Pravoslavlje, kao duhovni put koji vodi ka istinskom smirenju i zajednici sa Bogom, egoizam prepoznaje kao jedno od najopasnijih duhovnih stanja.
Savremeno društvo u velikoj meri postalo je društvo komfora. U centru pažnje su lična udobnost, sigurnost, brz uspeh i izbegavanje bilo kakvog oblika nelagodnosti. Takav način razmišljanja nije samo prisutan u individualnim životnim izborima, već se sistemski promoviše kroz medije, obrazovanje i kulturu.
Ono što se nekada smatralo vrlinom - strpljenje, odgovornost, posvećenost i žrtva za drugoga - danas se često tumači kao slabost ili gubitak vremena. Dominira logika "najvažnije je da je meni dobro“, dok su međuljudski odnosi, porodične vrednosti i zajedništvo potisnuti u drugi plan.
Shutterstock/Shutterstock AI Generator
Kad nam komfor postane bitniji od porodice i ljudi, važno da je preispitamo sebe
Pravoslavlje, kao temeljna duhovna i kulturna osnova našeg naroda, prema ovakvom pristupu ima jasan i kritičan stav. U njegovom učenju, smisao života se ne traži u udobnosti i izbegavanju čega što izaziva neprijatnost, već u duhovnom rastu, zajednici sa Bogom i odgovornosti prema drugima. Hrišćanska vera podseća da čovek nije stvoren da živi zarad komfora, već zarad ljubavi, istine i spasenja.
O ovoj temi govorio je jednom prilikom i protojerej-stavrofor Jovan Milanović, rektor Karlovačke bogoslovije, koji je istakao da je savremeni čovek često u zabludi kada komfor stavlja iznad međuljudskih odnosa i duhovnih vrednosti.
Printacreen Tv Hram
Protojerej-stavrofor Jovan Milanović
- Ištinite najpre Carstvo Božje i pravdu njegovu, a sve ostalo će vam se dodati. Kada primetimo u bilo kom trenutku da nam je komfor važniji od druge ličnosti, od drugog čoveka, od onih koji su nas rodili ili onih sa kojima smo odrastali, živeli ili živimo, treba dobro da se zapitamo gde smo pošli i da se prisetimo da smo svi mi smrtni i da imamo ograničen rok trajanja – izjavio je protojerej Milanović.
On podseća da je osnovna poruka pravoslavlja upravo suprotna od savremenog trenda konformizma.
- Prava i istinska poruka i pouka Božja jeste savršenstvo u žrtvenoj ljubavi, koja ne vodi ka konformizmu, nego ka vaskrsenju Carstva Božjeg. "Ne bojte se, jer ja pobedih svet". To su Hristove reči kojima je zapečatio stanje ovoga sveta. U istini da živimo vaskrsenje i da se radujemo i volimo jedni druge – zaključio je rektor Karlovačke bogoslovije.
Veliki svetitelj našeg vremena objašnjava zašto put ljubavi smatra kraćim i bezbednijim, čak i kada se čovek suočava sa sopstvenim slabostima i iskušenjima.
Vernica Natalija nasledila je ikonu "Smolenska Odigitrija", koja se u njenom domu čuva generacijama, ali se zbog troškova kod notara našla pred odlukom koja joj nije bila laka.
Veliki svetitelj našeg vremena objašnjava zašto put ljubavi smatra kraćim i bezbednijim, čak i kada se čovek suočava sa sopstvenim slabostima i iskušenjima.
Vernica Natalija nasledila je ikonu "Smolenska Odigitrija", koja se u njenom domu čuva generacijama, ali se zbog troškova kod notara našla pred odlukom koja joj nije bila laka.
Ispod poda svetinje u Jerusalimu pronađeni su ostaci drevnog kamenoloma, uklesani grobovi i tragovi vrta, a svetogorski starac podseća na dublji smisao svetog znamenja koje je kroz vekove ostalo središte hrišćanske vere.
Pouka svetogorskog starca govori o monahu koji je pokušao da se skloni pred napadima demona, ali i o onome što se od vernika traži u trenutku kada ga savladaju strah, nemir i osećaj nemoći.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
U prazničnoj besedi vladika Ilarion govorio o Krstu kao putokazu koji vraća Hristu, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao na dobro, vrlinu, žrtvu, darivanje i jedinstvo među ljudima.
Pouka svetogorskog starca govori o monahu koji je pokušao da se skloni pred napadima demona, ali i o onome što se od vernika traži u trenutku kada ga savladaju strah, nemir i osećaj nemoći.
U središtu je jerarh koji uzdiže Krst, ali pažnju privlače i dve carske ličnosti i dvojica đakona. Stručni izvori objašnjavaju šta predstavljaju i kako je nastala ova upečatljiva kompozicija.