Kombinacija pirinča, povrća i pažljivo izbalansovanih začina stvara bogatstvo ukusa koje greje i dušu i stomak - recept koji će vas osvojiti već pri prvom zalogaju.
Ova sarma, iako bez mesa, nosi složen ukus i toplinu doma. U manastirskim kuhinjama Monasi vekovima spajaju jednostavne namirnice da bi dobili jelo puno ukusa i tradicije, a upravo takva je i ova manastirska sarma - od pirinča, povrća i pažljivo izbalansovanih začina.
Sastojci
1 glavica kiselog kupusa
1 šolja pirinča
2 veće glavice crnog luka
1 veća šargarepa
150–200 g pečuraka (po želji)
2–3 kašike paradajz sosa
so i sveže mleveni biber po ukusu
1–2 lovorova lista
sitno seckan peršun ili origano - opcionalno
Freepik
Manastirska sarma
Priprema
Listove pažljivo odvojite i, ako su previše kiseli, operite ih pod mlazom vode. Ako su tvrdi, potopite ih par minuta u toplu vodu da omekšaju.
U šerpi na vrlo malo ulja prodinstajte seckani luk dok ne omekša i dobije zlatnu boju. Potom dodajte rendanu šargarepu i pečurke, pa dinstajte dok tečnost ne ispari.
Ubacite opran pirinač i kratko ga dinstajte sa povrćem da upije deo ukusa. Posolite i pobiberite po ukusu, a ako je smesa previše suva, dodajte 1-2 kašike paradajz sosa.
Odstranite tvrdi deo sa svakog lista kupusa. Na svaki list stavite kašiku nadjeva, pažljivo savijte stranice i urolajte u čvrstu sarmicu.
Na dno šerpe stavite tanki sloj sitno seckanog kupusa da štiti od zagorevanja i doda aromu. Gusto poređajte sarme, pa preko svakog reda opet pospite malo sitnog kupusa. Na vrh rasporedite lovorov list i, po želji, još malo paradajz sosa radi boje i ukusa.
Sipajte toliko vode da ogreznete sarme i poklopite šerpu. Kuvajte na laganoj vatri 2 do 3 sata - polako i bez žurbe da pirinač lepo omekša, ali ne prekuva. Povremeno proverite da voda ne presuši i dodajte po malo po potrebi.
Savet
Ako vam se nadev učini suviše suv pre motanja, dodajte još malo paradajz sosa; ako je previše tečan, dodajte još malo pirinča ili kratko prodinstajte da višak vode ispari. Dobar balans je ključ - pojačava aromu bez da jedna nota dominira.
Jednostavan manastirski način pripreme, bez viška sastojaka i bez kulinarskih trikova, pokazuje kako skromna postna trpeza može biti zasitna i iznenađujuće bogata ukusom, čak i dan posle spremanja.
Otkrijte kako tikvica, heljdino mleko i sveže zelje u Stojkinoj izlevuši postaju hranljivo, postno jelo koje hrani telo i dušu, donoseći toplinu i snagu u svakom zalogaju.
Orasi, beli luk, sirće i sveže začinsko bilje daju ovom jednostavnom jelu poseban karakter, a za njegovu pripremu nisu potrebne skupe namirnice niti komplikovani kulinarski postupci.
Bez pečenja i dugog stajanja pored šporeta, uz beli krem, keks i hrskave orašaste plodove, ova torta idealna je kada vam se jede nešto slatko, a nemate vremena za komplikovanu pripremu.
Svinjski vrat, slanina, ćevapi i pečene paprike daju punoću ukusa ovom omiljenom jelu juga Srbije, a pravi način pripreme čini razliku između običnog ručka i specijaliteta kao iz leskovačkog restorana.
Daleko od gradske gužve, domaćinstvo "Stari hrast" čuva ukuse ovog kraja kroz domaće namirnice, tradicionalna jela i atmosferu kakva se danas retko pronalazi.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Ova drevna svetogorska supa, pripremljena od tahinija i povrća, vekovima je deo monaške trpeze. Saznajte kako da je napravite kod kuće i uživate u njenom blagotvornom ukusu.
Jelo koje se tradicionalno priprema s mesom i mladim zelenilom, ima i svoju posnu varijantu koja očarava svakog ko želi da oseti autentičan duh Kosova i Metohije i toplinu domaće kuhinje.
Nekada nezaobilazan na trpezama naših predaka, bob je danas retkost u domaćoj kuhinji. Ovo starinsko, posno jelo krije bogatstvo ukusa i tradicije, donoseći toplinu i nostalgiju u svaki zalogaj.
Orasi, beli luk, sirće i sveže začinsko bilje daju ovom jednostavnom jelu poseban karakter, a za njegovu pripremu nisu potrebne skupe namirnice niti komplikovani kulinarski postupci.
Bez pečenja i dugog stajanja pored šporeta, uz beli krem, keks i hrskave orašaste plodove, ova torta idealna je kada vam se jede nešto slatko, a nemate vremena za komplikovanu pripremu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.