OVAKO ĐAVO GUBI SVAKO ORUŽJE: Vladika Nikolaj otkriva tajnu pobede nad tamom
U besedi za 20. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski I Žički pokazuje kako vera daruje ljudima vlast nad zlom i otkriva snagu koja nadilazi svaku opasnost.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za 21. četvrtak po Duhovima prikazuje kako greh gnoji dušu i zašto je čišćenje uma prvi korak ka miru i Božjoj svetlosti.
U besedi za 21. četvrtak po Duhovima, vladika Nikolaj Velimirović vodi nas do same unutrašnje srži greha, otkrivajući njegovu gnojnu stvarnost i smrdeću nečistotu duše. Kroz slike telesnih i duhovnih rana, pokazuje kako čovek, dok luta putem greha, ne opaža njegovu strašnu teskobu; tek kada se okrene ka Bogu, uviđa neporecivu razliku između smrti i života, tame i svetlosti, otrova i čistote. Ova beseda nije samo upozorenje na posledice greha, već i podsećanje da je očišćenje uma i srca prvi korak ka unutrašnjem preobražaju i susretu sa Božjom svetlošću.
Usmrdješe se i zagnojiše se rane moje
od bezumlja mojega. (Ps. 37, 6)
O grehovnim ranama govori prorok, koji je i sam najpre grešio i u sebi osetio sav smrad greha. Koliko se iz ovog priznanja vidi nečistota prvašnjih grehova, toliko se isto vidi i potonja čistota pokajnika. Dokle čovek hodi gnojnim putem greha, on ne oseća zagušljivi smrad greha; no kada se udalji s toga puta i krene čistom stazom pravedničkom, tek tada uviđa neiskazanu razliku između čistote i nečistote, između puta vrline i puta poroka.
Zamislite osećanje čoveka koji je noć proveo u smradnoj i zagušljivoj krčmi i koji se izjutra obreo u ružičnoj bašti. Tamo smrad i otrov, poniženje duše i tela, jarost i razdor, mučenje sebe i drugih; ovde veliko Božje sunce nad glavom, krasno cveće unaokolo, svež vazduh i miris, tišina i zdravlje. Još je veća razlika između puta grehovnog i puta Božjeg.
Usmrdješe se i zagnojiše se rane moje; tako opisuje veliki car svoju grehovnu prošlost. Ništa tako ne smrdi kao greh, ništa se tako ne gnoji i ne rasprostire kao greh. Smrad telesnih rana samo donekle napominje nepodnošljivi smrad grešne duše. Zato se od takve duše udaljava svaka svetinja. Čisti duhovi nebeski sklanjaju se od nje, a nečisti duhovi adski traže njeno društvo. Svaki novi greh nova je rana na duši, svaki greh gnoj, i svaki greh smrad.
Od čega dolaze gresi? Od bezumlja mojega, objašnjava prorok. Um izbačen sa svoga božanskog koloseka navodi čoveka na greh. Dok se um ne očisti, ne može se čovek očistiti. A mi um Hristov imamo (I Kor. 2, 16), govori apostol, tj. imamo um povraćen ponovo u onaj kolosek u kome je bio um Adamov pre grehovnog smrada.
Otuda, braćo, sva pravoslavna nauka o podvižništvu usredsređuje pažnju na jednu glavnu tačku – na um čovekov, na očišćenje i ispravljenje uma.
O Gospode Isuse Hriste, Čistoto i večni Izvore čistote, pomozi nam odbaciti bezumlje naše; pomozi nam umovati prema umu Tvojemu. Tebi slava i hvala vavek. Amin.
U besedi za 20. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski I Žički pokazuje kako vera daruje ljudima vlast nad zlom i otkriva snagu koja nadilazi svaku opasnost.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u svojoj besedi za 20. četvrtak po Duhovima govori o unutrašnjoj borbi, demonima koji opsedaju pravednike i neuništivoj moći krsta koja pobedonosno sija kroz tamu.
U besedi za 20. Subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto noć unutrašnjeg preispitivanja i iskrenog kajanja vodi oslobođenju i radosnom jutru.
U besedi za 20. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako čovek svojim padom sabira protiv sebe sile tame, ali kroz iskreno pokajanje otkriva put ka slobodi, radosti i neizrecivoj svetlosti Božjeg oproštaja.
U besedi za 21. Ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički Vladika objašnjava kako sila Božjeg anđela pomaže onima koji se Njega boje, razbijajući svaku nepravdu i donoseći utehu u najmračnijim trenucima života.
U besedi o pravednicima čije telo postaje svedočanstvo neba, Sveti Nikolaj Ohridski I Žički otkriva tajnu Božje sile - da ni pepeo ne može sakriti ono što je Gospod odabrao da vaskrsne.
U besedi za petak 15. sedmice po Duhovima svetitelj govori o ljudskoj nemoći, Hristovoj čistoti i sili Njegove žrtve, objašnjavajući zašto samo ono što je čisto može da isceli ono što je ranjeno grehom.
U besedi za ponedeljak 15. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako greh, smrt i tama vezuju čoveka i zašto je Hristos jedini koji može da raskine te okove i otvori vrata slobode.
U besedi za utorak 12. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o snazi pokajanja i Božjoj milosti i otkriva kako se i najteži pad može preobraziti kada čovek prizna grehe i iskreno se okrene Bogu.
U besedi za četvrtak 6. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako greh rađa nemir, sumnju i osećaj progonjenosti, dok čistota duše donosi snagu, slobodu i hrabrost pred životnim iskušenjima.
U crkvenom poretku ne postoji obred osvećenja spomenika, već postoji obred osvećenja nadgrobnog krsta, naglašeno je.
Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja nastavlja da podržava humanitarni rad Verskog dobrotvornog starateljstva Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke.
Pravoslavna duhovnost nas uči da je bližnji u nevolji zapravo živa ikona Božija - on je ispit naše vere koji se pojavljuje onda kada ga najmanje očekujemo.
Bez kapi ulja i komplikovanih sastojaka, uz crni luk i nekoliko začina, dobija se topao ručak prikladan za dane posta.
U crkvenom poretku ne postoji obred osvećenja spomenika, već postoji obred osvećenja nadgrobnog krsta, naglašeno je.
Na mestu gde se izvor pojavio dogodila su se mnoga isceljenja.
Opasnost ove strasti leži u tome što ona direktno skrnavi ljudsko telo koje je, prema rečima svetog apostola Pavla, hram Duha svetoga.
Njegov život ostao je upamćen po hrabrosti kojom je bodrio svoju pastvu da istraje u veri i to u vreme najžešćih progona hrišćana.
Bez kapi ulja i komplikovanih sastojaka, uz crni luk i nekoliko začina, dobija se topao ručak prikladan za dane posta.
Hristove reči Nikodimu o novom rođenju Sveti Nikolaj Ohridski i Žički povezuje sa borbom protiv greha i strasti, podsećajući da vera traži promenu života i život po Božjim zapovestima.
Pouka pravoslavnog duhovnika 20. veka otkriva kako čovek može da izgubi put ka pokajanju i zašto ni očajanje ni uverenje da nema zbog čega da se menja nisu bezazleni.