Kum nije samo svedok obreda, već duhovni roditelj deteta.
U pravoslavnom hrišćanstvu Sveta tajna krštenja zauzima posebno i temeljno mesto. Ona nije samo verski obred niti porodična tradicija, već duhovno rođenje čoveka za večni život. Krštenjem čovek postaje član Crkve, ulazi u zajednicu sa Hristom i prima dar Duha svetoga.
To je trenutak kada se, po učenju Crkve, briše praroditeljski greh i započinje novi život u veri.
Pravoslavna crkva uči da je krštenje neophodno za spasenje, jer je sam Gospod Isus Hristos zapovedio apostolima da krštavaju u ime Oca i Sina i Svetoga duha. U tom smislu, krštenje nije simboličan čin, već sveta tajna kroz koju deluje Božja blagodat. Ono predstavlja smrt starog, grešnog čoveka i rađanje novog, obnovljenog u Hristu.
Posebno važnu ulogu u ovoj svetoj tajni ima kum. Kum nije samo svedok obreda, već duhovni roditelj deteta.
KOCA SULEJMANOVIC / AFP / Profimedia
Patrijarh Pavle o kumstvu
On pred Bogom preuzima odgovornost da će pomagati kršteniku da raste u veri, da će ga podučavati hrišćanskom životu i biti mu oslonac na putu ka spasenju.
U prvim vekovima hrišćanstva, kum je bio garant da onaj koji se krštava zaista želi da živi po veri. Ta uloga je ostala i danas, naročito kada je reč o krštenju dece, koja još ne mogu sama da ispovede veru.
Zato se kum mora pažljivo birati. Nije presudno materijalno stanje niti društveni položaj, već vera, moralni život i spremnost da se preuzme duhovna odgovornost.
Kum treba da bude pravoslavni hrišćanin koji živi crkvenim životom, jer samo on može biti pravi primer i podrška detetu u odrastanju. Izbor kuma je dugoročna odluka – kumstvo se u pravoslavlju smatra duhovnim srodstvom koje traje čitav život i nosi veliku čast, ali i obavezu.
Patrijarh Pavle više puta je govorio koliko se mora ozbiljno pristupiti izboru kuma i da on ne može biti bilo ko. Kako je govorio, kum ne sme biti bilo ko, već "osoba od poverenja, čistog života i zrelog doba".
Posebno je isticao da kum nikad ne bi trebalo da bude osoba koja nije krstila sopstvenu decu.
- Ako ne želi spasenje svom detetu, kako može učestvovati u spasenju tuđeg? - govorio je i ujedno pitao patrijarh Pavle.
Ako roditelji nisu venčani, oni čine prema hrišćanstvu greh, i tada je čak poželjno dete i krstiti jer se samim činom krštenja sa deteta spiraju i grehovi predaka.
Protojerej Vladimir Dolgih razbija raširene zablude i objašnjava u kojim situacijama je bolje ne prihvatiti kumstvo nego ga nositi samo kao praznu formu.
Prvi put je kročio u selo svojih predaka i služio u hramu u kojem je njegov deda pre stradanja propovedao veru Hristovu, a emotivno svedočenje sveštenika iz Milvokija ganulo je vernike u Drvaru i Trubaru.
Posle 134 dana snimanja u Italiji i objave prvih fotografija, reditelj pomera premijere nastavka „Stradanje Hristovo“ i otkriva projekat koji naziva životnim delom, nastalim između molitve na Svetoj Gori i velikog filmskog seta u Evropi.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Prvi put je kročio u selo svojih predaka i služio u hramu u kojem je njegov deda pre stradanja propovedao veru Hristovu, a emotivno svedočenje sveštenika iz Milvokija ganulo je vernike u Drvaru i Trubaru.
Posle 134 dana snimanja u Italiji i objave prvih fotografija, reditelj pomera premijere nastavka „Stradanje Hristovo“ i otkriva projekat koji naziva životnim delom, nastalim između molitve na Svetoj Gori i velikog filmskog seta u Evropi.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Bez skupih namirnica i komplikovanih koraka, ovaj recept iz domaće kuhinje daje sočan rezultat koji se pamti i koji se, gotovo bez izuzetka, pojede do poslednje kocke već prvog dana.
Uoči praznika Svetih Ćirila i Metodija, u hramu na Vračaru bogosluženje pred jednom od najvećih čudotvornih svetinja, koja se retko iznosi sa Svete gore.
U besedi za subotu 6. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako svet često odbacuje one koji upozoravaju, opominju i pozivaju na duhovnu promenu, ali i zašto upravo takvi ostavljaju najdublji trag kroz vreme.