Kum nije samo svedok obreda, već duhovni roditelj deteta.
U pravoslavnom hrišćanstvu Sveta tajna krštenja zauzima posebno i temeljno mesto. Ona nije samo verski obred niti porodična tradicija, već duhovno rođenje čoveka za večni život. Krštenjem čovek postaje član Crkve, ulazi u zajednicu sa Hristom i prima dar Duha svetoga.
To je trenutak kada se, po učenju Crkve, briše praroditeljski greh i započinje novi život u veri.
Pravoslavna crkva uči da je krštenje neophodno za spasenje, jer je sam Gospod Isus Hristos zapovedio apostolima da krštavaju u ime Oca i Sina i Svetoga duha. U tom smislu, krštenje nije simboličan čin, već sveta tajna kroz koju deluje Božja blagodat. Ono predstavlja smrt starog, grešnog čoveka i rađanje novog, obnovljenog u Hristu.
Posebno važnu ulogu u ovoj svetoj tajni ima kum. Kum nije samo svedok obreda, već duhovni roditelj deteta.
KOCA SULEJMANOVIC / AFP / Profimedia
Patrijarh Pavle o kumstvu
On pred Bogom preuzima odgovornost da će pomagati kršteniku da raste u veri, da će ga podučavati hrišćanskom životu i biti mu oslonac na putu ka spasenju.
U prvim vekovima hrišćanstva, kum je bio garant da onaj koji se krštava zaista želi da živi po veri. Ta uloga je ostala i danas, naročito kada je reč o krštenju dece, koja još ne mogu sama da ispovede veru.
Zato se kum mora pažljivo birati. Nije presudno materijalno stanje niti društveni položaj, već vera, moralni život i spremnost da se preuzme duhovna odgovornost.
Kum treba da bude pravoslavni hrišćanin koji živi crkvenim životom, jer samo on može biti pravi primer i podrška detetu u odrastanju. Izbor kuma je dugoročna odluka – kumstvo se u pravoslavlju smatra duhovnim srodstvom koje traje čitav život i nosi veliku čast, ali i obavezu.
Patrijarh Pavle više puta je govorio koliko se mora ozbiljno pristupiti izboru kuma i da on ne može biti bilo ko. Kako je govorio, kum ne sme biti bilo ko, već "osoba od poverenja, čistog života i zrelog doba".
Posebno je isticao da kum nikad ne bi trebalo da bude osoba koja nije krstila sopstvenu decu.
- Ako ne želi spasenje svom detetu, kako može učestvovati u spasenju tuđeg? - govorio je i ujedno pitao patrijarh Pavle.
Ako roditelji nisu venčani, oni čine prema hrišćanstvu greh, i tada je čak poželjno dete i krstiti jer se samim činom krštenja sa deteta spiraju i grehovi predaka.
Protojerej Vladimir Dolgih razbija raširene zablude i objašnjava u kojim situacijama je bolje ne prihvatiti kumstvo nego ga nositi samo kao praznu formu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliku sredu po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Dionizija Korintskog, dok Jevreji obeležavaju dane Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Od neprekidnog pričanja i pohlepe do nedostatka vere - otac Dimitrije objasnio je kako molitva, disciplina i odlazak u crkvu mogu osloboditi dušu i doneti mir.
Od Svetog Jovana Zlatousta do vladike Nikolaja Velimirovića, glasovi svetih opominju da starina nije merilo istine, između krsne slave i sujeverja otkriva se tanka linija koju savremeni čovek često previđa.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Dok narodna tradicija kumstvu često daje gotovo mitski značaj, pravoslavna crkva vrlo precizno određuje kada nastaje duhovno srodstvo između kumova, ravno krvnom.
Od neprekidnog pričanja i pohlepe do nedostatka vere - otac Dimitrije objasnio je kako molitva, disciplina i odlazak u crkvu mogu osloboditi dušu i doneti mir.
Od Svetog Jovana Zlatousta do vladike Nikolaja Velimirovića, glasovi svetih opominju da starina nije merilo istine, između krsne slave i sujeverja otkriva se tanka linija koju savremeni čovek često previđa.
Grigorije S. Deboljski u svom delu "Dani bogosluženja (Knjiga o postu) Pravoslavne saborne istočne crkve" sažeo je tumačenja Svetih Otaca o Velikom postu i Strasnoj sedmici.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Grigorije S. Deboljski u svom delu "Dani bogosluženja (Knjiga o postu) Pravoslavne saborne istočne crkve" sažeo je tumačenja Svetih Otaca o Velikom postu i Strasnoj sedmici.
Kako je susret Djeve Marije i arhangela Gavrila otkrio tajnu koja prevazilazi ljudski razum i označio početak ispunjenja davnog proročanstva o dolasku Spasitelja, uz događaje koji su zauvek oblikovali hrišćansku veru i predanje.