Crkva podstiče roditelje da krštenje obave što ranije, bez čekanja posebnih životnih ili materijalnih uslova.
U pravoslavnoj veri krštenje zauzima posebno mesto, jer se smatra prvom i najvažnijom Svetom tajnom u životu jednog hrišćanina. Kroz krštenje čovek ulazi u zajednicu Crkve, postaje član tela Hristovog i započinje novi, duhovni život.
Ova sveta radnja ima duboko duhovno značenje - simbolično predstavlja umiranje starog čoveka i rađanje novog u veri, kroz vodu i blagodat Božiju.
U praksi Sveta tajna krštenja obavlja se u hramu, uz molitve sveštenika i prisustvo kumova i porodice. Posebno mesto u ovom obredu ima kum, koji preuzima važnu duhovnu odgovornost za novokrštenog.
Koga izabrati za kuma
U pravoslavnoj tradiciji kum nije samo svedok obreda, već duhovni roditelj deteta. Tokom krštenja on izgovara molitve i ispoveda veru u ime deteta, a posle obreda ima dužnost da pomogne njegovom hrišćanskom vaspitanju. Zato se izboru kuma pristupa veoma ozbiljno.
shutterstock.com/SviatlanaLaza
Kuma ne bi trebalo birati među krvnim srodnicima
Na sajtu Sabornog hrama u Kragujevcu naglašeno je kum mora biti kršteni pravoslavni hrišćanin koji poznaje osnovne molitve i istine vere i da ga ne treba birati među krvnim srodnicima.
Šta kum treba da pripremi
Kum za krštenje, kako je naglešeno, treba da pripremi sveću i belo platno.
- Sveću kupiti u crkvi gde se obavlja krštenje, a nikako na ulici i po prodavnicama, jer su samo u hramu Božijem one osveštane, a time se i pomaže opstanak crkve. Sveća treba da bude od čistog voska. Potrebno je da kum nabavi belo platno ili krsnicu za krštenje.
Kum bi morao da zna napamet i dve molitve.
- Kum mora da zna molitvu "Očenaš" i da zna napamet "Simvol vere", koji će izgovarati tokom krštenja.
Zašto se deca krštavaju još kao bebe i kako ih pripremiti
Shutterstock/sweet marshmallow
Za krštenje nije potrebna posebna priprema deteta
U pravoslavlju se naglašava da krštenje ne treba odlagati. Smatra se da krštenjem dete dobija blagodat i zaštitu Božiju, kao i snagu za duhovni rast i ne treba ga posebno pripremati za ovaj sveti čin.
- Za krštenje dece nije potrebna posebna priprema samog deteta, jer se deca krštavaju po veri kuma, koji u Svetoj tajni krštenja postaje duhovni roditelj kumčeta, jer ga duhovno rađa za Boga i večnost.
Crkva podstiče roditelje da krštenje obave što ranije, bez čekanja posebnih životnih ili materijalnih uslova. Što ranije dete primi ovu Svetu tajnu, ranije će započeti i svoj put u veri.
Ako roditelji nisu venčani, oni čine prema hrišćanstvu greh, i tada je čak poželjno dete i krstiti jer se samim činom krštenja sa deteta spiraju i grehovi predaka.
Svetu tajnu krštenja ustanovio je sam Isus Hrist, rekavši svim učenicima: "Idite i naučite sve narode krsteći ih u ime Oca i Sina i Svetoga Duha", a i dao je sam primer krstivši se na reci Jordan.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
U besedi za petak 21. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, kroz muke cara Davida i Hristovo stradanje, govori o borbi sa zlom i otkriva zbog čega ono što izgleda kao poraz može postati put ka pobedi.