Otkrijte starinski recept – jednostavan, topao i toliko ukusan da ćete želeti da stari hleb namerno sačuvate za sledeći put.
U pravoslavnom narodu hleb nije samo hrana – on je dar Božiji, svetinja na trpezi, simbol života i ljubavi. Od prapostanja pa sve do današnjih dana, hleb se u našim domovima dočekuje s poštovanjem, a od starijih smo učili da je veliki greh bacati hleb – jer se u svakom njegovom zalogaju kriju trud, molitva i blagoslov.
Upravo zato su naše bake znale kako da i od osušene kore starog hleba načine ukusnu gozbu, vođene domaćinskom mudrošću i poštovanjem prema svakoj mrvici. U nastavku vam donosimo jedan takav zaboravljeni recept – uštipke od starog hleba, jednostavne za pripremu, a bogate ukusom i toplinom porodičnog ognjišta.
Sastojci:
200 g belog hleba (najbolje starijeg, nekoliko dana osušenog)
100 g maslaca
1 celo jaje
1 žumance
3–4 kašike mleka
malo soli
1 šoljica ulja (za prženje)
Freepik
Drugačiji uštipci - od starog hleba
Priprema:
Najpre izdrobite stari hleb rukama ili nožem na sitne komade, pa ga prelijte mlekom da omekša i upije svu tečnost. Ostavite da miruje desetak minuta – kao da mu dajete novu priliku da „vaskrsne” u svom drugom obliku.
Za to vreme penasto umutite maslac – neka bude sobne temperature, kako bi bio mek kao duša – pa mu dodajte celo jaje, još jedno žumance i prstohvat soli. Sve sjedinite s osmehom, jer takvo testo upija radost.
Kada je hleb dovoljno omekšao, nežno ga iscedite rukama i spojite sa umućenom masom od maslaca i jaja. Mešajte polako, drvenom kašikom ili rukom, kao što su to činile naše bake, dok se smesa ne sjedini. Pokrijte činiju čistom krpom i ostavite da odstoji najmanje sat vremena – neka se ukusi zbliže, a testo odmori.
U tiganju zagrejte ulje, pa od pripremljene smese, kašikom ili rukama, oblikujte male uštipke i pažljivo ih spuštajte u vrelo ulje. Pržite ih s obe strane dok ne poprime zlatno-rumenu boju, a zatim ih izvadite na papir da se ocede od viška masnoće.
Ovi uštipci su izvanredni kao prilog uz druga jela, ali i savršeni sami za sebe – topli, mirisni i puni domaćinske mudrosti. U svakoj njihovoj pori oseća se ono što su naši stari znali: da se hleb poštuje, da se trpeza ne rasipa i da iz ljubavi i skromnosti uvek može da nastane nešto što greje srce.
Otkrijte tajne jobroka koji se nekada spremao u svakoj seoskoj kuhinji - miris pečene piletine i zapečenog testa vratiće vas pravo za bakin sto, gde se toplina doma merila punim tanjirom i zajedničkim obrokom.
U vreme kada se hrana nije bacala, domaćice su znale da i od suvog hleba naprave čudo – evo jednostavnog i ukusnog doručka koji će vas vratiti u toplinu porodične trpeze.
Ovo tradicionalno jelo iz srca zapadne Srbije, pripremljeno po starinskom receptu, krije miris ognjišta, utehu majčinih ruku i letnje uspomene koje greju dušu.
Otkrijte kako se priprema ova starinska pita – mirisna, slojevita i bogata, onako kako se nekada spremala posle liturgije, za okupljanje oko trpeze koja je bila svetinja doma.
Mnogi se pitaju da li moraju oba dana u crkvu, da li je kupanje obavezno i šta se zaista računa pred Bogom - evo šta kaže crkvena praksa, a šta narodno predanje.
U besedi za 32. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas podseća da sva dela koja nemaju izvor u Hristu ostaju prazna, poput loze koja ne može doneti plod ako nije povezana sa čokotom.
Hramovi širom zemlje otvaraju vrata vernicima koji se okupljaju da se prisete prvih hrišćana, učestvuju u vodoosvećenju i potvrde svoj duhovni put kroz post i molitvu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Krstovdan po starom kalendaru i Svetog Atanasija Velikog po novom. Katolici obeležavaju spomendan Svete Margarete Ugarske, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Jednostavno jelo iz rerne, sastavljeno od onoga što se nađe u kuhinji, idealno je za sporu nedelju, razgovore za stolom i decu koja već posle prvog zalogaja pitaju ima li još.
U svakoj pravoslavnoj kući hleb ima posebno mesto, a ovaj stari recept sa jajima i kačkavaljem podseća nas zašto se nekada verovalo da je greh baciti i koricu.
Jednostavno jelo iz rerne, sastavljeno od onoga što se nađe u kuhinji, idealno je za sporu nedelju, razgovore za stolom i decu koja već posle prvog zalogaja pitaju ima li još.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Dok ruska obaveštajna služba tvrdi da patrijarh Vartolomej planira da prizna samostalnu crkvenu organizaciju u Crnoj Gori, arhijerej Fanara ističe da nikada nije bilo kontakta sa ovom grupom.
U istom datumu susreću se priča o čaši otrova koja nije naudila i praznik koji priprema verne za Bogojavljenje – a iza toga stoji poruka koja se tiče svakog čoveka.
Jednostavno jelo iz rerne, sastavljeno od onoga što se nađe u kuhinji, idealno je za sporu nedelju, razgovore za stolom i decu koja već posle prvog zalogaja pitaju ima li još.