Otkrijte starinski recept – jednostavan, topao i toliko ukusan da ćete želeti da stari hleb namerno sačuvate za sledeći put.
U pravoslavnom narodu hleb nije samo hrana – on je dar Božiji, svetinja na trpezi, simbol života i ljubavi. Od prapostanja pa sve do današnjih dana, hleb se u našim domovima dočekuje s poštovanjem, a od starijih smo učili da je veliki greh bacati hleb – jer se u svakom njegovom zalogaju kriju trud, molitva i blagoslov.
Upravo zato su naše bake znale kako da i od osušene kore starog hleba načine ukusnu gozbu, vođene domaćinskom mudrošću i poštovanjem prema svakoj mrvici. U nastavku vam donosimo jedan takav zaboravljeni recept – uštipke od starog hleba, jednostavne za pripremu, a bogate ukusom i toplinom porodičnog ognjišta.
Sastojci:
200 g belog hleba (najbolje starijeg, nekoliko dana osušenog)
100 g maslaca
1 celo jaje
1 žumance
3–4 kašike mleka
malo soli
1 šoljica ulja (za prženje)
Freepik
Drugačiji uštipci - od starog hleba
Priprema:
Najpre izdrobite stari hleb rukama ili nožem na sitne komade, pa ga prelijte mlekom da omekša i upije svu tečnost. Ostavite da miruje desetak minuta – kao da mu dajete novu priliku da „vaskrsne” u svom drugom obliku.
Za to vreme penasto umutite maslac – neka bude sobne temperature, kako bi bio mek kao duša – pa mu dodajte celo jaje, još jedno žumance i prstohvat soli. Sve sjedinite s osmehom, jer takvo testo upija radost.
Kada je hleb dovoljno omekšao, nežno ga iscedite rukama i spojite sa umućenom masom od maslaca i jaja. Mešajte polako, drvenom kašikom ili rukom, kao što su to činile naše bake, dok se smesa ne sjedini. Pokrijte činiju čistom krpom i ostavite da odstoji najmanje sat vremena – neka se ukusi zbliže, a testo odmori.
U tiganju zagrejte ulje, pa od pripremljene smese, kašikom ili rukama, oblikujte male uštipke i pažljivo ih spuštajte u vrelo ulje. Pržite ih s obe strane dok ne poprime zlatno-rumenu boju, a zatim ih izvadite na papir da se ocede od viška masnoće.
Ovi uštipci su izvanredni kao prilog uz druga jela, ali i savršeni sami za sebe – topli, mirisni i puni domaćinske mudrosti. U svakoj njihovoj pori oseća se ono što su naši stari znali: da se hleb poštuje, da se trpeza ne rasipa i da iz ljubavi i skromnosti uvek može da nastane nešto što greje srce.
Otkrijte tajne jobroka koji se nekada spremao u svakoj seoskoj kuhinji - miris pečene piletine i zapečenog testa vratiće vas pravo za bakin sto, gde se toplina doma merila punim tanjirom i zajedničkim obrokom.
U vreme kada se hrana nije bacala, domaćice su znale da i od suvog hleba naprave čudo – evo jednostavnog i ukusnog doručka koji će vas vratiti u toplinu porodične trpeze.
Ovo tradicionalno jelo iz srca zapadne Srbije, pripremljeno po starinskom receptu, krije miris ognjišta, utehu majčinih ruku i letnje uspomene koje greju dušu.
Otkrijte kako se priprema ova starinska pita – mirisna, slojevita i bogata, onako kako se nekada spremala posle liturgije, za okupljanje oko trpeze koja je bila svetinja doma.
Kroz kratka, precizna pitanja i odgovore, ova pouka razotkriva naše slabosti, navike i zablude, ali i pokazuje put ka unutrašnjoj snazi, miru i istinskoj veri, kakva se retko prepoznaje u svakodnevici.
Od učenika do igumana, od progona do mirnog kraja, njegov put otkriva kako je mala monaška zajednica u Carigradu postala poslednja linija odbrane svetih ikona.
Pogođeni Novi Pazar, Tutin i Sjenica - nestali prilozi vernika, a tragovi upućuju na pažljivo isplanirane akcije dok policija pokušava da razotkrije ko stoji iza svega.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Francuska časna sestra povređena na Brdu Sion, reagovale vlasti i međunarodne institucije; upozorenja na rastuću netrpeljivost i nove tenzije u Jerusalimu dodatno pojačavaju zabrinutost javnosti.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Jednostavno jelo iz rerne, sastavljeno od onoga što se nađe u kuhinji, idealno je za sporu nedelju, razgovore za stolom i decu koja već posle prvog zalogaja pitaju ima li još.
U svakoj pravoslavnoj kući hleb ima posebno mesto, a ovaj stari recept sa jajima i kačkavaljem podseća nas zašto se nekada verovalo da je greh baciti i koricu.
Desert iz hercegovačkog kraja nastaje spajanjem voćnog namaza, brašna i vode, zatim se kratko peče i preliva toplim šećernim sirupom, čime dobija prepoznatljivu tamnu aromu.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Bez struje i ikakvih oznaka, crkva-brvnara kod Duba vekovima krije ruske ikone, ratne tajne i neobično predanje o sili koja ju je sklonila od očiju ljudi, a do nje se ne dolazi slučajno.
Promenljiv početak i fiksni završetak čine ovaj post posebnim u crkvenom kalendaru, a njegova suština ne iscrpljuje se u jelovniku - naglasak je na unutrašnjem preobražaju, molitvi i pričešću kao središtu hrišćanskog života.