OVAKO ĐAVO GUBI SVAKO ORUŽJE: Vladika Nikolaj otkriva tajnu pobede nad tamom
U besedi za 20. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski I Žički pokazuje kako vera daruje ljudima vlast nad zlom i otkriva snagu koja nadilazi svaku opasnost.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za 21. četvrtak po Duhovima prikazuje kako greh gnoji dušu i zašto je čišćenje uma prvi korak ka miru i Božjoj svetlosti.
U besedi za 21. četvrtak po Duhovima, vladika Nikolaj Velimirović vodi nas do same unutrašnje srži greha, otkrivajući njegovu gnojnu stvarnost i smrdeću nečistotu duše. Kroz slike telesnih i duhovnih rana, pokazuje kako čovek, dok luta putem greha, ne opaža njegovu strašnu teskobu; tek kada se okrene ka Bogu, uviđa neporecivu razliku između smrti i života, tame i svetlosti, otrova i čistote. Ova beseda nije samo upozorenje na posledice greha, već i podsećanje da je očišćenje uma i srca prvi korak ka unutrašnjem preobražaju i susretu sa Božjom svetlošću.
Usmrdješe se i zagnojiše se rane moje
od bezumlja mojega. (Ps. 37, 6)
O grehovnim ranama govori prorok, koji je i sam najpre grešio i u sebi osetio sav smrad greha. Koliko se iz ovog priznanja vidi nečistota prvašnjih grehova, toliko se isto vidi i potonja čistota pokajnika. Dokle čovek hodi gnojnim putem greha, on ne oseća zagušljivi smrad greha; no kada se udalji s toga puta i krene čistom stazom pravedničkom, tek tada uviđa neiskazanu razliku između čistote i nečistote, između puta vrline i puta poroka.
Zamislite osećanje čoveka koji je noć proveo u smradnoj i zagušljivoj krčmi i koji se izjutra obreo u ružičnoj bašti. Tamo smrad i otrov, poniženje duše i tela, jarost i razdor, mučenje sebe i drugih; ovde veliko Božje sunce nad glavom, krasno cveće unaokolo, svež vazduh i miris, tišina i zdravlje. Još je veća razlika između puta grehovnog i puta Božjeg.
Usmrdješe se i zagnojiše se rane moje; tako opisuje veliki car svoju grehovnu prošlost. Ništa tako ne smrdi kao greh, ništa se tako ne gnoji i ne rasprostire kao greh. Smrad telesnih rana samo donekle napominje nepodnošljivi smrad grešne duše. Zato se od takve duše udaljava svaka svetinja. Čisti duhovi nebeski sklanjaju se od nje, a nečisti duhovi adski traže njeno društvo. Svaki novi greh nova je rana na duši, svaki greh gnoj, i svaki greh smrad.
Od čega dolaze gresi? Od bezumlja mojega, objašnjava prorok. Um izbačen sa svoga božanskog koloseka navodi čoveka na greh. Dok se um ne očisti, ne može se čovek očistiti. A mi um Hristov imamo (I Kor. 2, 16), govori apostol, tj. imamo um povraćen ponovo u onaj kolosek u kome je bio um Adamov pre grehovnog smrada.
Otuda, braćo, sva pravoslavna nauka o podvižništvu usredsređuje pažnju na jednu glavnu tačku – na um čovekov, na očišćenje i ispravljenje uma.
O Gospode Isuse Hriste, Čistoto i večni Izvore čistote, pomozi nam odbaciti bezumlje naše; pomozi nam umovati prema umu Tvojemu. Tebi slava i hvala vavek. Amin.
U besedi za 20. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski I Žički pokazuje kako vera daruje ljudima vlast nad zlom i otkriva snagu koja nadilazi svaku opasnost.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u svojoj besedi za 20. četvrtak po Duhovima govori o unutrašnjoj borbi, demonima koji opsedaju pravednike i neuništivoj moći krsta koja pobedonosno sija kroz tamu.
U besedi za 20. Subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto noć unutrašnjeg preispitivanja i iskrenog kajanja vodi oslobođenju i radosnom jutru.
U besedi za 20. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako čovek svojim padom sabira protiv sebe sile tame, ali kroz iskreno pokajanje otkriva put ka slobodi, radosti i neizrecivoj svetlosti Božjeg oproštaja.
U besedi za 21. Ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički Vladika objašnjava kako sila Božjeg anđela pomaže onima koji se Njega boje, razbijajući svaku nepravdu i donoseći utehu u najmračnijim trenucima života.
U besedi o pravednicima čije telo postaje svedočanstvo neba, Sveti Nikolaj Ohridski I Žički otkriva tajnu Božje sile - da ni pepeo ne može sakriti ono što je Gospod odabrao da vaskrsne.
Reči Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog objašnjavaju kako čovek, oslanjajući se isključivo na sopstvenu procenu, može lako da previdi ono najvažnije i skrene sa pravog puta.
U besedi za utorak 3. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači biblijsku sliku o čoveku koji sigurnost gradi na pogrešnom temelju i zato sopstveni mir pretvara u put ka propasti.
Tumačeći stihove iz Priča Solomonovih, Vladika Nikolaj pokazuje kako se Božja premudrost otkriva u prirodi, ljudskom životu i ličnosti Gospoda Isusa Hrista.
U besedi za 2. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Velimirović pokazuje zašto se i najveće znanje gubi bez pravog početka i kako se tek tada otvara prostor za istinsku mudrost koja ne zavisi od količine informacija.
Svetitelj našeg vremena uči da vera nije samo lična borba za duhovni mir, već poziv da u molitvu uključimo i bližnje.
Jerusalimska patrijaršija tvrdi da je crkvena imovina u Silvanu nezakonito zauzeta i upozorava da bi slučaj mogao da ugrozi prava hrišćanskih zajednica u Svetoj zemlji.
Ubrzan tempo života, stalni pritisci, neizvesnost i preopterećenost dovode do toga da mnogi žive sa osećajem unutrašnje napetosti, umora i gubitka unutrašnjeg mira.
Pravoslavna tradicija uči da najveća opasnost nije u onome što drugi govore ili čine protiv nas, već u tome da dopustimo da tuđa zloba unese nemir u našu dušu.
Raketa američkog PVO sistema "patriot" pogodila je kompleks Kijevsko-pečerske lavre, tvrdi Ministarstvo odbrane Rusije.
Pravoslavni vernici čvrsto veruju da mošti svetaca u Kijevsko-pečerskoj lavri imaju snažno isceljujuće dejstvo.
Devetogodišnji Marko i njegova majka, u blagoslovenom stanju, stajali su u redu pred svetinjom, a onda je dečak napustio kolonu da pomogne nepoznatom detetu koje je plakalo.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Priprema se jednostavno, a spoj džema, cimeta, voća i oraha daje mu ukus zbog kog se rado nalazi na trpezama i van dana posta.
U autorskom tekstu verskog analitičara Bogdana Despotovića, koji prenosimo u celosti, analiziraju se okolnosti incidenta u Atini, reakcija Aleksandrijske crkve i moguće posledice po njen ugled.
Zadužbina kralja Stefana Dečanskog sačuvala je gotovo netaknut izgled, jedinstven freskopis i dokumente koji otkrivaju kako je izgledao život u srednjovekovnoj Srbiji.