete Njega videti. Vi ćete videti kakva je Njegova duša čovečanska, sva puna Boga, i blista beskrajnim suncima.
Propoved koja je stigla do duša u carstvu smrti
I javio se Sveti Preteča u carstvu smrti, kao prvi Jevanđelist, da objavi Jevanđelje Hristovo svim dušama u carstvu smrti. Javio se svima njima i kao prvi Mučenik, da pokaže kako će za Istinitog Boga, Gospoda Hrista, Spasitelja sveta, ljudi radosno ići u smrt sve dok smrt ne bude savladana i pobeđena. Neće se bojati smrti, jer će biti jači od smrti. Gospod će dati pobedu nad smrću tela Vaskrsenjem Svojim sa telom. I ušao je Slavni Preteča u carstvo smrti kao Preteča svih istinskih Ispovednika Hristovih u svetu, kao Preteča svih istinskih Proroka u svetu, da objavi svim dušama u carstvu smrti: eto, smrt je pobeđena, demoni pobeđeni, carstvo smrti biće razoreno kad se Gospod javi ovde kroz kratko vreme. I vi ćete biti izvedeni iz ovog užasa u nebeske radosti i nebeske svetove.
Zato je Gospod ćutao, zato Gospod nije vaskrsao onoga za koga je rekao da je najveći između rođenih od žena. Trebalo je da on svrši svoj apostolski, svoj jevanđelski posao, svoj mučenički posao, svoj ispovednički posao, u paklu, u carstvu smrti.
Wikipedia/Драган Цветковић Ниш
Ava Justin Popović
Od Velikog petka do vaskršnje radosti
I eto, zato je današnji dan, dan za nas hrišćane, kao drugi Petak, Veliki petak. Ali kao što za Spasitelja posle Velikog petka dolazi Vaskrsenje, tako i Preteča radosno umire, ulazi u smrt jer vidi pobedu nad smrću, jer zna da Gospod i njemu osigurava večni život i vaskrsenje iz mrtvih na dan Strašnoga Suda.
Kad je kroz šest meseci Gospod bio raspet, On je sišao u pakao, u ad, u carstvo smrti sa svojom čovečanskom dušom. Telo Mu je ležalo u grobu, a On je dušom Svojom punom Boga sišao u carstvo smrti. Gle, kakvo je to bilo iznenađenje za sve duše svih ljudi u carstvu smrti kada su ugledali Boga u duši čovekovoj kako blista jače od svih sunaca koje mi ljudi možemo zamisliti. Ko ne bi poverovao u Njega, ko? Kada se On javlja tako pun Večne Istine, Večnog Života, Večne Pravde u carstvu smrti. Javlja se kao pobednik smrti. I pošto carstvo smrti nije moglo da drži Boga, Koji je bio u duši Isusovoj, da drži Boga u svojim rukama, raspalo se carstvo smrti od Božanstva Hristovog, od duše Njegove Presvete, u kojoj je bio sav Bog. I Gospod je izveo iz carstva smrti sve koji su poverovali Preteči pre toga i poverovali u Gospoda Hrista, da je On Istiniti Bog u svim svetovima.
Izveo ih je Gospod i uveo u Carstvo Nebesko. Eto zašto Gospod Hristos nije vaskrsao Svetog Jovana Preteču i Krstitelja.
Sveti Jovan kao pomoćnik onima koji stradaju za Hrista
Mi danas, slaveći ovog Velikog i Slavnog prvog Apostola, prvog Mučenika, prvog Jevanđelista i Preteču svih istinskih hrišćana kroz vekove, mi se klanjamo njegovom stradanju radosnom za Istinu Hristovu, i njegovom svetom Jevanđelju i svetom apostolstvu i svetom mučeništvu. Gle, dve hiljade godina, on, koji je dopustio da ga bezakoni car poseče, čini bezbrojna čudesa kroz zemaljski svet, živeći pored Gospoda Hrista u ovome svetu. Dve hiljade godina on čudotvori neprestano po svim dušama koje mu se obraćaju molitvama.
Gle, brate i sestro, kada si u nekoj velikoj muci, obrati se tom prvom Apostolu Hristovom i pomoći će ti u svim tvojim teškoćama. Kada si u kakvoj velikoj nevolji, obrati se tom prvom Jevanđelisti. Ma kakve gorčine bile u tvojoj duši, on će ti tajanstveno poslati iz onog sveta utehu u dušu tvoju namučenu. I kad si u iskušenjima i strahotama ovog zemaljskog života, ti pribegni njemu, Svetom Ispovedniku, kaži mu srce svoje, ispričaj mu dušu svoju i budi uveren, on će na tajanstven božanski način sići u dušu tvoju i spasti te i izbaviti od svih iskušenja i nevolja. Ali, ako treba da postradaš za Gospoda Hrista u ovome svetu, na tebe navaljuju ljudi sa svih strana, bezbožnici i hristoborci, hoće da te unište ako si Hristov, hoće da ućutkaju usta koja govore o Hristu, ti se onda seti njega, prvog Mučenika, zavapi k njemu: O, Sveti Mučeniče, prvi Mučeniče jevanđelski Hristov, pohitaj mi u pomoć! Daj mi da i ja umrem za Gospoda Hrista, da ostavim telo kao prolazno odelo i da krenem u Carstvo Hristovo, kroz sveti mučenički put!
I on će umoliti Gospoda da i ti uđeš u red svetitelja.
Kako se mali Veliki petak pretvara u Vaskrs
Tako, današnji mali Veliki petak pretvara se za nas u veliku Vaskršnju radost. Petak mali, a Veliki Vaskrs, Vaskrs za sve hrišćane svih vekova. I za nas danas, i za mene i za tebe, za svakog današnjeg hrišćanina, gle, današnji Veliki petak je u isto vreme i Vaskrs, jer mi, mi slavimo večno živog na nebesima Svetog Jovana Krstitelja Gospodnjeg. Kako je pobedio smrt nanesenu mu od Iroda, jurišao je na nebeski svet, da bude prvi posle Bogomajke pored Gospoda Hrista. Videli ste ikonu takozvanu „Deisis“, to jest moljenje: Gospod sedi na prestolu slave, Car Nebeski, s desne strane Njega, Presveta Bogomajka, a s leve Sveti Preteča. Mole se Njemu za rod ljudski.
O, neka bi njegove svete molitve bile uznesene i danas, i sutra, i uvek, i uznosile se za nas hrišćane i Srbe, i za sve ljude ovoga sveta. Da Gospod sve pokaje, sve pomiluje, da sve spase. Eda bismo svi ljudi, predvođeni Slavnim Pretečom, večito slavili Jedinog Istinitog Boga u svim svetovima, Gospoda Hrista, kome neka je čast i slava, sada i uvek i u vekove vekova“, završio je besedu ava Justin Popović u obavezno hrišćansko „amin“.
Na liturgiji u Hramu Svetog Save patrijarh srpski podsetio je na priču o nemilosrdnom sluzi i upozorio da ne možemo iskreno tražiti Božju milost ako je sami ne pokazujemo prema drugima.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o Hristovoj svetlosti na gori Tavor i podsetio vernike da vera nije samo svedočanstvo o prošlom događaju, već poziv da dopustimo Božjoj ljubavi da preobražava, izbavlja i isceljuje naš život.
Patrijarh srpski Porfirije služio je Svetu liturgiju i obavio čin velikog osvećenja hrama, a nastojateljicu manastira, monahinju Zlatu, odlikovao činom igumanije.
Beseda iz manastira Ćelije iz 1964. godine donosi duboko promišljanje o stradanju Preteče, Irodovom zločinu, ljudskom odnosu prema istini i tajni pravednikove smrti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobna Teodora Aleksandrijska. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih mučenika Prota i Hijacinta, dok Jevreji večeras dočekuju Roš Hašanu, a za muslimane je petak dan džuma-namaza.
Pouka svetogorskog starca otvara pitanje zbog čega se greh više ne krije, već se često predstavlja kao sloboda, dok se moral, uzdržanje i pobožan život sve češće proglašavaju zaostalima.
Plamen se širi planinskim područjem u blizini jedne od najvećih pravoslavnih svetinja na Balkanu, dok se sa posebnom pažnjom prati situacija oko manastirskog kompleksa i dalje širenje požara.
U pravoslavnoj ikonografiji može se susresti neobičan prikaz Jovana Krstitelja s krilima i… sopstvenom odsečenom glavom u rukama. Šta znači ova neobična predstava i koju poruku nosi za vernike?
Srpska pravoslavna crkva obeležava mučeničku smrt proroka i Krstitelja Gospodnjeg, a ovaj dan vernicima donosi snažnu opomenu – istina može biti progonjena, ali nikada nije pobeđena.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobna Teodora Aleksandrijska. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih mučenika Prota i Hijacinta, dok Jevreji večeras dočekuju Roš Hašanu, a za muslimane je petak dan džuma-namaza.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Mojseja Murina po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaju Svete mučenice Minodora, Mitrodora i Nimfodora. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Nikole Tolentinskog, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Govoreći o duhovnim uzrocima ovakvog stanja, arhimandrit Jovan Jelenkov ističe da tuga može biti povezana sa odsustvom vere, kada čovek u svojoj nemoći prestaje da vidi svetlost i izlaz.
Samo nekoliko osnovnih sastojaka potrebno je za mekan i sočan kolač natopljen mlekom, koji se nekada često nalazio na porodičnom stolu, bez čekanja na poseban povod.
U besedi za četvrtak 15. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o iskušenju da čovek odbaci Hrista zbog težine Njegovog puta i prihvati onoga koji nudi prividno lakši život, ugađa strastima i vodi u propast.