Posle 134 dana snimanja u Italiji i objave prvih fotografija, reditelj pomera premijere nastavka „Stradanje Hristovo“ i otkriva projekat koji naziva životnim delom, nastalim između molitve na Svetoj Gori i velikog filmskog seta u Evropi.
Posle više od dve decenije od filma koji je obeležio početak 21. veka kada je reč o biblijskim ekranizacijama, Mel Gibson je predstavio prve fotografije sa snimanja svog novog ostvarenja „Vaskrsenje Hristovo“, nastavka filma „Stradanje Hristovo“ iz 2004. godine. Time je javnosti dat prvi vizuelni uvid u projekat koji već godinama izaziva pažnju vernika, filmske javnosti i kritike.
Povratak priči koja je obeležila filmsku istoriju
Snimanje dvodelnog epskog filma zvanično je završeno nakon 134 dana rada na više lokacija širom Italije, među kojima su Rim i Bari. Produkcija je, prema navodima autora, okončana i pre planiranog roka, što dodatno potvrđuje intenzitet i organizaciju velikog filmskog poduhvata.
Istovremeno sa objavom prvih fotografija, Gibson je potvrdio i izmene u datumima premijera. Prvi deo filma pomeren je za nekoliko meseci i sada je zakazan za 6. maj 2027. godine, umesto ranije najavljenog 26. marta. Drugi deo je odložen za čitavu godinu, pa je novi datum prikazivanja 25. maj 2028. godine, umesto 6. maja 2027.
Između vizije i duhovnog iskustva
Govoreći o projektu, Gibson je istakao da je priču preneo na ekran upravo onako kako ju je godinama zamišljao. Posebno je naglasio zahvalnost svom timu.
- Duboko sam zahvalan svom izuzetno talentovanom glumačkom i produkcionom timu koji je u ovaj projekat uneo srce i dušu. Zajedno smo stvorili nešto snažno - naveo je reditelj.
Dodao je i da ovaj film za njega prevazilazi uobičajeni okvir filmskog stvaralaštva.
- Ovaj film predstavlja veliki deo mog životnog rada i zahtevao je sve od mene kao reditelja i umetnika. Ovo je za mene mnogo više od filma. To je misija koju nosim više od 20 godina, kako bih ispričao ono za šta verujem da je najvažnija priča u istoriji čovečanstva - rekao je Gibson.
Printscreen/Facebook
Mel Gibson sa monasiima manastira Hilandar na Svetoj gori
Hilandar kao tiha priprema za veliko filmsko iskušenje
Novi projekat je izazvao pažnju i zbog Gibsonovog opisa scenarija, koji je nazvao „pravim psihodeličnim iskustvom“, ističući da „nikada nije pročitao ništa slično“ materijalu koji je razvijao zajedno sa Rendalom Volasom.
Tokom priprema za film, Mel Gibson je boravio i u manastiru Hilandar na Svetoj Gori, gde je, prema navodima iz crkvenih i medijskih izvora, proveo više dana u molitvi, razgovorima sa monasima i prisustvovanju bogosluženjima. Njegov boravak u Hilandaru opisuje se kao svojevrsna duhovna priprema za nastavak rada na filmu, pri čemu je, u atmosferi monaškog života i tišine, tražio dublje nadahnuće za priču o vaskrsenju Isusa Hrista.
„Stradanje Hristovo: Vaskrsenje“ nastavlja priču započetu u filmu „Stradanje Hristovo“, koji je pratio poslednje sate života Isusa Hrista pre raspeća, sa Džejmsom Kavizelom u ulozi Isusa iz Nazareta i Monikom Beluči kao Marijom Magdalinom.
Kako sam naslov nagoveštava, radnja novog filma usredsređena je na događaj vaskrsenja Isusa Hrista, koji u hrišćanskoj tradiciji zauzima centralno mesto vere i nade.
Proslavljeni holivudski glumac, reditelj i producent stigao je u srpsku carsku lavru na Svetoj gori, gde će dočekati jedan od najvećih srpskih praznika – Vidovdan.
Slavni glumac i reditelj proveo je Vidovdan među monasima, slušajući o Kosovskom zavetu i žrtvi Svetog kneza Lazara, a iguman mu je otkrio tajne duhovnosti koje će uticati na njegov novi film „Vaskrsenje“.
Od animiranog filma o Davidu i serija sa biblijskim motivima do novog ostvarenja Mela Gibsona o Vaskrsenju Hristovom, holivudski studiji sve više ulažu u filmove i serije inspirisane duhovnim vrednostima.
Posle 134 dana snimanja u Italiji i objave prvih fotografija, reditelj pomera premijere nastavka „Stradanje Hristovo“ i otkriva projekat koji naziva životnim delom, nastalim između molitve na Svetoj Gori i velikog filmskog seta u Evropi.
Bez skupih namirnica i komplikovanih koraka, ovaj recept iz domaće kuhinje daje sočan rezultat koji se pamti i koji se, gotovo bez izuzetka, pojede do poslednje kocke već prvog dana.
Dušan Ubović otkrio je šta je ekipa RTS-a snimila na Svetoj gori, kako je iguman Jefrem govorio o Srbiji i Kosovu, ali i zbog čega je susret sa kivotom Presvete Bogorodice doživeo kao nešto što prevazilazi svako ljudsko objašnjenje.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
U besedi za subotu šeste sedmice Velikog posta Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da je Jovan Bogovidac video lice koje sija jače od sunca i kosu belu kao sneg.
U besedi za četvrtak 3. sedmice Velikog posta Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na Hristovu silu koja ne samo što pobedjuje smrt, nego otvara put svakome ko veruje.
U pravoslavnoj tradiciji ovaj dan je posvećen neustrašivim ženama – svedocima praznog groba, ali i dvojici tajnih Hristovih učenika koji su ga smelo položili u grob dok su se svi drugi povukli.
Dušan Ubović otkrio je šta je ekipa RTS-a snimila na Svetoj gori, kako je iguman Jefrem govorio o Srbiji i Kosovu, ali i zbog čega je susret sa kivotom Presvete Bogorodice doživeo kao nešto što prevazilazi svako ljudsko objašnjenje.
U besedi za subotu 6. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako svet često odbacuje one koji upozoravaju, opominju i pozivaju na duhovnu promenu, ali i zašto upravo takvi ostavljaju najdublji trag kroz vreme.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
U besedi za subotu 6. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako svet često odbacuje one koji upozoravaju, opominju i pozivaju na duhovnu promenu, ali i zašto upravo takvi ostavljaju najdublji trag kroz vreme.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Simona Zilota po starom i Svetog Mihaila Ispovednika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Deziderija, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U svojoj knjizi "Lestvica" svetitelj je opisao kako se u molitvi javljaju zevanje, smeh i rasejanost, ukazujući da iza tih prekida pažnje stoji dublja borba za sabranost pred Bogom.