U različitim krajevima srpskih zemalja recept dobija posebne oblike i ukrase, ali srž ostaje ista – svaka pletenica i krst od testa simbolizuju zajedništvo i blagoslov doma.
Miris sveže pečenog slavskog kolača širi se manastirom Rukumija, tiho podsećajući da je svaka domaća trpeza – mali oltar u čast Boga i svetitelja krsne slave. U manastirskim kuhinjama, gde vreme teče sporije, svaka merica brašna, svaka kap osvećene vode i svaki pokret ruke nose molitvu i ljubav. Upravo iz tog sveta tišine, vere i topline dolazi jedan dragoceni recept – autentični slavski kolač iz manastira Rukumija, zabeležen u knjizi "Posni kolači" monahinje Atanasije Rašić.
U različitim krajevima srpskih zemalja domaćice vekovima neguju svoje varijacije u pripremi slavskog kolača – negde se pravi sa više ukrasa, negde sa jednostavnim pletenicama, negde se koristi više brašna, negde manje. Ali suština je uvek ista: slavski kolač se mesi sa verom i mirom, uz molitvu, da bi postao znak zajedništva porodice i Crkve.
Kao i svaka molitva koja dolazi iz srca, tako i ovaj recept iz rukumijske kuhinje otkriva jednostavnost i dubinu pravoslavne tradicije – ono što je sveto ne mora biti složeno, već čisto, iskreno i puno ljubavi.
Sastojci:
2 kg pšeničnog brašna
1,25 l osvećene vode
40 g svežeg kvasca
1 kašika soli
Shutterstock/nada54
Slavski kolač
Priprema:
Razmutite kvasac u malo mlake vode i dodajte prstohvat brašna da napravite retko testo. Ostavite da se kvasac aktivira. U posebnoj posudi pomešajte 1,5 kg brašna sa osvećenom vodom, dodajte so i sve dobro sjedinite. Ostavite testo da naraste, pa ga premestite najmanje dva puta.
Preostalo brašno (do 2 kg) koristite za doradu testa, da bi postalo mekano, elastično i manje lepljivo. Testo oblikujte u pletenicu ili druge oblike po želji, a zatim stavite u šerpu zbog duguljastog oblika.
Ostavite kolač da odmori još oko 30 minuta, zatim ga premažite osvećenom vodom i ukrasite po tradiciji – može se napraviti krst od testa ili ukrasi koji simbolizuju porodicu i veru. Pecite kolač u prethodno zagrejanoj rerni na 200°C oko 45–50 minuta, ili dok ne dobije zlatno-braon boju. Kolač je gotov kada čačkalica koju zabodete u sredinu izađe čista.
Slava je više od običaja – ona je duhovni rođendan porodice i znak pripadnosti Crkvi. Donosimo pregled svih značajnih slava po mesecima, kako biste na vreme znali kada se okupljaju domaćini i njihove porodice.
Ako želite da na slavsku trpezu donesete novo jelo koje spaja jednostavnost i bogat ukus, ova brza salata biće vaš najbolji saveznik – oduševiće i najzahtevnije goste.
Recept iz kuvara „Ko posti, dušu gosti“ otkriva kako obični sastojci postaju neodoljiv posni ajvar, savršen za zimnicu, sendviče i tradicionalni domaći namaz pun mirisa i topline manastirskog doma.
U Sistinskoj kapeli poglavar Rimokatoličke crkve i vrhovni gubernator Anglikanske crkve stali su rame uz rame u zajedničkoj molitvi — događaj koji svet vidi kao simbol pomirenja, duhovne zrelosti i nove hrišćanske epohe.
U različitim krajevima srpskih zemalja recept dobija posebne oblike i ukrase, ali srž ostaje ista – svaka pletenica i krst od testa simbolizuju zajedništvo i blagoslov doma.
Centralna proslava velikog jubileja održaće se 24. i 25. oktobra u Deževi, uz svečanu akademiju i liturgijsko sabranje kojim će načalstvovati poglavar Srpske pravoslavne crkve.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
U selu Mešinci kod Čačka Slobodan i Slađana s troje dece obeležili su krsnu slavu uz osvećenje slavskog kolača u domu, pokazujući kako pravoslavlje i običaji ostaju stubovi porodičnog života.
U Dvorskoj kapeli, uz prisustvo patrijarha Porfirija, članova kraljevske porodice i predstavnika različitih verskih zajednica, Karađorđevići su proslavili svog nebeskog zaštitnika.
Proslava je započela molitveno u Sabornom hramu Uspenija Presvete Bogorodice, uz poziv mitropolita šumadijskog i oca Zorana na dublje razumevanje vere i služenja, u vremenu punom izazova i nesigurnosti, a nastavila se slavskom trpezom i hrišćanskom radošću.
Krsna slava je prilika da osvetlite svoj dom Božijom blagodaću. Pored svega što se uobičajeno priprema, tamjan i kandilo su ključni za očuvanje duhovnog mira i pretvaraju svaki kutak vašeg doma u malu crkvu.
Recept iz kuvara „Ko posti, dušu gosti“ otkriva kako obični sastojci postaju neodoljiv posni ajvar, savršen za zimnicu, sendviče i tradicionalni domaći namaz pun mirisa i topline manastirskog doma.
Ako želite da na slavsku trpezu donesete novo jelo koje spaja jednostavnost i bogat ukus, ova brza salata biće vaš najbolji saveznik – oduševiće i najzahtevnije goste.
Saznajte kako da pripremite jelo koje je nekada bilo nezaobilazno na slavskim trpezama i nedeljnim porodičnim ručkovima, a danas predstavlja pravo kulinarsko blago.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Od Svetog Jovana Zlatoustog do starca Tadeja, sveti oci nas uče da jezik može biti izvor blagoslova ili prokletstva, a psovka otvara vrata duhovnim iskušenjima.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.