TAJNA ŽIVOTA I VEČNOSTI: Vladika Nikolaj otkriva put od straha do vere u život posle smrti
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 17. sredu po Duhovima vodi nas kroz vaskrsenje duše i otkriva kako Hristova snaga menja naš pogled na smrt.
U besedi za 21. Ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički Vladika objašnjava kako sila Božjeg anđela pomaže onima koji se Njega boje, razbijajući svaku nepravdu i donoseći utehu u najmračnijim trenucima života.
Zamislite trenutak kada sve ljudske sile nemoćno klonu pred nepravdom. Tada, po rečima vladike Nikolaja, stupa angel Božji – nevidljiv, ali svemoćan – da brani pravednika. Istorije svetaca i proroka svedoče o ovoj nevidljivoj pomoći: od Golijata do tamnica u kojima su apostoli nalazili snagu. Svaka nevolja i svaka sila nepravde pred ovim svetlim bićem postaju beznačajne.
Beseda vladike Nikolaja Velimirovića za 21. oktobar poziva na dnevno ispitivanje svoje savesti, kajanje i molitvu, jer pravednik nikada nije sam – uvek je uz njega angel Gospodnji.
"Angel Gospodnji ustaće oko onih koji se boje Njega (Gospoda), i izbaviće ih." (Ps. 33, 8)
Angel će Gospodnji vojevati za one koji se Boga boje. To se pokazalo jasno mnogo puta, što je zapisano, i bez broja puta, što nije zapisano. Arhangel Mihail opolči se za Isusa Navina. Angel vojeva za cara Jezekiju pravednoga i za jednu noć uništi svu vojsku Haldejsku.
Koliko puta angeli posetiše apostole i mučenike hrišćanske u tamnici, i ukrepiše ih i razveseliše? Pravedniku je uteha to što zna da je Bog svevideći, te vidi njegovu nevolju; i što je Bog svemoguć, te može da ga spase od nevolje; i što je Bog premilostiv, te hoće da ga spase od nevolje.
Poslaće Bog angela svoga svetloga na pomoć pravedniku; i pravednik se neće boriti protiv tiranina svoga, nego će se angel Božji boriti umesto njega. A kad se angel Božji opolči, kakva vojska sme mu na suprot stati? Kakva li carevina s njim vojevati?
U ranijem psalmu veli prorok David: neće se spasti car mnogom silom, niti će se div spasti veličinom snage svoje; laž je konj u spasavanju. To sve ništa ne pomaže, ako je nepravda saveznik svemu tome. Kad se jedan angel opolči protiv svega toga, sve će to prsnuti kao mehur od vode.
David je i sam bio car, i sećao se je dobro kako je negde kao čobanin iz praćke ubio Golijata, diva do zuba naoružana. On je više puta osetio pomoć angela Božjega. Zato on i može s takvom pouzdanošću da teši pritešnjene pravednike rečima utehe i snage: angel Gospodnji ustaće za vas, o svi vi koji se Gospoda bojite i Njemu služite, i izbaviće vas angel Božji.
O braćo moja, ne sumnjajmo u ove reči, nego ispitujmo svaki dan pažljivo kako nas angel Božji ostavlja s tugom kada grešimo, i kako nam pritiče u pomoć s radošću i silom neiskazanom kada se kajemo i od Boga milost prosimo.
O Gospode Bože, Stvoritelju naš, Care bezbrojnih angela, oprosti nas i spasi nas, i zaštiti nas angelima Tvojim svetim. Tebi slava i hvala uvek. Amin.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 17. sredu po Duhovima vodi nas kroz vaskrsenje duše i otkriva kako Hristova snaga menja naš pogled na smrt.
U besedi za 19. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički vodi nas kroz Carstvo nebesko, susrete sa svetiteljima i mir u duši – otkrivajući kako običan čovek može dodirnuti darove koje svet ne može dati.
U besedi za 20. ponedeljak po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako iskrenost i vera najmlađih otvaraju puteve veličanstvu Hrista koje čak i mudri ne mogu dosegnuti.
Beseda za 20. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako bezumlje u srcu pokreće zla dela i zašto pokajanje ostaje jedini put ka spasenju.
U besedi za 20. Subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto noć unutrašnjeg preispitivanja i iskrenog kajanja vodi oslobođenju i radosnom jutru.
U besedi za 20. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako čovek svojim padom sabira protiv sebe sile tame, ali kroz iskreno pokajanje otkriva put ka slobodi, radosti i neizrecivoj svetlosti Božjeg oproštaja.
U besedi za četvrtak 3. sedmice Velikog posta Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na Hristovu silu koja ne samo što pobedjuje smrt, nego otvara put svakome ko veruje.
U besedi za sredu 3. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako iskrena milostinja čisti čoveka i pred Bogom i pred sopstvenom savešću.
U besedi za utorak 3. sedmice Velikog posta Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava da se sve otkriva, od najmračnijih izdajničkih planova do dobrih dela učinjenih u tajnosti, i kako će svako osetiti strah ili radost koju istina donosi.
Tumačeći završnu poruku iz Jevanđelja po Luki, Sveti Nikolaj Ohridski I Žički govori o jednostavnom, ali presudnom koraku koji otvara vrata Božje milosti i vodi čoveka od pada ka oproštaju, radosti i večnom životu.
Crkva vekovima upozorava da čovek, kada počne da sudi drugima, lako zaboravlja sopstvene slabosti i sopstvenu borbu sa grehom.
Hrišćanski život nije put bez poteškoća.
Kandilo se postavlja pred ikone i predstavlja stalni znak molitve i prisustva Božje svetlosti u domu.
Upravnik Misionarskog odeljenja AEM objašnjava zašto Sveta tajna ispovesti nije formalnost pred pričešće, već lečenje duše - da da čovek preispita sebe i zašto je iskrena priprema ključna za istinsku promenu života
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
U besedi za četvrtak 3. sedmice Velikog posta Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na Hristovu silu koja ne samo što pobedjuje smrt, nego otvara put svakome ko veruje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Prokopija Dekapolita po starom i Prepodobnog Teofana Ispovednika po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Pape Inćentija I, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Pouka svetitelja iz 20. veka otkriva kako strpljenje, praštanje i pomirenje prethode Svetom Pričešću i vraćaju istinsku bliskost sa Hristom.