Starinski recept, korak-po-korak, za elegantno dekorisane rolate koji spajaju tradiciju i savremeni ukus, idealni za svaku krsnu slavu.
U srpskoj tradiciji, slavske trpeze nisu samo obični stolovi puni ukusne i lepo dekorisane hrane — one su prostor u kome se tradicija i vera pretočuju u mirise i ukuse koji podsećaju na naše korene. Među omiljenim predjelima koje domaćice s posebnom pažnjom pripremaju za slavu svakako je slani rolat — šareni, bogato filovani i simbolično obojeni u tri nijanse koje oslikavaju radost, mir i zajedništvo. U nastavku, poštovani čitaoci, donosimo vam recept za tri rolata različitih boja, koji će ulepšati vašu slavsku trpezu i očuvati duh pravoslavne tradicije.
Zeleni rolat: ~150–200 g blanširanog i dobro oceđenog spanaća (sitno iseckan ili pasirano) ili kašika smrznutog spanaća odceđenog od viška tečnosti.
Crveni rolat: 2–3 kašike ajvara ili 1–2 kašike aleve paprike (po ukusu) — daje narandžasto-crvenu nijansu.
Žuti rolat: 3–4 kašike rendanog tvrdog sira (kačkavalj) ili 1 kašičica kurkume za intenzivniju žutu boju.
Fil (za sva tri rolata — količina dovoljna za 3 rolata):
400 g krem sira (ili sitnog sira/ricotte + malo pavlake)
250–300 g kisele pavlake (ili 150 g pavlake + 100 g majoneza, ako želite bogatije)
4 tvrdo kuvana jaja, sitno iseckana
150–200 g šunke ili suvog vrata, isečene na tanke trake (po želji)
3–4 kisela krastavčića, sitno iseckana (opciono)
so i biber po ukusu
seckani peršun ili mladi luk za svežinu
Shutterstock
Slani rolat
Priprema
Pripremite rernu i pleh: uključite rernu na 200 °C i obložite veliki pleh papirom za pečenje. Napravite osnovnu smesu: umutite jaja sa soli, dodajte ulje i pavlaku (ili jogurt). Zatim umešajte brašno i prašak za pecivo dok ne dobijete glatku, srednje gustu smesu.
Podelite i obojite: podelite smesu na tri jednaka dela. U jedan dodajte spanać (zeleni), u drugi ajvar ili alevu papriku (crveni), a u treći rendani sir ili kurkumu (žuti). Promešajte blago da masa ostane vazdušasta.
Pečenje: u tankom sloju razmažite svaku boju na papir (možete peći jednu po jednu boju ili sve tri u zasebnim plehovima). Pecite 15 minuta na 200 °C — pazite da ne prepečete kore, jer treba da ostanu mekane i savitljive. Odmah nakon vađenja, urolajte koru zajedno s papirom da se “setuje” i ne puca. Hlađenje: ohladite urolane kore dok su još uvijene — to čuva oblik. Nakon što se prohlade, pažljivo ih odmotajte.
Filovanje: umutite krem sir sa pavlakom dok ne postane maziv; dodajte so, biber i iseckani peršun. Podelite fil u tri dela. U jedan deo umešajte iseckana kuvana jaja i krastavčiće (za klasičan “žuti/crveni” miks), u drugi ostavite fil čist pa stavite šunku pre rolovanja (za žuti ili crveni), a u treći dodajte seckanu šunku i po želji malo senfa ili susama.
Završetak: namažite fil po svakoj kori, rasporedite šunku/krutine po želji, pa urolajte čvrsto. Umotajte svaki rolat u providnu foliju i stavite u frižider najmanje 2 sata (poželjno preko noći) da se dobro stegne.
Sečenje i serviranje: seckajte hladne rolade oštrim nožem na fete širine 1–1,5 cm. Komade rolata složite na oval, pa obilno pospite rendanim kačkavaljem. Dekorišite peršunom, listićima zelene salate ili crvenom paprikom, po želji.
Savet:
Ne treba prepeći kore — suva kora lako puca pri rolanju. Optimalno je peći ih 12–15 minuta. Dobro oceđen spanać i dobro ocedjen ajvar (ako je vodnjikav) — višak tečnosti razblažuje smesu.
Slava je više od običaja – ona je duhovni rođendan porodice i znak pripadnosti Crkvi. Donosimo pregled svih značajnih slava po mesecima, kako biste na vreme znali kada se okupljaju domaćini i njihove porodice.
Ako želite da na slavsku trpezu donesete novo jelo koje spaja jednostavnost i bogat ukus, ova brza salata biće vaš najbolji saveznik – oduševiće i najzahtevnije goste.
U različitim krajevima srpskih zemalja recept dobija posebne oblike i ukrase, ali srž ostaje ista – svaka pletenica i krst od testa simbolizuju zajedništvo i blagoslov doma.
Iskušenik Miloš primio je monaško ime Ilija, a mitropolit crnogorsko-primorski u besedi je govorio o Svetom proroku, lažnim prorocima današnjice i pouci koju svaki hrišćanin može da pronađe u njegovom životu.
Donosimo celu molitvu jednom od najvećih starozavetnih proroka, kome se pravoslavni vernici vekovima obraćaju tražeći pokajanje, duhovno ukrepljenje, očuvanje vere, ali i Božiju zaštitu od suše, oluja, bolesti i drugih nevolja.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Starinski recept iz vremena kada domaćice pravile đakonije isključivo od prirodnih sastojaka – kremasti sir, mirisna mirođija i nežna šargarepa spajaju se u predjelo koje oduševljava i oči i nepca, idealno za porodicu i goste.
Bez kiselog kupusa i bez komplikovanja, ova letnja varijanta tradicionalnog specijaliteta donosi bogat ukus uz sveže povrće, paradajz, začine i nezaobilaznu aromu pečenja u rerni.
Recept star više od dva veka krije spoj svinjskog vrata, šumskih pečuraka, sira i jaja, a danas se retko priprema, iako je nekada bio nezaobilazan specijalitet u imućnijim domaćinstvima.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
Biblijski opis ognjenih kola i uznesenja velikog starozavetnog proroka vekovima privlači pažnju vernika: kakvo je to "nebo", gde se nalazi raj i zašto Crkva ovaj događaj vidi kao praobraz Hristovog Vaznesenja?
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Iliju – Ilindan po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Obretenje i prenos moštiju Svetog arhiđakona Stefana. Katolička crkva obeležava Gospu od anđela, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka ruskog podvižnika upozorava na opasnost navike i rasutih misli tokom molitve, podsećajući vernike da se prava molitva rađa tek kada u njoj učestvuju i um i duša.