Kum nije samo svedok obreda, već duhovni roditelj deteta.
U pravoslavnom hrišćanstvu Sveta tajna krštenja zauzima posebno i temeljno mesto. Ona nije samo verski obred niti porodična tradicija, već duhovno rođenje čoveka za večni život. Krštenjem čovek postaje član Crkve, ulazi u zajednicu sa Hristom i prima dar Duha svetoga.
To je trenutak kada se, po učenju Crkve, briše praroditeljski greh i započinje novi život u veri.
Pravoslavna crkva uči da je krštenje neophodno za spasenje, jer je sam Gospod Isus Hristos zapovedio apostolima da krštavaju u ime Oca i Sina i Svetoga duha. U tom smislu, krštenje nije simboličan čin, već sveta tajna kroz koju deluje Božja blagodat. Ono predstavlja smrt starog, grešnog čoveka i rađanje novog, obnovljenog u Hristu.
Posebno važnu ulogu u ovoj svetoj tajni ima kum. Kum nije samo svedok obreda, već duhovni roditelj deteta.
KOCA SULEJMANOVIC / AFP / Profimedia
Patrijarh Pavle o kumstvu
On pred Bogom preuzima odgovornost da će pomagati kršteniku da raste u veri, da će ga podučavati hrišćanskom životu i biti mu oslonac na putu ka spasenju.
U prvim vekovima hrišćanstva, kum je bio garant da onaj koji se krštava zaista želi da živi po veri. Ta uloga je ostala i danas, naročito kada je reč o krštenju dece, koja još ne mogu sama da ispovede veru.
Zato se kum mora pažljivo birati. Nije presudno materijalno stanje niti društveni položaj, već vera, moralni život i spremnost da se preuzme duhovna odgovornost.
Kum treba da bude pravoslavni hrišćanin koji živi crkvenim životom, jer samo on može biti pravi primer i podrška detetu u odrastanju. Izbor kuma je dugoročna odluka – kumstvo se u pravoslavlju smatra duhovnim srodstvom koje traje čitav život i nosi veliku čast, ali i obavezu.
Patrijarh Pavle više puta je govorio koliko se mora ozbiljno pristupiti izboru kuma i da on ne može biti bilo ko. Kako je govorio, kum ne sme biti bilo ko, već "osoba od poverenja, čistog života i zrelog doba".
Posebno je isticao da kum nikad ne bi trebalo da bude osoba koja nije krstila sopstvenu decu.
- Ako ne želi spasenje svom detetu, kako može učestvovati u spasenju tuđeg? - govorio je i ujedno pitao patrijarh Pavle.
Ako roditelji nisu venčani, oni čine prema hrišćanstvu greh, i tada je čak poželjno dete i krstiti jer se samim činom krštenja sa deteta spiraju i grehovi predaka.
Protojerej Vladimir Dolgih razbija raširene zablude i objašnjava u kojim situacijama je bolje ne prihvatiti kumstvo nego ga nositi samo kao praznu formu.
Ne želeći da stupi u brak sa smrtnim čovekom, Fevronija je svoj život posvetila Hristu i zamonašila se u ženskom manastiru u Asiriji, kojim je upravljala njena tetka Vriena.
Monahinja Kornelija Ris govori o svom prisustvu molitvama za oslobođenje od đavoimanosti, upozoravajući da se suština duhovne borbe nalazi u molitvi, pokajanju i smirenju pred Bogom.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Monahinja Kornelija Ris govori o svom prisustvu molitvama za oslobođenje od đavoimanosti, upozoravajući da se suština duhovne borbe nalazi u molitvi, pokajanju i smirenju pred Bogom.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Jednostavan recept nadahnut pravoslavnom tradicijom donosi spoj ribe, mirisa limuna i hrskavih badema, a pokazuje da i skromne namirnice mogu postati pravo praznično uživanje.