Otkrijte starinski recept – jednostavan, topao i toliko ukusan da ćete želeti da stari hleb namerno sačuvate za sledeći put.
U pravoslavnom narodu hleb nije samo hrana – on je dar Božiji, svetinja na trpezi, simbol života i ljubavi. Od prapostanja pa sve do današnjih dana, hleb se u našim domovima dočekuje s poštovanjem, a od starijih smo učili da je veliki greh bacati hleb – jer se u svakom njegovom zalogaju kriju trud, molitva i blagoslov.
Upravo zato su naše bake znale kako da i od osušene kore starog hleba načine ukusnu gozbu, vođene domaćinskom mudrošću i poštovanjem prema svakoj mrvici. U nastavku vam donosimo jedan takav zaboravljeni recept – uštipke od starog hleba, jednostavne za pripremu, a bogate ukusom i toplinom porodičnog ognjišta.
Sastojci:
200 g belog hleba (najbolje starijeg, nekoliko dana osušenog)
100 g maslaca
1 celo jaje
1 žumance
3–4 kašike mleka
malo soli
1 šoljica ulja (za prženje)
Freepik
Drugačiji uštipci - od starog hleba
Priprema:
Najpre izdrobite stari hleb rukama ili nožem na sitne komade, pa ga prelijte mlekom da omekša i upije svu tečnost. Ostavite da miruje desetak minuta – kao da mu dajete novu priliku da „vaskrsne” u svom drugom obliku.
Za to vreme penasto umutite maslac – neka bude sobne temperature, kako bi bio mek kao duša – pa mu dodajte celo jaje, još jedno žumance i prstohvat soli. Sve sjedinite s osmehom, jer takvo testo upija radost.
Kada je hleb dovoljno omekšao, nežno ga iscedite rukama i spojite sa umućenom masom od maslaca i jaja. Mešajte polako, drvenom kašikom ili rukom, kao što su to činile naše bake, dok se smesa ne sjedini. Pokrijte činiju čistom krpom i ostavite da odstoji najmanje sat vremena – neka se ukusi zbliže, a testo odmori.
U tiganju zagrejte ulje, pa od pripremljene smese, kašikom ili rukama, oblikujte male uštipke i pažljivo ih spuštajte u vrelo ulje. Pržite ih s obe strane dok ne poprime zlatno-rumenu boju, a zatim ih izvadite na papir da se ocede od viška masnoće.
Ovi uštipci su izvanredni kao prilog uz druga jela, ali i savršeni sami za sebe – topli, mirisni i puni domaćinske mudrosti. U svakoj njihovoj pori oseća se ono što su naši stari znali: da se hleb poštuje, da se trpeza ne rasipa i da iz ljubavi i skromnosti uvek može da nastane nešto što greje srce.
Otkrijte tajne jobroka koji se nekada spremao u svakoj seoskoj kuhinji - miris pečene piletine i zapečenog testa vratiće vas pravo za bakin sto, gde se toplina doma merila punim tanjirom i zajedničkim obrokom.
U vreme kada se hrana nije bacala, domaćice su znale da i od suvog hleba naprave čudo – evo jednostavnog i ukusnog doručka koji će vas vratiti u toplinu porodične trpeze.
Ovo tradicionalno jelo iz srca zapadne Srbije, pripremljeno po starinskom receptu, krije miris ognjišta, utehu majčinih ruku i letnje uspomene koje greju dušu.
Otkrijte kako se priprema ova starinska pita – mirisna, slojevita i bogata, onako kako se nekada spremala posle liturgije, za okupljanje oko trpeze koja je bila svetinja doma.
U jednoj od svojih pouka veliki ruski podvižnik i duhovnik ističe da ništa ne može zameniti smirenje i objašnjava kako ono oblikuje dušu prema Božjem daru.
Kako su reči zapisane vekovima pre Hrista dobile svoje mesto u Njegovom životu, stradanju i smrti - i zašto ta veza i danas izaziva nelagodu kod onih koji je uporno zaobilaze.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
U svakoj pravoslavnoj kući hleb ima posebno mesto, a ovaj stari recept sa jajima i kačkavaljem podseća nas zašto se nekada verovalo da je greh baciti i koricu.
Flekice sa kupusom, nekada nezaobilazne u mnogim domovima, vraćaju se kao lagana i zdrava alternativa teškim slavskim đakonijama – jednostavno i brzo za pripremu.
Jeromonah Jerotej Draganović spojio je vekovnu kulinarsku tradiciju i mirise domaćeg povrća u receptu savršenom za dane posta i posne slave, nudeći bogatstvo ukusa i mirisa koji greju dušu.
Recept iz "Srbski kuvara" koji kombinuje mirise povrća i začina, idealan za posne dane kada je riba dozvoljena, a svaki zalogaj spaja ukus posta i bogatstvo tradicije.
Otac Onufrije Hilandarac u svojoj knjizi „Svetogorski kuvar s pričama“ otkrio je kako nastaje ovaj skroman hleb s prazilukom koji je vekovima hranio bratstvo.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na liturgiji u Kragujevcu mitropolit šumadijski jasno je poručio da vera bez dela postaje prazna forma, a da se radost praznika ne meri onim što se stavi na sto, već onim što se podeli sa drugima.
Jeromonah Jerotej Draganović spojio je vekovnu kulinarsku tradiciju i mirise domaćeg povrća u receptu savršenom za dane posta i posne slave, nudeći bogatstvo ukusa i mirisa koji greju dušu.
Od paljenja menore i igara drejdelom do tajni savršenih latkesa i poklona u poslednjem trenutku – sve što morate znati pre nego što Praznik svetlosti zasvetli u domu.