ŠTA TREBA DA ČINIMO KADA NEKOM SVETITELJU HOĆEMO DA SE MOLIMO ZA NEŠTO: Sveti Gavrilo otkriva redosled koji mnogi preskaču i time gube snagu same molitve
Jedna kratka pouka gruzijskog svetitelja objašnjava zašto se molitva često pretvara u naviku bez unutrašnjeg reda i kako se, kroz jednostavan duhovni poredak, vraća svojoj punoj snazi i smislu.
Pred ikonom nekog svetitelja, u trenutku kada se ruka podiže da se prekrsti, čovek često ne zna da li molitvu izgovara pravilno ili samo ponavlja reči koje je negde usput naučio. Ta nesigurnost ne deluje glasno, ali menja samu dubinu obraćanja Bogu – od sabranosti do mehaničkog ponavljanja. Upravo na to pitanje reda i smisla u molitvi odgovara pouka Svetog Gavrila Gruzijskog, koja jednostavnim koracima vraća jasnoću onome što se često zamagli navikom.
- Prvo se osenite krsnim znakom (prekrstite se) u ime Svete Trojice. Potom izgovorite molitvu Bogorodici „Raduj se, Blagodatna Marijo“ i onda tri puta prizovite svetitelja. Na primer: Sveti velikomučeniče Georgije, moli Boga za nas!”, a zatim zatražite ono što želite, ali to mora da bude korisno za dušu. To treba da tražite - govorio je sveti Gavrilo Gruzijski.
Ova pouka uspostavlja jasan duhovni red: znak krsta kao uvod, obraćanje Bogorodici kao početak molitvenog usmerenja, prizivanje svetitelja kao posrednika, i tek potom molitvena molba, koja se ne zasniva na trenutnoj želji, nego na onome što koristi duši. U toj preciznosti vidi se i suština njegovog učenja, molitva nije haotično traženje, već svesno stupanje u odnos.
Čitanje Jevanđelja za petak 2. sedmice po Duhovima
Victor Ciobanu/Shutterstock
Jevanđelje
Poslanica Svetog apostola Pavla Rimljanima, začalo 90 (5,17-21; 6,1-2)
17. Jer ako se prestupom jednoga zacari smrt kroz jednoga, tim pre će oni koji primaju izobilje blagodati i dar pravednosti u životu carovati kroz jednoga Isusa Hrista. 18. Tako, dakle, kao što jednim prestupom dođe osuda na sve ljude, tako i jednim opravdanjem dođe na sve ljude opravdanje života. 19. Jer kao što kroz neposlušnost jednoga čoveka postaše mnogi grešni. tako će i kroz poslušnost jednoga postati mnogi pravedni.
20. A zakon uz to dođe da se umnoži prestup; a gde se umnoži greh onde se još većma umnoži blagodat, 21. da bi, kao što carova greh u smrti, tako i blagodat carovala pravednošću za život večni kroz Isusa Hrista, Gospoda našega.1. Šta ćemo, dakle, reći? Hoćemo li ostati u grehu da se blagodat umnoži? Nikako! 2. Mi koji umresmo grehu, kako ćemo još živeti u njemu?
Jevanđelje po Mateju, začalo 31. (9,14-17)
14. Tada mu pristupiše učenici Jovanovi govoreći: „Zašto mi i fariseji postimo mnogo, a učenici tvoji ne poste?” 15. A Isus im reče: „Eda li mogu svatovi biti žalosni dok je sa njima ženik? Nego će doći dani kada će biti otet od njih ženik, i onda će postiti. 16. Jer niko ne meće novu zakrpu na staru haljinu; jer će zakrpa odadreti od haljine, i gora će rupa biti. 17. Niti se sipa vino novo u mehove stare; inače se prodru mehovi a vino se prolije, i mehovi propadnu. Nego se sipa vino novo u mehove nove, i oboje se sačuva.
U svojoj knjizi "Lestvica" svetitelj je opisao kako se u molitvi javljaju zevanje, smeh i rasejanost, ukazujući da iza tih prekida pažnje stoji dublja borba za sabranost pred Bogom.
Svetitelj ukazuje da uslišenje molitve zavisi od unutrašnjeg stanja čoveka, pre svega od trpljenja i ljubavi prema bližnjima, jer upravo oni otvaraju ili zatvaraju put Božijem odgovoru.
Umesto uobičajenog unutrašnjeg otpora, svetitelj opisuje neočekivan pristup i ukazuje da se izlaz ne nalazi u pojačanoj borbi, već u smirenju koje prekida napad i menja njegov pravac.
Svetitelj i čudotvorac opisuje kako su ga uvrede i klevete, umesto da ga slome, naučile slobodi, smirenju i ljubavi oslobođenoj potrebe za ljudskim odobravanjem.
Od Nemanjića i Svetog Save do legendi o skrivenom blagu i izvoru za koji se veruje da ima posebnu snagu, svetinja u dolini reke Studenice i dalje spaja proverenu istoriju i predanja koja ne prestaju da žive.
U besedi za petak 2. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto za služenje Crkvi nisu dovoljni ni znanje ni ljudsko priznanje, već blagodat koja se prenosi od apostolskih vremena.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju praznik Prepodobnog Isakija Ispovednika po starom kalendaru, a Prepodobnog Onufrija Velikog i Svetog Petra Atoskog po novom kalendaru. Katolička crkva slavi blagdan Presvetog Srca Isusovog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Kako jedan jednostavan pokret može zaštititi dušu i umiriti duh – pouka velikog svetitelja našeg vremena otkriva zašto se pravilno osenjivanje ne sme zanemariti.
U besedi za petak 2. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto za služenje Crkvi nisu dovoljni ni znanje ni ljudsko priznanje, već blagodat koja se prenosi od apostolskih vremena.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju praznik Prepodobnog Isakija Ispovednika po starom kalendaru, a Prepodobnog Onufrija Velikog i Svetog Petra Atoskog po novom kalendaru. Katolička crkva slavi blagdan Presvetog Srca Isusovog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Od 2020. godine sa lica Bogorodice "Utešiteljke" u Grčkoj neprestano teku suze, a pred ikonom svakodnevno dolaze ljudi koji traže utehu, nadu i odgovore.