Otkrijte starinski recept – jednostavan, topao i toliko ukusan da ćete želeti da stari hleb namerno sačuvate za sledeći put.
U pravoslavnom narodu hleb nije samo hrana – on je dar Božiji, svetinja na trpezi, simbol života i ljubavi. Od prapostanja pa sve do današnjih dana, hleb se u našim domovima dočekuje s poštovanjem, a od starijih smo učili da je veliki greh bacati hleb – jer se u svakom njegovom zalogaju kriju trud, molitva i blagoslov.
Upravo zato su naše bake znale kako da i od osušene kore starog hleba načine ukusnu gozbu, vođene domaćinskom mudrošću i poštovanjem prema svakoj mrvici. U nastavku vam donosimo jedan takav zaboravljeni recept – uštipke od starog hleba, jednostavne za pripremu, a bogate ukusom i toplinom porodičnog ognjišta.
Sastojci:
200 g belog hleba (najbolje starijeg, nekoliko dana osušenog)
100 g maslaca
1 celo jaje
1 žumance
3–4 kašike mleka
malo soli
1 šoljica ulja (za prženje)
Freepik
Drugačiji uštipci - od starog hleba
Priprema:
Najpre izdrobite stari hleb rukama ili nožem na sitne komade, pa ga prelijte mlekom da omekša i upije svu tečnost. Ostavite da miruje desetak minuta – kao da mu dajete novu priliku da „vaskrsne” u svom drugom obliku.
Za to vreme penasto umutite maslac – neka bude sobne temperature, kako bi bio mek kao duša – pa mu dodajte celo jaje, još jedno žumance i prstohvat soli. Sve sjedinite s osmehom, jer takvo testo upija radost.
Kada je hleb dovoljno omekšao, nežno ga iscedite rukama i spojite sa umućenom masom od maslaca i jaja. Mešajte polako, drvenom kašikom ili rukom, kao što su to činile naše bake, dok se smesa ne sjedini. Pokrijte činiju čistom krpom i ostavite da odstoji najmanje sat vremena – neka se ukusi zbliže, a testo odmori.
U tiganju zagrejte ulje, pa od pripremljene smese, kašikom ili rukama, oblikujte male uštipke i pažljivo ih spuštajte u vrelo ulje. Pržite ih s obe strane dok ne poprime zlatno-rumenu boju, a zatim ih izvadite na papir da se ocede od viška masnoće.
Ovi uštipci su izvanredni kao prilog uz druga jela, ali i savršeni sami za sebe – topli, mirisni i puni domaćinske mudrosti. U svakoj njihovoj pori oseća se ono što su naši stari znali: da se hleb poštuje, da se trpeza ne rasipa i da iz ljubavi i skromnosti uvek može da nastane nešto što greje srce.
Otkrijte tajne jobroka koji se nekada spremao u svakoj seoskoj kuhinji - miris pečene piletine i zapečenog testa vratiće vas pravo za bakin sto, gde se toplina doma merila punim tanjirom i zajedničkim obrokom.
U vreme kada se hrana nije bacala, domaćice su znale da i od suvog hleba naprave čudo – evo jednostavnog i ukusnog doručka koji će vas vratiti u toplinu porodične trpeze.
Ovo tradicionalno jelo iz srca zapadne Srbije, pripremljeno po starinskom receptu, krije miris ognjišta, utehu majčinih ruku i letnje uspomene koje greju dušu.
Otkrijte kako se priprema ova starinska pita – mirisna, slojevita i bogata, onako kako se nekada spremala posle liturgije, za okupljanje oko trpeze koja je bila svetinja doma.
U vremenu kada se brak često posmatra kroz prolazna osećanja ili spoljašnje okolnosti, pravoslavna vera podseća da je njegova snaga u zavetu koji se daje pred Bogom.
Postavka podseća na značaj manastira Visoki Dečani, Gračanice, Pećke patrijaršije i Crkve Bogorodice Ljeviške, koji vekovima čuvaju tragove vere, kulture i istorije srpskog naroda.
U besedi za petak 9. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da čovek nije stvoren samo za prolazni život i objašnjava zbog čega se prava priprema za večnost odvija upravo danas.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Jednostavno jelo iz rerne, sastavljeno od onoga što se nađe u kuhinji, idealno je za sporu nedelju, razgovore za stolom i decu koja već posle prvog zalogaja pitaju ima li još.
U svakoj pravoslavnoj kući hleb ima posebno mesto, a ovaj stari recept sa jajima i kačkavaljem podseća nas zašto se nekada verovalo da je greh baciti i koricu.
Recept star više od dva veka krije spoj svinjskog vrata, šumskih pečuraka, sira i jaja, a danas se retko priprema, iako je nekada bio nezaobilazan specijalitet u imućnijim domaćinstvima.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
Posle greške mnogi ostaju zarobljeni u krivici i beznađu, ali veliki gruzijski svetitelj podseća da pravi put nije očajavanje, već iskreno pokajanje i hrabar povratak Bogu
Dvadesetpetogodišnji Pantelis Diamantakis stradao je tokom gašenja velikog požara na Kritu, a njegova smrt posebno je potresla celo ostrvo, jer je poticao iz porodice u kojoj su se sveštenički poziv i služenje Crkvi prenosili kroz više generacija.
Nova platforma Artos povezuje pravoslavna preduzeća, parohije, manastire i porodične poslove širom sveta, a njen cilj nije samo trgovina već i očuvanje hrišćanskih vrednosti, uz planove za širenje na evropske države.