U pravoslavnoj tradiciji hleb je svetinja koja se poštuje kao plod rada i blagoslova. Iz tog odnosa nastali su starinski recepti poput uštipaka od bajatog hleba koji vraćaju miris doma i podsećaju na vreme bez bacanja hrane.
U pravoslavlju hleb nije samo hrana, već simbol života, zajedništva i Božjeg blagoslova. Od slavskog kolača do svakodnevne trpeze, hleb je vekovima imao posebno mesto u domu i običajima našeg naroda, pa su stari s razlogom govorili da je greh bacati i najmanju koricu. O tome je često govorio i patrijarh Pavle, podsećajući koliko truda, nade i Božje milosti stoji iza svakog zalogaja hleba.
- Eto, kako se olako baci parče hleba. A pre godinu dana neko je orao njivu, sejao, strahovao da mlade biljke ne izmrznu od mraza i čekao da padne sneg, koji će pokriti i zaštititi pšenicu. U proleće žito je raslo pod blagim sunčevim zracima. Pa, u leto, kad sazri, strepeo čovek hoće li pasti grad ili naići oluja i uništiti sav trud. Potom je žito žnjeo po najvećoj vrućini, pa ga nosio u mlin. Neko je to brašno sa vodom mesio i od testa pekao hleb. Da bi hleb došao na naš sto, potrebna je puna godina rada mnogih ruku i Božji blagoslov. Hleb treba poštovati - govorio je blaženopočivši patrijarh Pavle.
Upravo zato su naše bake bile domišljate i od bajatog hleba pravile ukusna jela koja su okupljala porodicu oko stola. Jedan od takvih starinskih recepata su i uštipci od starog hleba — jednostavni, mirisni i puni ukusa koji vraćaju u detinjstvo.
Sastojci
100 g putera
1 celo jaje
1 žumance
200 g starog hleba
3–4 kašike mleka
malo soli
1 šoljica ulja
Magnific
Uštipci od starog hleba
Priprema
Stari hleb isitnite i prelijte mlekom.
Puter penasto umutite, dodajte jaje, žumance i posolite.
Nabubreli hleb iscedite i sjedinite sa smesom od putera.
Sve dobro izmešajte i ostavite da stoji jedan sat. Nakon toga u tiganju zagrejte ulje i od pripremljene mase pravite male uštipke, pa ih spuštajte u ulje.
Pržite dok ne porumene sa svih strana.
Savet
Ove uštipke možete služiti za doručak uz različite namaze ili kao dodatak drugim jelima.
Stari recept sa Kosova i Metohije vremenom je dobio posebnu verziju u beogradskim kuhinjama, pa je nastalo zasitno i mirisno jelo koje mnoge podseća na nedeljne ručkove, pun sto i ukuse kakvi se danas retko sreću.
Starinsko jelo od pšenice, kajmaka i mleka otkriva kako su pravoslavni domovi spajali post i mrs, ali i kako je jedna jednostavna trpeza postajala simbol zajedništva, obilja i života u skladu sa crkvenim ritmom.
U slojevima mesa, testenine i zapečenog sira krije se jelo koje je nastajalo u danima kada nema posta, skromno, zasitno i duboko ukorenjeno u ritam života ravnice.
Ovo jelo od jagnjetine, pasulja i suve slanine kuvalo se polako i po tačno utvrđenom običaju - recept sačuvan kroz generacije i danas budi sećanja na pravu domaću kuhinju.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Bez komplikovanih koraka i namirnica koje morate posebno da kupujete, ovaj mekani kolač priprema se brzo, a završni dodir daju šećer u prahu i mirisna korica pomorandže.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od osušenih ostataka nastaju puding sa jabukama i suvim grožđem, carski drobljenac i mirisne prezle za knedle, baš po receptima koji su čuvali svaku koricu.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.