Karfiol, masline i paradajz u starom manastirskom jelu pokazuju kako se od jednostavnih sastojaka može pripremiti obrok koji hrani i telo i dušu.
U starim manastirskim kuhinjama, gde miris svežeg povrća i šum ključale vode prate molitvu, nastajala su jela koja u sebi spajaju jednostavnost i dubinu posta. Takvi recepti nisu pravljeni da impresioniraju raskošom, već da podsete da se od najskromnijih namirnica može stvoriti obrok koji hrani i telo i dušu.
Među njima je i obrok-salata od karfiola na vodi - lagana, posna i osvežavajuća, a opet dovoljno sadržajna da zasiti, poput tihog podsećanja da u odricanju leži prava punoća ukusa.
Sastojci:
1 veća glavica karfiola
3 kašike paradajz-pirea ili kečapa
100 g crnih maslina
1 glavica crnog luka
2 kašike seckanog lista peršuna
sok od pola limuna
so
biber
Foto: Freepik
Karfiol
Priprema:
Operite karfiol i razdvojite ga na veće cvetove. Na malo vode prodinstajte očišćen i iseckan luk, pa dodajte karfiol. Nalijte vodu i sok od pola limuna, pa kuvajte na umerenoj temperaturi dok ne omekša.
Prebacite karfiol na tanjir za serviranje i posolite. U preostaloj tečnosti kratko prokuvajte paradajz-pire i očišćene, izgnječene masline, pa dobijeni sos prelijte preko karfiola. Na kraju pospite seckanim peršunom.
Možete poslužiti s listovima rukole i malo semenki suncokreta - jelo će tako dobiti puniji i bogatiji ukus.
Recept iz Velikog posnog kuvara autorke Nade Marković otkriva kako se od najjednostavnijih sastojaka može napraviti brzo, ukusno i iznenađujuće fino jelo koje će obogatiti svaku trpezu u vreme posta.
Jeromonah manastira Krušedol još u 19. veku zapisao je recept koji pokazuje kako jednostavni sastojci – krompir, luk i pivo – mogu stvoriti neodoljiv spoj tradicije, duhovnosti i ukusa.
Skromna, a bogata trpeza vekovima se oblikovala u tišini manastirskih kuhinja, a janija od boba ostala je jedno od onih jela koje jednako greje telo i dušu, podsećajući da je prava snaga u jednostavnosti.
Porodični dom trebalo bi da bude mesto u kojem dete uči da ljubav nije samo reč, već i spremnost da se oprosti, pomogne, sasluša i podnese teret drugoga.
U besedi u Sabornom hramu Svetog Jovana Vladimira sveštenik Igor Vujisić govorio je o Gospojinskom postu, pokajanju i praštanju, pozivajući vernike da najpre sagledaju sopstvene slabosti.
Tumačeći proročke reči Isaije, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da zabluda vođa slabi čitavu zajednicu i odvodi je sa puta istine, dok je povratak Bogu jedini put ka duhovnom ozdravljenju.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Nežna tekstura, bogat ukus i nekoliko jednostavnih sastojaka dovoljni su za specijalitet koji se odlično slaže uz doručak, večeru ili kao dodatak ručku.
Krompir, luk i brašno uz malo ulja pretvaraju se u izdašno jelo iz rerne, sa zapečenim ivicama i mekanom sredinom koja najbolje prija dok je još topla.
Kretoš torta donosi spoj sočnog patišpanja, bogatog fila od oraha, čokolade i keksa i nežnog svilenog šlaga, pa je odličan izbor za slavu, praznik ili porodično okupljanje.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetih sedam mučenika u Efesu po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Miron. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Hijacinta iz Krakova, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.