DANAS JE CRVENO SLOVO I VELIKI PRAZNIK! Slavimo Ivanjdan, dan rođenja Svetog Jovana Preteče i Krstitelja!
Sveti Jovan Krstitelj je poznatiji kao Preteča jer se rodio pre Hrista, a onda ga je na reci Jordan i krstio.
Srpska pravoslavna crkva obeležava mučeničku smrt proroka i Krstitelja Gospodnjeg, a ovaj dan vernicima donosi snažnu opomenu – istina može biti progonjena, ali nikada nije pobeđena.
Svakog 11. septembra po novom, odnosno 29. avgusta po starom kalendaru, Srpska pravoslavna crkva obeležava praznik Usekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja. To je jedan od najtužnijih dana u crkvenom kalendaru, posvećen mučeničkoj smrti proroka i Krstitelja Gospodnjeg Jovana, koji je i u pustinji i pred carem Herodom neustrašivo propovedao istinu i pravdu.
Ovaj praznik je određen kao dan strogog posta, jer je glava najvećeg proroka posečena na gozbi, u trenutku ljudskog razvrata i nepravde. Crkva zato u znak žalosti nalaže vernicima da se na taj dan uzdrže od svih mrsnih i radosnih obroka, pa čak i od upotrebe ulja i vina. Preporučuje se konzumiranje hleba, vode, voća i povrća, a u mnogim hrišćanskim domovima tog dana vlada naročita ozbiljnost i tišina.
- Post nije samo uzdržanje od hrane, već i od greha, sujete i nepravde. Na Usekovanje nas Crkva podseća da hrabro svedočimo istinu, kao što je to činio Sveti Jovan Krstitelj - poručuju sveštenici.

Srpska pravoslavna crkva u toku godine ima četiri velika višenedeljna posta – Vaskršnji, Petrovski, Gospojinski i Božićni, ali i brojne jednodnevne postove posvećene velikim praznicima i svetiteljima. Među njima, Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja zauzima posebno mesto. Vernici ga doživljavaju kao dan duboke opomene – ne samo zbog stradanja Proroka, već i zbog upozorenja da se ljudska slabost i strast mogu pretvoriti u zločin.
Na ovaj praznik, u hramovima se čita Jevanđelje koje govori o Herodijadi i Salomi, o slabosti cara Heroda i o velikoj žrtvi Svetog Jovana. Vernici se podsećaju da je istina često progonjena, ali nikada pobeđena.
Ovaj praznik nas uči smirenju, molitvi i čuvanju srca od greha. Zato strogi post 11. septebra nije samo obaveza, već i prilika da se čovek preispita, da se seti snage vere i hrabrosti Svetog Jovana, i da i sam svedoči istinu u svom životu.
Sveti Jovan Krstitelj je poznatiji kao Preteča jer se rodio pre Hrista, a onda ga je na reci Jordan i krstio.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 8. mesec 2025. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Na praznik Usekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja pročitajte molitvu Preteči Hristovom koja smiruje dušu i donosi blagodet.
Na praznik Usekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja, mitropolit David sližio je liturgiju u Puli i poručio da je vera hrabar odgovor na izazove savremenog sveta.
U pravoslavnoj ikonografiji može se susresti neobičan prikaz Jovana Krstitelja s krilima i… sopstvenom odsečenom glavom u rukama. Šta znači ova neobična predstava i koju poruku nosi za vernike?
Govorio je bez milosti i najavio događaje koji će promeniti istoriju, zato se njegovo ime i danas izgovara sa tihim strahopoštovanjem i nemirom u savesti.
Treba da znamo da krsna slava nije ručak niti trpeza, već molitveno proslavljanje našeg svetitelja, naglašava sveštenik.
Jerej Igor Gurčenkov stradao je u saobraćajnoj nesreći, a vest o njegovoj smrti izazvala je šok i duboku tugu među vernicima parohije Svetog arhangela Mihaila u Getingenu.
Tuga može biti opomena da je čovek izgubio unutrašnji mir, ali i prilika da ga ponovo pronađe.
Iako sveštenička služba pripada muškarcima, žene u praksi nose veliki deo života parohije – od pojanja i čitanja bogoslužbenih tekstova do brige o bogosluženju i rada sa vernicima.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Ova poslastica se nalazila i na slavskim i na ramazanskim stolovima, a njen stari način pripreme i danas ostaje isti kao pre stotinu godina.
Iako sveštenička služba pripada muškarcima, žene u praksi nose veliki deo života parohije – od pojanja i čitanja bogoslužbenih tekstova do brige o bogosluženju i rada sa vernicima.
Od Marije Magdalene do gotovo zaboravljenih imena – otkrivamo ko su bile žene koje su ponele miro, šta su zatekle na mestu Hristovog pogrebenja i zbog čega se njihova uloga i danas tumači na različite načine.