ŠTA TREBA DA ČINIMO KADA NEKOM SVETITELJU HOĆEMO DA SE MOLIMO ZA NEŠTO: Sveti Gavrilo otkriva redosled koji mnogi preskaču i time gube snagu same molitve
Jedna kratka pouka gruzijskog svetitelja objašnjava zašto se molitva često pretvara u naviku bez unutrašnjeg reda i kako se, kroz jednostavan duhovni poredak, vraća svojoj punoj snazi i smislu.
Pred ikonom nekog svetitelja, u trenutku kada se ruka podiže da se prekrsti, čovek često ne zna da li molitvu izgovara pravilno ili samo ponavlja reči koje je negde usput naučio. Ta nesigurnost ne deluje glasno, ali menja samu dubinu obraćanja Bogu – od sabranosti do mehaničkog ponavljanja. Upravo na to pitanje reda i smisla u molitvi odgovara pouka Svetog Gavrila Gruzijskog, koja jednostavnim koracima vraća jasnoću onome što se često zamagli navikom.
- Prvo se osenite krsnim znakom (prekrstite se) u ime Svete Trojice. Potom izgovorite molitvu Bogorodici „Raduj se, Blagodatna Marijo“ i onda tri puta prizovite svetitelja. Na primer: Sveti velikomučeniče Georgije, moli Boga za nas!”, a zatim zatražite ono što želite, ali to mora da bude korisno za dušu. To treba da tražite - govorio je sveti Gavrilo Gruzijski.
Ova pouka uspostavlja jasan duhovni red: znak krsta kao uvod, obraćanje Bogorodici kao početak molitvenog usmerenja, prizivanje svetitelja kao posrednika, i tek potom molitvena molba, koja se ne zasniva na trenutnoj želji, nego na onome što koristi duši. U toj preciznosti vidi se i suština njegovog učenja, molitva nije haotično traženje, već svesno stupanje u odnos.
Čitanje Jevanđelja za petak 2. sedmice po Duhovima
Victor Ciobanu/Shutterstock
Jevanđelje
Poslanica Svetog apostola Pavla Rimljanima, začalo 90 (5,17-21; 6,1-2)
17. Jer ako se prestupom jednoga zacari smrt kroz jednoga, tim pre će oni koji primaju izobilje blagodati i dar pravednosti u životu carovati kroz jednoga Isusa Hrista. 18. Tako, dakle, kao što jednim prestupom dođe osuda na sve ljude, tako i jednim opravdanjem dođe na sve ljude opravdanje života. 19. Jer kao što kroz neposlušnost jednoga čoveka postaše mnogi grešni. tako će i kroz poslušnost jednoga postati mnogi pravedni.
20. A zakon uz to dođe da se umnoži prestup; a gde se umnoži greh onde se još većma umnoži blagodat, 21. da bi, kao što carova greh u smrti, tako i blagodat carovala pravednošću za život večni kroz Isusa Hrista, Gospoda našega.1. Šta ćemo, dakle, reći? Hoćemo li ostati u grehu da se blagodat umnoži? Nikako! 2. Mi koji umresmo grehu, kako ćemo još živeti u njemu?
Jevanđelje po Mateju, začalo 31. (9,14-17)
14. Tada mu pristupiše učenici Jovanovi govoreći: „Zašto mi i fariseji postimo mnogo, a učenici tvoji ne poste?” 15. A Isus im reče: „Eda li mogu svatovi biti žalosni dok je sa njima ženik? Nego će doći dani kada će biti otet od njih ženik, i onda će postiti. 16. Jer niko ne meće novu zakrpu na staru haljinu; jer će zakrpa odadreti od haljine, i gora će rupa biti. 17. Niti se sipa vino novo u mehove stare; inače se prodru mehovi a vino se prolije, i mehovi propadnu. Nego se sipa vino novo u mehove nove, i oboje se sačuva.
U svojoj knjizi "Lestvica" svetitelj je opisao kako se u molitvi javljaju zevanje, smeh i rasejanost, ukazujući da iza tih prekida pažnje stoji dublja borba za sabranost pred Bogom.
Svetitelj ukazuje da uslišenje molitve zavisi od unutrašnjeg stanja čoveka, pre svega od trpljenja i ljubavi prema bližnjima, jer upravo oni otvaraju ili zatvaraju put Božijem odgovoru.
Umesto uobičajenog unutrašnjeg otpora, svetitelj opisuje neočekivan pristup i ukazuje da se izlaz ne nalazi u pojačanoj borbi, već u smirenju koje prekida napad i menja njegov pravac.
Svetitelj i čudotvorac opisuje kako su ga uvrede i klevete, umesto da ga slome, naučile slobodi, smirenju i ljubavi oslobođenoj potrebe za ljudskim odobravanjem.
Pojedini mediji objavili da bi rad Mitropolije mogao da bude predmet posebne provere, dok izvor blizak mitropolitu Joanikiju tvrdi da nikakva zvanična najava nije stigla i da se takav potez za sada ne očekuje.
Na praznik Prenosa moštiju Svetog kneza Lazara okupili su se mitropoliti, sveštenstvo, monahinje, monasi i gosti iz više eparhija, a jubilej je obeležen svetom liturgijom, predstavljanjem životopisa znamenitih igumanija i dragocenog zapisa srpskog crkvenog pojanja.
Sveti starac govorio je bez uvijanja o onima koji zanemaruju svoje zdravlje, ali i o pogrešnom shvatanju vere zbog kojeg čovek odbacuje pomoć koja mu je pružena.
Jedna njegova pouka govori o opasnosti koja se ne prepoznaje po krstu, molitvi i izgovorenim rečima, već po onome što čovek čini kada ga niko ne posmatra.
Posle greške mnogi ostaju zarobljeni u krivici i beznađu, ali veliki gruzijski svetitelj podseća da pravi put nije očajavanje, već iskreno pokajanje i hrabar povratak Bogu
Veliki gruzijski svetitelj ostavio je snažnu poruku o osuđivanju, dobroti i ljudskim slabostima, otkrivajući zašto osuda ne popravlja onoga kome je upućena, već najpre menja naše sopstveno srce.
Govoreći o duhovnim uzrocima ovakvog stanja, arhimandrit Jovan Jelenkov ističe da tuga može biti povezana sa odsustvom vere, kada čovek u svojoj nemoći prestaje da vidi svetlost i izlaz.
U besedi za četvrtak 15. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o iskušenju da čovek odbaci Hrista zbog težine Njegovog puta i prihvati onoga koji nudi prividno lakši život, ugađa strastima i vodi u propast.
U besedi za četvrtak 15. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o iskušenju da čovek odbaci Hrista zbog težine Njegovog puta i prihvati onoga koji nudi prividno lakši život, ugađa strastima i vodi u propast.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Mojseja Murina po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaju Svete mučenice Minodora, Mitrodora i Nimfodora. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Nikole Tolentinskog, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.