ZAŠTO FARBAMO JAJA I KAKO SE TO PRAVILNO ČINI: Sveštenik sve do tančina objasnio!
Običaj darivati se crvenim jajima u dane vaskrsne potiče još iz prvih vekova hrišćanstva, objašnjava protojerej Srećko Zečević.
Ova istina nije samo teološki izraz, već temelj vere, jer objašnjava na koji način je Bog stupio u istoriju i spasao čoveka.
U hrišćanskom učenju ličnost Isus Hristos zauzima jedinstveno mesto - on je istovremeno i istinski Bog i istinski čovek. Upravo zbog te dvostruke prirode u pravoslavnoj teologiji naziva se Bogočovek.
Ova istina nije samo teološki izraz, već temelj vere, jer objašnjava na koji način je Bog stupio u istoriju i spasao čoveka.
Protojerej Srećko Zečević objašnjava zašto je to tako.
- Gospod Isus Hristos je opisan u Jevanđelju kao realna istorijska ličnost koji ima sve osobine čoveka, on se rađa, raste, razvija se, ustaje, spava, žalosti se i raduje, jede, pije. Mnogi su hteli da razdvoje istorijskog Isusa i Isusa vere. Gospod Isus Hristos je opisan i kao Sin Božiji, on vaskrsava mrtve, leči bolesne, preobražava se na gori, pretvara vodu u vino, utišava buru, hrani 5000 ljudi sa dve ribe. Dakle, u Svetom pismu nam je otkriveno da je Gospod Isus Hristos Bogočovek - objašnjava otac Srećko.
On potom objašnjava dalje:
- Gospod Isus Hristos jeste Bogočovek, jer ima u sebi dve prirode: božansku od Boga Oca i čovečansku od svoje majke, Presvete Djeve Marije. Ona je Boga rodila u čovečanskom telu. Po rečima Svetih otaca Četvrtog Vaseljenskog sabora (451. god.) božanska i čovečanska priroda su se u jednom i istom Hristu, Sinu Božjem Jedinorodnom, sjedinile "nesliveno, nepromenljivo, nerazdeljivo, nerazlučno". Hristos je istovremeno Bog i Čovek, zato se i naziva Bogočovek.
Učenje da je svet stvoren ni iz čega, podrazumeva, kaže otac Srećko, da je svet po sebi smrtan, jer sve ono što ima početak ima i kraj, i pre nego što je Bog stvorio ovaj svet, nije postojalo ništa, jedino je postojao Bog.
- Iz ovoga zaključujemo da sam po sebi svet ne može da postoji. Da bi svet postao i bio besmrtan, večan, treba da je u zajednici sa Bogom. Sa tim ciljem je stvoren čovek da on bude taj kroz koga će svet da ima ličnu zajednicu sa Bogom i tako da postoje i svet i čovek večno. Zato je čovek spona, posrednik između svega stvorenog i Boga i to spona za spasenje. Bez čoveka nije moguće spasenje - zaključio je otac Srećko.
Običaj darivati se crvenim jajima u dane vaskrsne potiče još iz prvih vekova hrišćanstva, objašnjava protojerej Srećko Zečević. Molitva - kao vid komunikacije sa Bogom, anđelima i svecima, naša je direktna linija sa nebom, bilo da smo srećni, tužni, u problemu ili nam je život ispunjen i sve ide kako treba. Milosrđe temelj hrišćanskog života. Deset dana po Vaznesenju Gospodnjem u Jerusalimu se začuo huk silnoga vihora. Silazak Svetoga Duha preobrazio je uplašene učenike u neustrašive apostole i označio rođenje Crkve. Budi deo Religija.rs zajednice.

ZAŠTO FARBAMO JAJA I KAKO SE TO PRAVILNO ČINI: Sveštenik sve do tančina objasnio!
DA BI SE ŽIVOT PROMENIO, POTREBNO JE MANJE OD 60 SEKUNDI! Iguman Georgije objasnio: "Radite ovo svakog dana i videćete promenu"
ONI ĆE SIGURNO IZGUBITI I SEBE I SVOJU PORODICU! Arhimandrit Vasilije ozbiljno opomenuo ovu vrstu ljudi
ISTORIJA PRAVOSLAVLJA SAŽETA U DVA MINUTA: Kako je rođena Hristova Crkva
U besedi za četvrtak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o stradanju pravednika, prolaznoj slavi i sudovima Božjim koji prevazilaze ljudsko razumevanje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog mučenika Longina Sotnika po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetu mučenicu Anastasiju Rimljanku i Prepodobnog Avramija. Katolička crkva spominje Svetog Narcisa Jerusalimskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Rimski vojnik prisustvovao je raspeću na Golgoti, a kada je posvedočio vaskrsenju, njegovi protivnici pokušali su da ga ućutkaju.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
Da bi voda služila za osvećenje i očišćenje, kaže otac Srećko, onih koji je piju ili se krope njome, Crkva priziva blagodat Božiju na vodu i voda dobija silu koja služi za isceljenje duše i tela, kaže sveštenik.
Hristovo učenje nije bilo i nije ni danas prilagođeno ljudskim željama, već je pozivalo i poziva na promenu iznutra, što savremenom čoveku nimalo ne odgovara.
"Oče naš" nas podseća da se Bogu obraćamo kao deca svome ocu – sa poverenjem, ljubavlju i smirenošću.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
U besedi za četvrtak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o stradanju pravednika, prolaznoj slavi i sudovima Božjim koji prevazilaze ljudsko razumevanje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog mučenika Longina Sotnika po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetu mučenicu Anastasiju Rimljanku i Prepodobnog Avramija. Katolička crkva spominje Svetog Narcisa Jerusalimskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Prepodobna mati Paraskeva, koja se smatra se i zaštitnicom žena i nemoćnih, jedna je od najpoštovanijih svetiteljki u srpskom narodu.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Prepodobni Nikodim savetuje i da čovek češće razmišlja o smrti i zamišlja ono što bi ga tada moglo snaći.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.