POMOLITE SE DANAS SVETOM JOVANU KRSTITELJU: Ova molitva umiruje srce i oslobađa od greha
Na praznik Usekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja pročitajte molitvu Preteči Hristovom koja smiruje dušu i donosi blagodet.
U pravoslavnoj ikonografiji može se susresti neobičan prikaz Jovana Krstitelja s krilima i… sopstvenom odsečenom glavom u rukama. Šta znači ova neobična predstava i koju poruku nosi za vernike?
Prema Jevanđelju, Jovan Krstitelj je pogubljen po naredbi cara Iroda Antipe. Prorok je otvoreno razobličavao vladara zbog njegovog nezakonitog braka sa Irodijadom, ženom njegovog brata, zbog čega je bio bačen u tamnicu.
Tokom gozbe, Irodijadina kći Saloma toliko se dopala Irodu svojim plesom da se on zakleo da će ispuniti svaku njenu želju. Na nagovor majke, Saloma je zatražila glavu Jovana Krstitelja na tanjiru. Irod, iako nije želeo njegovu smrt, nije se usudio da prekrši zakletvu i naredio je da svetitelja pogube (Mk 6,17–29).
Ikona nije realističan, već simboličan prikaz - sredstvo za izražavanje duhovnog smisla. Jovan Krstitelj drži svoju glavu ne samo kao podsećanje na pogubljenje već i kao simbol pobede nad strahom od smrti. Ovaj prikaz svedoči o njegovoj vernosti istini do kraja: i posle zemaljske smrti, on ostaje razobličitelj nepravde i svedok Božje istine.
Kao Preteča, Jovan je čitavim svojim životom pripremao put Hristu, a njegova smrt za istinu postala je pralik Golgote. Ponekad je njegova glava prikazana u čaši - kao nagoveštaj buduće Hristove žrtve.
U kasnijim ikonama glavu ponekad zamenjuje Jagnje, simbol Hrista, što naglašava da Jovanov podvig nije bio poraz, već njegovo poslednje proroštvo o pobedi Spasitelja. Osim toga, ovaj prikaz podseća na čudesa povezana sa njegovom glavom. Prema predanju, Irodijada nije dozvolila da glava bude sahranjena zajedno sa telom, već je naredila da se zakopa na tajnom mestu. Kasnije je, međutim, čudesno pronađena i postala jedna od najvećih svetinja hrišćanskog sveta.
Na ikonama je Preteča često prikazan i sa anđeoskim krilima. Ovaj lik se naziva "Anđeo pustinje". On nas podseća na reči proroka Malahije: "Evo, Ja šaljem Anđela Mojega, i on će pripraviti put preda Mnom" (Mal 3,1), gde se pod Anđelom podrazumeva upravo Jovan Krstitelj.
Krila, naravno, ne treba shvatiti doslovno - ona označavaju "ravnoanđeoski" život koji je Jovan vodio, potpuno posvećen Bogu i lišen svih zemaljskih vezanosti. Poznat po strogom asketizmu, Jovan je postao uzor budućeg hrišćanskog monaštva.
U crkvenoj tradiciji, monaški čin se često naziva anđeoskim jer život monaha podrazumeva čistotu, poslušanje i neprestanu molitvu.
Na praznik Usekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja pročitajte molitvu Preteči Hristovom koja smiruje dušu i donosi blagodet.
Srpska pravoslavna crkva obeležava mučeničku smrt proroka i Krstitelja Gospodnjeg, a ovaj dan vernicima donosi snažnu opomenu – istina može biti progonjena, ali nikada nije pobeđena.
Mnoge sudbine ostaju večita opomena da se ništa ne može sakriti niti izbeći pred licem Božje pravde.
Na praznik Usekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja, mitropolit David sližio je liturgiju u Puli i poručio da je vera hrabar odgovor na izazove savremenog sveta.
Praznik seća na mučeničko stradanje Svetog Jovana Krstitelja, čija je glava posečena po naredbi cara Iroda, jer ga je javno razobličavao zbog nemoralnog života.
Njegova duhovna bliskost s nebeskim bićima otkriva duboku poruku za sve vernike, podsećajući nas na neizbežnu Božju pravdu i pozivajući na pokajanje.
Ovaj rukopis nastao je samo nekoliko decenija nakon originalnog pisanja Jevanđelja, što ga čini jednim od najznačajnijih novozavetnih otkrića do danas.
U iskrenom i nenametljivom promišljanju, otac Hrizostom Filipesku razotkriva kako se iz gomile protivrečnih sudova rađa i pritisak koji svaki sveštenik nosi, pokazujući koliko su brzopleti utisci često daleko od istine o njegovom pozivu.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za 27. četvrtak po Duhovima pokazuje kako istina i ljubav oslobađaju od lažnih uticaja i vode ka unutrašnjem miru i duhovnom rastu.
U vremenima kad tuga i haos vladaju svakodnevnicom, pouka velikog duhovnika 20. veka pokazuje kako umna molitva postaje nevidljivi štit duše i vodi ka unutrašnjoj slobodi.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
U vremenima kad tuga i haos vladaju svakodnevnicom, pouka velikog duhovnika 20. veka pokazuje kako umna molitva postaje nevidljivi štit duše i vodi ka unutrašnjoj slobodi.
Duhovna deca i poklonici govore o susretima sa Svetim Jakovom Kalikisom, koji su ostavljali trag u savesti, telu i životu – o molitvi pred kojom su padali strahovi, a ustajale duše.
Razgovori sa poglavarom Rimokatoličke crkve o zamrzavanju fronta, razmenama zarobljenika i povratku ukrajinske dece otvorili su novu fazu međunarodnih pritisaka.