All Film Archive/Icon Productions / Mary Evans Picture Library / Profimedia,Фондација 'Задужбина Светог,X/Printscreen манастира Хиландара,
Slavni glumac i reditelj proveo je Vidovdan među monasima, slušajući o Kosovskom zavetu i žrtvi Svetog kneza Lazara, a iguman mu je otkrio tajne duhovnosti koje će uticati na njegov novi film „Vaskrsenje“.
Slavni holivudski glumac, reditelj i producent Mel Gibson danas je napustio manastir Hilandar, gde je boravio od 27. juna, u jednoj od najdubljih i najtiših poseta koje je ovo sveto mesto zabeležilo poslednjih godina.
Za razliku od glamura i buke Holivuda, gde svetla reflektora nikada ne prestaju da sijaju, Gibson je odlučio da nekoliko dana svog života provede u potpunoj tišini, molitvi i sabranju, okružen drevnim zidovima Hilandara i duhovnošću koja se na ovom mestu čuva više od osam vekova. U poverenju je monasima rekao reči koje odzvanjaju kao istinsko svedočanstvo njegovog puta:
– Ovde nema publike. Ovde su samo Bog i Njegova tišina. U Holivudu, naprotiv, postoji samo buka i gordost.
Slava Svetog kneza Lazara i duboki razgovori o Kosovskom zavetu
Kako je saopštilo bratstvo Hilandara:
„Proslavljeni glumac, reditelj i producent Mel Gibson boravio je u Svetom manastiru Hilandaru od 27. do 29. juna. Tokom posete prisustvovao je svenoćnom prazničnom bdenju i proslavi hilandarske ktitorske slave, praznika Svetog velikomučenika kneza Lazara – Vidovdan.“
Poseban utisak na Gibsona ostavila je priča o Vidovdanu, Kosovu i žrtvi srpskog naroda, o čemu mu je govorio iguman Metodije, ističući smisao Kosovskog zaveta i žrtve koju je srpski narod prineo zarad Carstva Nebeskog, u borbi za slobodu i odbranu hrišćanske vere. Za umetnika poput Gibsona, čija su dela prožeta temama žrtve, iskušenja i spasenja, ove priče bile su mnogo više od istorijskih podataka – bile su duboko duhovno nadahnuće.
Njegova poseta nije bila bez veze sa delom života na kojem sada radi. Slavni reditelj, poznat po filmu „Stradanje Hristovo“, koji je promenio percepciju Hristove muke u svetskoj kinematografiji, u Hilandaru je tražio duhovno nadahnuće pred nastavak tog ostvarenja – film „Vaskrsenje“, čije snimanje planira da započne u septembru.
Bratstvo je o tome saopštilo:
„Mel Gibson je boravkom na Svetoj Gori i u Hilandaru takođe tragao za duhovnim nadahnućem uoči snimanja filma ‘Vaskrsenje’, koje će otpočeti u septembru. Njegovo čuveno filmsko ostvarenje ‘Stradanje Hristovo’, u kojem su prikazani događaji iz života Isusa Hrista koji su prethodili raspeću, imalo je velikog odjeka na čitav hrišćanski svet, a i van njega. Film ‘Vaskrsenje’ pratiće događaje koji su nastupili nakon što je Sin Božiji ustao iz mrtvih.”
U nedavnom intervjuu kod Džoa Rogana, Gibson je otvoreno govorio o izazovima koje doživljava kao verujući umetnik u industriji zabave:
– Holivud je antihrišćanski prostor. Sve što ima veze sa pravoslavljem ili tradicionalnim hrišćanskim pogledom sistematski se prezire. Hrišćanstvo je jedina religija koju je dozvoljeno javno ismevati. Ako govoriš o svojoj veri, izopštiće te. Ako govoriš o spiritualnim teorijama Nove ere ili vanhrišćanskim učenjima, dobićeš aplauz.
Ipak, uprkos svemu, Gibson nikada nije odustao od istine u koju veruje, niti od umetničke hrabrosti da tu istinu donese publici, bez obzira na cenu.
Tišina Hilandara jača od buke sveta
Njegov odlazak iz Hilandara danas, u miru i bez medijske pompe, svedoči da su najdublje istine tihe, skrivene od sveta, i da umetnost, kada se sjedini sa verom, prestaje da bude proizvod za publiku i postaje – svedočanstvo.
Ime je dobila u 8. veku. U to vreme se pojavila ikonoboračka jeres, a jedan od njenih najvećih protivnika je bio Jovan Damaskin. Zato što je pisao protiv ikonoborstva, odsečena mu je desna ruka.
Proslavljeni holivudski glumac, reditelj i producent stigao je u srpsku carsku lavru na Svetoj gori, gde će dočekati jedan od najvećih srpskih praznika – Vidovdan.
Iako se veruje da Vidovdan vuče korene iz paganstva, Dimitrije Marković objašnjava zašto ovaj dan ima isključivo hrišćansko značenje i kakvu vezu ima sa sicilijanskim mučenikom Svetim Vitom
Slavni glumac i reditelj primio je blagoslov igumana Metodija, napio se blagoslovene vode koja nikada ne presušuje, poškropio se i prekrstio, ostavljajući za sobom glamur sveta pred večnom tišinom Carske Lavre.
Posebno je važno obratiti pažnju na nekoliko stvari pre nego što izgovorite ono što vas opterećuje, a jedan detalj mnogima može pomoći da se oslobode početne treme i lakše saberu misli.
U besedi za ponedeljak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o Utešitelju i govori o savršenoj saglasnosti Oca, Sina i Svetoga Duha.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Foku i Svetog proroka Jonu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Haritinu. Katolička crkva obeležava Svetu Faustinu Kovalsku, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Čovek često tek nakon razgovora shvati da je rekao nešto što nije trebalo, a ruski svetitelj savetuje da pred počinak preispita sve što je tog dana izgovorio.
Keliot iz kelije Svetog Jovana Krstitelja na Svetoj Gori zadobio je teške povrede u udesu kod Trikale, a njegova smrt zavila je u tugu bratstvo Ivirona i monašku zajednicu Meteora.
Nastao u manastiru Esfigmenu kao izraz otpora prema crkvenim promenama, ovaj slogan je tokom decenija dobio nova značenja i postao predmet brojnih rasprava.
Posebno je važno obratiti pažnju na nekoliko stvari pre nego što izgovorite ono što vas opterećuje, a jedan detalj mnogima može pomoći da se oslobode početne treme i lakše saberu misli.
U besedi za ponedeljak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o Utešitelju i govori o savršenoj saglasnosti Oca, Sina i Svetoga Duha.
Čovek često tek nakon razgovora shvati da je rekao nešto što nije trebalo, a ruski svetitelj savetuje da pred počinak preispita sve što je tog dana izgovorio.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o mestu crkve u životu naroda, iskušenjima kroz koja hrišćanin prolazi i primeru Svetih četrdeset mučenika sevastijskih.