Karfiol, masline i paradajz u starom manastirskom jelu pokazuju kako se od jednostavnih sastojaka može pripremiti obrok koji hrani i telo i dušu.
U starim manastirskim kuhinjama, gde miris svežeg povrća i šum ključale vode prate molitvu, nastajala su jela koja u sebi spajaju jednostavnost i dubinu posta. Takvi recepti nisu pravljeni da impresioniraju raskošom, već da podsete da se od najskromnijih namirnica može stvoriti obrok koji hrani i telo i dušu.
Među njima je i obrok-salata od karfiola na vodi - lagana, posna i osvežavajuća, a opet dovoljno sadržajna da zasiti, poput tihog podsećanja da u odricanju leži prava punoća ukusa.
Sastojci:
1 veća glavica karfiola
3 kašike paradajz-pirea ili kečapa
100 g crnih maslina
1 glavica crnog luka
2 kašike seckanog lista peršuna
sok od pola limuna
so
biber
Foto: Freepik
Karfiol
Priprema:
Operite karfiol i razdvojite ga na veće cvetove. Na malo vode prodinstajte očišćen i iseckan luk, pa dodajte karfiol. Nalijte vodu i sok od pola limuna, pa kuvajte na umerenoj temperaturi dok ne omekša.
Prebacite karfiol na tanjir za serviranje i posolite. U preostaloj tečnosti kratko prokuvajte paradajz-pire i očišćene, izgnječene masline, pa dobijeni sos prelijte preko karfiola. Na kraju pospite seckanim peršunom.
Možete poslužiti s listovima rukole i malo semenki suncokreta - jelo će tako dobiti puniji i bogatiji ukus.
Recept iz Velikog posnog kuvara autorke Nade Marković otkriva kako se od najjednostavnijih sastojaka može napraviti brzo, ukusno i iznenađujuće fino jelo koje će obogatiti svaku trpezu u vreme posta.
Jeromonah manastira Krušedol još u 19. veku zapisao je recept koji pokazuje kako jednostavni sastojci – krompir, luk i pivo – mogu stvoriti neodoljiv spoj tradicije, duhovnosti i ukusa.
Skromna, a bogata trpeza vekovima se oblikovala u tišini manastirskih kuhinja, a janija od boba ostala je jedno od onih jela koje jednako greje telo i dušu, podsećajući da je prava snaga u jednostavnosti.
Kroz svetu tajnu ispovesti, razgovore, savete o molitvi i postu, duhovnik bi trebalo da pomogne čoveku da prepozna sopstvene slabosti, pobedi greh i napreduje u hrišćanskom životu.
U besedi za nedelju 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta apostol Filip nije mogao da vidi i zašto telesne oči nisu dovoljne da čovek prepozna Božije prisustvo.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Kodrata po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog Jeroteja Atinskog. Katolička crkva slave Svetog Franju Asiškog, Jevreji obeležavaju Simhat Toru, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Jedna od pouka svetogorskog starca otkriva zašto i mali prinos pred Bogom ima posebnu vrednost kada se uz sveću setimo onih koji prolaze kroz patnju, nevolju i teške životne trenutke.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
Spoj avokada, kinoe, pasulja i šarenog povrća krije recept koji će vas nahraniti, iznenaditi i učiniti da se osećate lako – kao da ste pojeli zdraviju verziju sreće. Idealna za vrele dane kada telo traži snagu bez težine.
Ne kuva se na šporetu, već se svaki plod puni četvrtinom jezgra oraha i peče u šećeru i cimetu. Iz rerne izlazi sočan, mirisan i gust zalogaj, a u tegli može da sačeka hladnije dane.
Nekada se kuvao bez mnogo komplikovanja, od namirnica koje su bile pri ruci, a upravo spoj povrća, začina i kremastog završetka daje mu poseban karakter.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.