JAJUŠA - HRSKAVO JELO IZ RERNE SA UKUSOM DETINJSTVA: Starinski recept iz planinskih sela Balkana
Obrok koji spaja ukuse detinjstva i pravoslavnu tradiciju, savršen za Bele nedelje kada su jaja i mlečni proizvodi dozvoljeni pre Velikog posta.
Tokom ramazana ovaj jednostavan specijalitet od brašna i vrele vode ponovo se nalazi na stolu – meka vrilica prelivena toplim mlekom i maslom podseća koliko malo je potrebno za pravi domaći obrok.
Kada se tokom ramazana oglasi večernji ezan i post se prekine prvim zalogajem, na trpezama se često pojave jela koja mirišu na detinjstvo, porodične kuće i večeri provedene u razgovoru. Tada se, gotovo neprimetno, vraćaju i recepti koje mnogi tokom godine zapostave zbog brzog ritma svakodnevice.
Jedan od njih je i vrilica - skromno, ali neobično utešno jelo od nekoliko osnovnih sastojaka, koje ne traži mnogo vremena, ali traži ono najvažnije: malo strpljenja i mnogo pažnje dok se testo meša i peče. Upravo zato vrilica u vreme iftara ponovo "oživi" i nađe se čak i na stolovima u domovima gde se inače češće biraju brzi obroci, podsećajući da najjednostavnija jela ponekad nose i najviše topline. Recept sledi u nastavku.
Testo:
3 šolje brašna
1 prašak za pecivo
2 kašike soli
4 šolje vode, vrele, po potrebi malo više
Preliv:
3 šolje mleka
1 kašika soli
2 kašike masla ili putera
Za pečenje:
Ulje za premazivanje tepsije i površine
Testo:
Staviti 4 šolje vode da provri. U drugoj posudi pomešati brašno, so i prašak za pecivo. Vrelu vodu postepeno sipati preko brašna uz stalno mešanje kašikom. Masa treba da bude mekana, bez grudvica i srednje gusta. Ako se voda potroši, a smesa još nije sjedinjena, dodati još vrele vode - nikako hladne.
Tepsiju premazati uljem i dobro zagrejati u rerni. Smesu kašikom rasporediti u vruću tepsiju na debljinu od oko 2 cm. Preko površine preliti malo ulja. Peći na 250°C dok ne porumeni, zatim smanjiti na 180°C i peći još 20 minuta.
U manjoj šerpi zagrejati mleko, maslo i so dok se sve ne sjedini, ne treba prokuvavati. Pečenu vrilicu izvaditi iz rerne i odmah preliti toplim mlekom s maslom. Ostaviti nekoliko minuta da upije i omekša. Poslužiti uz sir, kajmak, jogurt ili kao prilog tradicionalnim jelima.
Obrok koji spaja ukuse detinjstva i pravoslavnu tradiciju, savršen za Bele nedelje kada su jaja i mlečni proizvodi dozvoljeni pre Velikog posta.
Ovaj jednostavan recept čuva duh porodičnih doručaka i večera, dok mirisi domaćih sastojaka podsećaju na vreme kada su jela bila više od hrane - simbol zajedništva i topline doma.
Jednostavan obrok koji okuplja porodicu i vraća toplinu i miris doma u samo 20 minuta.
Savršen obrok od sastojaka koje imate pri ruci, a koje svako voli.
Čak i u domovima gde tempo diktira brze obroke, ovaj recept vraća miris i ljubav u svaki zalogaj.
Otkrijte kako ovo tradicionalno arapsko jelo od sočne piletine i aromatičnog povrća u tren oka postaje zvezda porodične trpeze.
Jednostavan recept za mekano dizano testo i sočni mesni fil koji svaki iftar pretvara u trenutak zajedništva i uživanja.
Starinska poslastica za svečanije prilike, jednostavno se priprema, topi se u ustima i pamti danima.
Ova poslastica se nalazila i na slavskim i na ramazanskim stolovima, a njen stari način pripreme i danas ostaje isti kao pre stotinu godina.
Iako se priprema od istih osnovnih sastojaka, svaka kuhinja mu daje svoj potpis, čuvajući duh jela koje je preživelo generacije.
Od osnovnih sastojaka bez jaja i mleka, ova posna pogača spaja karamelizovani luk i kim u mekano, mirisno testo koje je jednostavno za pripremu, a dovoljno posebno da se pamti i u danima posta na ulju.
Jednostavan recept iz domaće kuhinje koji se pripremao u mrsne dane, uz pažljivo birane sastojke i strpljenje koje svakoj trpezi daje posebnu toplinu i punoću ukusa.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Artemona po starom i Svetog mučenika Vasilija Amasijskog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Nedelju Dobrog pastira, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Upozorenje velikog srpskog duhovnika 20. veka razotkriva uzrok koji mnogi izbegavaju da priznaju i pokazuje zašto se izlaz ne traži oko nas, već u ličnoj promeni.
Odlazak bugarskog arhijereja iz hrama Svetog Đorđa u Carigradu, nakon odluke o učešću predstavnika drugih crkava u službi, razotkrio je napetosti koje su se već danima gomilale iza svečanog poretka vaskršnje službe.